“ʻOku Tokoni Fēfē ʻEtau Ngaahi Fuakavá ke Tau Fakaʻaongaʻi e Mālohi ʻo e ʻOtuá?,” Liahona, Māʻasi 2025.
Houʻeiki Fafine ʻo e Fuakavá
ʻOku Tokoni Fēfē ʻEtau Ngaahi Fuakavá ke Tau Fakaʻaongaʻi e Mālohi ʻo e ʻOtuá?
ʻI heʻetau hoko ko e kakai fefine ʻo e fuakavá, ʻoku liliu, fakamālohia, mo ʻomi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ha loto-falala kiate kitautolu.
Faitaaʻi ʻe Connor Johnson
ʻOku tau takitaha maʻu ʻa e faingamālie ke fai ha ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtua ʻo e langí. ʻOku tau fai e ngaahi fuakavá ni ʻi heʻetau maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fuakavá ni, ʻokú Ne tāpuekina kitautolu ʻaki Hono mālohí.
Tau toe fakamanatu angé ʻa e fakahinohino fakaepalōfita ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ʻa e mālohi mei he ʻOtuá: “Ko e tangata mo e fefine kotoa pē ʻoku kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻokú ne fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu fakahangatonu e mālohi ʻo e ʻOtuá.” Ko e malava ko ʻeni ke maʻu fakahangatonu e mālohi ʻo e ʻOtuá ko ha meʻaʻofa ia ʻokú Ne vahevahe ʻi he angaʻofa mo ʻEne fānaú.
ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻa e mālohi ko ʻení, ʻa ia ʻoku maʻu mei hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó? ʻOku fakaʻaongaʻi fēfē ʻe ha fefine fuakava ʻa e mālohi fakalangi ko ʻení?
ʻOku ou fakatauange ʻe tokoni atu ha sīpinga fakataautaha ʻi hoʻo fai ʻa e ngāue fakaivia fakalaumālié ke ke ako ʻiate koe pē ʻa e ʻuhinga ʻo e fakakoloaʻi ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u maʻu ai ha pōpoaki telefoni mei hoku ʻofefine ʻi he fono ko ʻEimí: “Fai ha lotu maʻa Toti.”
Naʻe teʻeki ai ke mohe hoku mokopuna fefine ko Totí ʻi he pō kimuʻá. Naʻe ʻā ʻa ʻEimi he poó kakato mo ia peá ne pehē ne hangē naʻe mofi ʻa Totí. Naʻe ʻoange ʻe ʻEimi ha faitoʻo, ka naʻe kei mofi mo taʻemanonga pē ʻa Toti. Pea naʻe fononga ʻa hoku foha ko Koná ki he ngāué ʻo ʻikai fakataimi-tēpileʻi ke foki ki ʻapi ʻi ha toe ʻaho ʻe ua.
ʻI he faifai pea pongipongi haké, naʻe ʻilo ʻe ʻEimi kuo lanu pulū e loungutu ʻo Totí. Naʻe tatau pē mo hono ongo nimá pea momoko ʻi he ala ki aí. Naʻe ongoʻi ʻe ʻEimi ʻi he taimi pē ko iá ke, “ʻAve ʻa Toti ki he toketaá.” Naʻá ne talangofua ki he ueʻi ko iá, peá ne telefoni ki he ʻōfisi ʻo e toketaá, pea naʻe fakapapauʻi ange te nau lava ʻo sio kia Toti.
Ko e meʻa mālié, he ʻoku tuʻu e ʻōfisi ʻo e toketaá ʻi he kauhala ʻe tahá mei he ʻapi ʻo ʻeku faʻeé. Naʻe ongoʻi ʻe ʻEimi ke fakaʻuli ki he ʻapi ʻo ʻeku fineʻeikí. Naʻe ngāue ʻeku faʻeé ʻi hono loto ʻataʻataá peá ne fiefia ke nofo mo e tokoua taʻu fā ʻo Totí, ko Koulitī, kae ʻave ʻe ʻEimi ʻa Toti ki he toketaá. Ko ha tali ia ki he loto-moʻua ʻa ʻEimi fekauʻaki mo e fiemaʻu ke siofi ʻa Koulitī pea mo tokangaʻi ʻa Toti ʻi he taimi tatau pē.
Naʻe ʻilo ʻe he toketaá naʻe maʻu ʻa Toti ʻe he niumoniá, mahalo mei haʻane mānava ʻaki ha vai kaukau ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa. Naʻe ʻoange kia Toti ha ngaahi faitoʻo peá ne nofo ʻi he toenga ʻo e ʻahó mo ʻene faʻeé, ʻo fakatangutu hake ke fakaʻataʻatā hono halanga mānavá pea faingofua ai ʻene mānavá.
Naʻá ku talaange te u ʻalu atu mo ha meʻatokoni efiafi ʻi heʻeku foki ki ʻapí. Pea naʻe loto-fiemālie ki ai ʻa ʻEimi, pea naʻá ku houngaʻia ai. Naʻá ku fifili pe naʻe fēfē ʻa ʻEimi ʻi ha hili ha pō taʻe mamohe, loto-hohaʻa ʻi he ʻi ai haʻane kiʻi ʻofefine ʻoku puké, pea mo e fiemaʻu ke tokangaʻi ʻa Koulitií.
Naʻá ku hū atu ki honau ʻapí mo e kofukofu meʻakaí ʻo ʻilo ai ʻa ʻEimi mo e ongo tamaiki fefiné ʻoku nau nonga pē. Naʻe hā meia ʻEimi ha maama mei hono fofongá pea naʻá ne maʻu ivi lahi ange. Naʻá ne nonga, ʻo aʻu pē ki haʻane toe fehangahangai toko taha mo e puke ʻa Totí. Naʻe ʻikai ke ne ilifia. Naʻá ne maʻu ha loto-falala. Ko ha melino ia naʻá ne fakafepakiʻi ʻa e mahinó. Naʻá ku fie tokanga taha pē ki he momeniti ko iá mo houngaʻia ʻi he nonga ko iá.
ʻOku fāifeinga ʻa ʻEimi ke tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea ʻoku tāpuekina ia ʻe Hono mālohi fakaiviá. Naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne fai ʻa e ngaahi ngāue naʻá ne fai ke tokangaʻi ʻa Totí. Pea naʻe fakatupulaki ʻe he mālohi ʻo e ʻEikí ʻene malava ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻa hono fāmilí ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa pea mo ha fakapapau nonga ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.
Ko e tāpuaki ʻeni ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻoku lava ke tau maʻu ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapú pea koeʻuhí ko e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku liliu kitautolu ʻe he mālohí ni, fakamālohia, fakafiemālieʻi, ʻomi kiate kitautolu ha loto-falala, ʻomi ʻa e melinó, mo fakatupulaki ʻetau malava ke fakahoko hotau ngaahi fatongia fakalangi ko e houʻeiki fafiné.