2025
ʻUluʻakau Pīsí mo e Fakalakalaka Taʻengatá
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Siulai 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻUluʻakau Pīsí mo e Fakalakalaka Taʻengatá

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa te ke lava ʻo aʻusiá. ʻOua naʻá ke tali ha meʻa ʻoku siʻisiʻi ange ai.

kiʻi huliʻi piisi

ʻI he taimi naʻe tō ai ʻe hoku fāmilí ha fuʻu piisi ʻi homau ʻapí, naʻe kamata ke u fakaʻānaua ki ha foʻi pai piisi ke taʻo pē ʻi ʻapi. Ka ko e fuʻu ʻakau naʻa mau toó naʻe siʻisiʻi ia, naʻe ʻosi ʻi ai hano fanga kiʻi vaʻa iiki ʻe niʻihi. Naʻe hangē ia ʻe motuhi ʻe ha foʻi piisi pē ʻe taha ʻa e kiʻi fuʻu ʻakaú kotoa.

Hili ha ngaahi faʻahitaʻu māfana ʻe niʻihi, naʻe tupu māʻolunga, failau, mo fakaʻofoʻofa ʻa e fuʻu ʻakaú. Naʻe saiʻia ai ʻa e fanga manupuná, pea naʻe fiefia hoku fāmilí ʻi heʻene malumalú. Ka naʻe teʻeki pē ke ne fai ʻe ia ʻa e meʻa naʻe totonu ke ne faí—ke fakafua mai ha foʻi piisi!

Naʻe hili ha ngaahi taʻu lahi pea toki ʻasi mai ha fanga foʻi fua ʻi he fuʻu ʻakaú. Naʻe fuo iiki pē ʻa e fanga kiʻi foʻi pīsí, ka naʻe kei sai ange pē ia ʻi he ʻikai ha fuá. Naʻe hili ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha pea toki kamata fua ʻa e fuʻu ʻakaú ʻo fōlalahi feʻunga mo melie ke faifai angé pea lava ʻo ngaohi ʻaki ʻa e foʻi pai naʻá ku fakaʻānaua ki aí.

foʻi pai piisi

Naʻe ʻikai mei maʻu ʻe hoku fāmilí ʻa e foʻi pai ko ia naʻe ngaohi ʻi ʻapí kapau naʻa mau fakangata e tupu ʻa e fuʻu ʻakaú. Naʻe ʻikai kovi ʻa e hulí, malumalú, mo e fanga kiʻi fua īkí, ka naʻa mau ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe he fuʻu ʻakaú ha ivi malava lahi ange. Naʻe ʻi ai maʻu pē ha faingamālie ke hokohoko atu ʻene tupú.

ʻOku faitatau ia mo e founga ʻoku ʻafio mai ai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí?

ʻOku tau faʻa ui e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú ko e “palani ʻo e fakamoʻuí,” ka ko e hā ʻa e fakamoʻui? Pea ko e hā ʻene felāveʻi mo e hakeakiʻí?

ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamoʻuí ke “fakamoʻui mei he mate fakaesino mo fakalaumālie.” ʻOku toki malava pē ʻeni ʻi he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Koeʻuhi ko Ia, ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pea moʻui ʻo taʻengata (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:39–42). Pea koeʻuhí ko Ia, te tau lava ʻo fakatomala pea fakamolemoleʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá.

Ka ʻo kapau ʻe ngata ai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú, ʻe hangē pē ia ko hono fakaʻaongaʻi ʻeku fuʻu pīsí ki he fakamalumalú. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku tau malava ke fai ha meʻa lahi ange.

ʻOku ʻuhinga ʻa e hakeakiʻí “ki he tuʻunga māʻolunga taha ʻo e fiefiá mo e nāunau ʻi he puleʻanga fakasilesitialé” pea ʻoku kau ai mo e nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, pea mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:62, 70). ʻOku kau ai ʻa e tāpuaki ʻo e hokohoko atu ʻa e fakalakalaká hili ʻa e moʻui ko ʻení—ʻo taʻengata! Koeʻuhí ko ʻEne fānau kitautolu, te tau lava ʻo tupulaki ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Ko e Teuteu ki he Hakeakiʻí

Neongo ʻoku foaki ʻa e hakeakiʻí ki he tokotaha kotoa pē, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻoku tau loto-fiemālie moʻoni ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ko ʻení. Kuo akoʻi mai ʻe he folofolá mo e kau palōfitá ko e ngaahi makatuʻunga ki hono maʻu ʻo e meʻaʻofa ko ʻení ʻoku kau ai ʻetau:

  • Tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui pea ngāueʻi ʻa e tui kiate Iá.

  • Papitaiso pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava fakatemipalé.

  • Kātaki ki he ngataʻangá ʻaki hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá.

Makehe mei he ngaahi tāpuaki ʻo e talangofuá, ʻoku hoko hoʻo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá mo hono fakaʻatā ke liliu ho ʻulungāngá ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí, ke teuteuʻi ai koe ke ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e hakeakiʻí. Kuó Ne fokotuʻu ʻa e ngaahi fakahinohinó. Ko e muimui faivelenga ki Hono halá ko e founga ia ʻe taha ki he hakeakiʻí.

Te ke Lavaʻi Ia

Ko ha fānau koe ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú Ne foaki atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú. ʻOua naʻá ke tali ha faʻahinga meʻa ʻoku siʻisiʻi ange ʻi he hakeakiʻí.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe. Naʻá Ne teuteuʻi ʻa e palani ko ʻení koeʻuhí ʻokú Ne finangalo ke tokoniʻi koe ke ke lavaʻi ia. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai, ngaahi fekau ke tauhi, ngaahi tafaʻaki ʻi hotau natulá ke liliu? ʻIo. Ka ʻi Heʻene ʻaloʻofá, ʻoku tau malava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ko iá.”

Mahalo te ke ongoʻi vaivai mo taʻe-haohaoa ʻi he taimí ni. Ka ko e Tamai Hēvaní ʻa e ʻEiki ʻo e Tauhi Ngoué, pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻokú ke mahulu hake ʻi ha kiʻi huli pē ʻo ha fuʻu ʻakau. Ko ha fuʻu piisi koe ʻoku lolotonga tupulaki, pea te Ne lehilehiʻi, tauhi, mo teuteuʻi koe ki he tuʻunga te ke ala aʻusiá.