2025
Tokoni mo e Fakahinohino ki Ho Kahaʻú
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Siulai 2025


Tokoni mo e Fakahinohino ki Ho Kahaʻú

ʻOku ʻikai faʻa hoko ʻa e moʻuí ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi palaní, ka ʻe liliu hoʻo moʻuí ʻo toe lelei ange ʻi he fakafalala ki he ʻEikí.

tangata mo e ngaahi fakaʻilonga fehuʻi mo e ʻū papa fakaʻilonga

ʻE lava ke hangē ʻoku fonu taʻepaú e māmaní he taimi ʻe niʻihi. Mahalo te ke fifili pe ko e hā ʻoku toka mei ho kahaʻú. Naʻá ku ongoʻi pehē pē.

Naʻá ku kau mo ʻeku ongomātuʻá ki he Siasí ʻi hoku taʻu 16. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku mā ʻaupito. Hili ʻeku kau ki he Siasí, naʻá ku maʻu ha loto-falala. Naʻá ku ako fekauʻaki mo au, ko e feituʻu ʻoku ou haʻu mei aí, ʻuhinga ʻoku ou ʻi heni aí, mo e feituʻu te u ʻalu ki ai hili e moʻui ní.

Naʻá ku fakatokangaʻi leva neongo naʻe ʻikai ke u ʻilo ki he fakaikiiki ʻo e ngaahi meʻa te u fakahoko ʻi heʻeku moʻuí, ka naʻe ʻi ai ʻa e tokoni mo e fakahinohino ke tataki au ki ha kahaʻu lelei.

ʻE pehē pē foki mo koe!

Fakahinohino mei he Palōfitá

Naʻá ku taʻu 17 ʻi he taimi ne ʻaʻahi mai ai e palōfitá, ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), ki Kōlea Tonga ʻi he 1975. Naʻá ku sio kiate ia ʻi ha fakataha ʻa ia ne fakatahataha mai ai ha toʻu tupu Kōlea ʻe toko 400 nai ke fanongo ki hono leʻó.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e founga naʻá ne ako ai e folofolá mo lotu he ʻaho kotoa pē talu mei heʻene kei siʻí. Naʻá ne lea fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono fokotuʻu e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá. Naʻá ne pehē ʻoku totonu ke mau ʻalu ki he seminelí, teuteu ki he ngāue fakafaifekaú mo e mali taʻengatá, mo ngāueʻi homau fakamoʻuí. Naʻá ne fai foki ʻene fakamoʻoní.

Naʻe fakamaama ʻeku fakakaukaú ʻe he ngaahi lea ʻa e palōfitá. Naʻá ku ʻi he ako māʻolungá, ka naʻe ʻikai ke u mahuʻingaʻia ʻi he ngāue fakaakó. Naʻá ku manako ‘i he sipotí! Naʻá ku vaʻinga soka ʻi he taimi pē naʻe faingamālie aí pea naʻá ku faʻa vaʻinga kae ʻikai ke u ako. Naʻe ʻikai ko ha tokotaha ako lelei au. Hili ʻeku fanongo ki he palōfitá, naʻá ku kei saiʻia pē ʻi he soká, ka naʻá ku fakakaukau ke fokotuʻu ha ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻa.

Te u fai hoku lelei tahá ke ako. Te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, sila ʻi he temipalé, pea maʻu ha fāmili fiefia. Naʻá ku ʻiloʻi kapau te u maʻu ʻa e kahaʻu lelei ko ʻení, ʻe fiemaʻu ke u muimui ki he palōfitá—ʻo tatau ai pē pe ko e hā.

ʻI he ngaahi faingamālie mo e ngaahi faingataʻa kotoa pē te ke fepaki mo iá, te ke sai pē koe ʻo kapau te ke muimui ki he fakahinohino ʻoku ʻomi ʻe he kau palōfita moʻuí.

Ko ha Misiona Taʻepau

Naʻá ku tukupā ke ngāue fakafaifekau, ka naʻe ʻi ai foki ha ngāue fakakautau tuʻupau ʻi Kōlea Tonga. Hili ʻa e ako māʻolungá, naʻe hū ha kau talavou tokolahi ki he sōtiá, fakakakato ʻenau ngāue tuʻupaú, pea hoko atu leva ke ako mo kumi ngāue. Naʻe faingataʻa ke toe tuku ha taʻu ʻe ua kehe ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau ʻeletā Kōlea he taimi ko iá.

ʻI he hoko hoku taʻu 19, naʻá ku tauhi ʻeku tukupaá pea teuteu mo fakahū ʻeku foomu ngāue fakafaifekaú. Naʻe uiuiʻi au ke u ngāue ʻi he Misiona Korea Busan. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe fili au ki he sōtiá. Naʻá ku fuʻu loto-mamahi ʻaupito ʻi he taʻofi ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Hili ha taʻu ʻe tolu mei he kakato ʻeku ngāue fakakautaú, naʻá ku ongoʻi naʻe teʻeki ke u fakakakato ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻe talamai ʻe he tokotaha kotoa pē, “Kuó ke ʻosi ngāue fakafaifekau. ʻOku mahino ki he ʻEikí ho tūkungá, pea ʻoku sai pē ʻa e ngāue taʻu tahá.”

Naʻá ku ʻeke ki hoku kaungāmeʻa lelei mei he seminelí pe ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u faí. Naʻá ne talamai naʻá ne ʻiloʻi te u toe ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu ʻe taha. Naʻe ʻomi ʻe heʻene falalá ha loto-falala mo e fakapapau ke u toe ngāue. Naʻá ku ngāueʻi e taʻu hono ua hoku misioná ʻi he Misiona Korea Seoul. ʻI he taimi naʻá ku ʻosi aí, naʻá ku taʻu 25. Naʻá ku mali kimui ange mo e kaungāmeʻa tatau pea naʻá ma sila ʻi he Temipale Laʻie Hauaiʻí.

Naʻe akoʻi au ʻe he aʻusiá ni te ke sai pē koe neongo ʻo ka ʻikai hoko e ngaahi meʻá ʻi he founga naʻá ke fokotuʻutuʻú. ʻI he taimi ʻoku fenāpasi ai hoʻo ngaahi palaní mo e vīsoné mo e finangalo ʻo e ʻEikí maʻaú, te Ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngaahi fili ʻi he moʻuí.

ʻOku Malava ha Kahaʻu Lelei

Neongo naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ʻi heʻeku kei ʻi he toʻu tupú ʻa e faʻahinga moʻui te u maʻú, ka naʻá ku ʻiloʻi ko hono fakamuʻomuʻa ko ia e ngaahi meʻa fakalaumālié ko e kī ia ki he lavameʻá—ʻo ʻikai ngata pē ʻi he moʻuí ni, ka ʻi he moʻui foki ka hoko maí.

ʻI he taimi naʻá ke papitaiso aí, naʻá ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo tokanga taha ki he ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú, ʻe maluʻi mo tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hala totonu ke ke fou aí. Te ke ongoʻi foki ha fiemālie mo ha nonga.

ʻI hoʻo teuteu ki ho kahaʻú, manatuʻi ke:

  • Ako e ngaahi folofolá.

  • Hokohoko atu hoʻo lotú.

  • Muimui ki he palōfitá.

  • Falala maʻu pē ki he ʻEikí.

ʻI he taimi naʻá ku kei taʻu tatau ai mo kimoutolú, ne u ako ai fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻa e Fakamoʻuí pea mo e founga te u lava ai ʻo hangē ko Iá. ʻOkú Ne haohaoa. He ʻikai ke u lava ʻo hoko kakato ʻo hangē ko Iá ʻi he moʻuí ni, ka ʻoku ou feinga hoku lelei tahá, pea kuó u hoko ʻo lelei ange ʻi hono fakahoko iá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi. Koeʻuhí ko Ia, ʻoku ou maʻu ai ha ʻamanaki lelei lahi ki he kahaʻú—pea te ke lava foki mo koe!