Ngaahi peesi fakalotofonuá
ʻOku Hoko e Tui ʻa e Kau Mēmipá mo e Kau Faifekaú ke Tupulaki ʻa e Siasí ʻi he ʻOtu Solomoné
ʻI he ʻaho 3 ʻo Nōvema 2024, naʻe fokotuʻu fakaʻofisiale ai ʻa e Kolo ʻUlauā ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo fakaʻilongaʻi ai ha makamaile mahuʻinga ʻi he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he ʻOtu Solomoné.
Naʻe tokangaʻi e fakatahá ʻe ha taki ʻo e Siasí ko Koli Linilī, ʻa ia naʻe fokotuʻu ai e kolo foʻou ko ʻeni ʻo e Siasí ʻi he Vahefonua Honiala Solomoné.
ʻI he tūʻuta ʻa e kau taki ʻo e Siasí, naʻe talitali loto-māfana kinautolu ʻe he toʻu tupu fakalotofonuá, ne nau teuteu ko e kau tau, ʻa ia ne kau ʻi heʻenau faivá ʻa hono fehuʻia e taumuʻa ʻo ʻenau ʻaʻahí.
Naʻe lea ʻa Pita ʻAuao, ko ha mēmipa ʻo e Siasí ne toki papitaiso ʻi Honiala pea hiki ki ʻUlauā ʻi he 2022, ʻo fakafofongaʻi ʻa e kulupú ʻi he lea fakalotofonuá, ʻo ne pehē, “Naʻe ʻikai ke mau omí ke tau, ka ʻoku mau ʻomi pē ʻa e folofola leleí ki he Motu ʻUlauaá. Naʻe ʻikai ke mau omi mo ha faʻahinga hele, toki pe meʻatau ke tau mo kimoutolu ka ʻoku mau omi ke kolea ha manavaʻofa. Naʻa mau omi pē ke fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní he ʻahó ni. Ko ia, kātaki muʻa ʻo fakaʻatā ʻa e halá ke mau hū atu. Poro Kana Ute.”
Hili e talitali loto-māfaná, naʻe kau atu e kau taki ʻo e Siasí ʻi ha maʻu meʻatokoni ʻi he fale fakatahaʻanga fakalotofonuá, ʻa ia kuo faʻa fakataha ki ai e kāingalotú. Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Kuanafina, ko ha faifekau faiouau kuo lesisita, ʻa e mali ʻa ha ngaahi hoa mali ʻe ono, ʻo fakapapauʻi naʻe fakahoko fakalao ʻenau ouau malí ʻo fakatatau mo e lao ʻa e ʻOtu Solomoné.
Naʻe fononga leva ha tokolahi ʻi he kulupú ʻi ha kilomita ʻe 10 nai ki he Fakahahake ʻo e motú ki he kolo ko ʻAloahá, ʻa ia naʻe fai ai ha papitaiso ʻo ha kau papi ului foʻou ʻe toko hiva ʻi ha kiʻi vai fakaʻofoʻofa ʻo e ʻŌseni Pasifikí.
ʻI he pongipongi Sāpaté, naʻe fakataha pongipongia mai ha kau mēmipa ʻe toko 81 ki hono hikinimaʻi fakaʻofisiale ʻo e kolo foʻoú pea mo hono uiuiʻi ʻo e fuofua kau palesitenisī fakakoló. Naʻe kamata vave ʻa e houalotu sākalamēnití ʻaki ha miniti ʻe hongofulu kimuʻa ʻi he tatali loto-vēkeveke ʻa e kāingalotú, ʻo nau hiva ha ngaahi himi mo teuteu fakalaumālie ki he fakatahá. Naʻe poupouʻi loto-taha ke faʻu ʻa e Kolo ʻUlauaá.
Lolotonga e fakatahá, naʻe fakahā ai ʻa e kau mēmipa foʻou ne toki papitaisó, pea naʻe tāpuakiʻi mo tufaki e sākalamēnití ʻe ha kau faifekau taimi kakato ʻe toko fā ʻoku nau lolotonga ngāue ʻi he koló.
ʻI he ngaahi māhina ka hoko maí, ʻe fakakakato ʻe he Kolo ʻUlauaá ʻa e langa ʻo ha falelotu foʻou ʻe hao ki ai ha kāingalotu ʻe toko 100. ʻOku ʻamanaki ʻe ʻosi ʻa e falelotú, ʻa ia ne langa ʻaki ha ʻū naunau fakalotofonua ʻe ha kau tufunga fakalotofonua, ʻi he fakaʻosinga ʻo e 2024. ʻI he hokohoko atu ke tupulaki ʻa e Siasí ʻi he Motu ʻUlauaá, ʻoku hoko e tui mo e loto-fakapapau ʻa e kāingalotú ko ha fakamoʻoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he tapa ko ʻeni ʻo e Pasifikí.
ʻOku nofoʻi ʻa e Motu ʻUlauaá, ko e konga ʻo e vāhenga Makelá ʻi he ʻOtu Solomoné, ʻe ha kakai ʻe toko 6,000 tupu. ʻOku fakangatangata pē ʻa e pisinisí mo e ʻuhilá, ka ko e motú ko ha tukui kolo ia ʻoku feohi vāofi ai e fāmilí. ʻOku hoko e tui ʻa e kāingalotú mo e kau faifekau ʻi he motú ke fokotuʻu ha haʻofanga, ko ha fakamoʻoni ia ki he kakaí, tukui koló, pea mo e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí.