“Ko Hoku Hala ki he Faʻa Kātakí,” Liahona, Māʻasi 2025.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Ko Hoku Hala ki he Faʻa Kātakí
Naʻá ku fifili pe ko e hā ʻoku totonu ai ke u ngāue ʻaki hoku lotó mo e laumālié kotoa kapau ʻe ʻomi ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi hono fai iá.
Tā ʻo e tokotaha faʻu tohí naʻe fakahoko ʻe Shaun Sutton
ʻI heʻeku foki ki ʻapi ki he fakatonga ʻo Filipainí ʻi he 2016 hili ia haʻaku ngāue fakafaifekau lāngilangiʻia ʻi he fakatokelau ʻo Filipainí, naʻá ku hanganaki fiefia atu ke hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí mo aʻusia ʻa e ngaahi fiefia kotoa pē ʻoku talitali mai ki he kakai lalahi kei talavoú.
Ka neongo ia, naʻe fakafokifā pē kuo kamata ke u holo. Naʻe sivi ʻe heʻeku toketaá ʻo ʻilo ʻoku ou puke ʻi he hyperthyroidism. Naʻá ne fakailifiaʻi au ʻi heʻene fakamatala mai ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko kapau ʻe ʻikai faitoʻo ʻa e mahakí.
Neongo hono faitoʻó, ka naʻe kamata ke liliu hoku sinó. Naʻe kamata ke fōlahi hoku ongo matá, pea kamata ke u fuʻu tutue ʻaupito. Naʻá ku fakaʻehiʻehi mei hono faitaaʻi aú pea pehē ki he sio ki he sioʻatá koeʻuhí ko hoku fōtungá.
Naʻe kamata māmālie ke tokoni ʻa e faitoʻó. Ka ʻi he hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe ʻiloʻi hake ʻoku ʻi ai haʻaku palopalema hono ua—ko ha mahaki loto-mafasia. Naʻe toʻo ʻe he ongo mahakí ni ʻeku loto-falalá. Naʻá ku fāifeinga ke mavahe mei hoku mohengá ke u ʻalu ki he akó, pea naʻá ku ongoʻi taʻe-malava ke ngāue ʻi he Siasí.
Naʻá ku ʻita ʻi hono tuku ʻe he ʻOtuá ke hoko ʻení. Naʻá ku fifili pe ko e hā ʻoku totonu ai ke u ngāue ʻaki hoku lotó mo e laumālié kotoa kapau ʻe ʻomi ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi hono fai iá? Ka neongo ia, naʻá ku maʻu ha fakafiemālie mei he ngaahi lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE lava ke fakamoʻui ʻa e ʻatamai kuo kafó, ʻo hangē pē ko e moʻui ʻo e hui kuo fasí pe ko e loto kuo laveá.” Naʻá ku tangi ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lea ko iá. Naʻá ku maʻu ha ʻatamai kuo kafo naʻe fiemaʻu ke fakamoʻui.
Naʻá ku tupu hake ʻi ha ʻapi faivelenga, pea naʻe kei tuʻu maʻu pē ʻeku tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí neongo ʻa e mamahí mo e taʻepaú. Naʻe faifai pē peá u tali ia mo fakafeangai ki hoku ngaahi tūkunga foʻoú.
Ko e hili ʻeni ha taʻu ʻe valu mei ai, ʻoku ʻikai ke toe fakatuaiʻi au ʻe heʻeku ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ou tali kinautolu ko ha konga ʻo e moʻuí. ʻOku ou ongoʻi kakato. Te u lava ʻo tokoni mo moʻui kakato, neongo ʻe lava ke hokohoko atu e ngaahi faingataʻaʻia fakaemoʻui leleí ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Kuó u ako ko e moʻui ʻi he faʻa kātakí ko ha konga ia ʻo e moʻui fakamatelié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–8). ʻOku ou ako ke inu ʻeku ipu mahí pea kei mālohi ai pē.
ʻOku ou ngāue ʻi he taimí ni ʻi he potungāue ʻa ha kautaha poto fakakomipiuta pea ʻoku ou toʻo ha ngaahi kalasi poʻuli he ʻinitaneti mei he Brigham Young University–Pathway Worldwide. Kuo ʻikai ke u toe fehuʻi “Ko e hā ʻoku hoko mai ai kiate aú?” pea kuo kamata ke u fehuʻi “Ko e hā e meʻa te u lava ʻo akó? ʻE anga fēfē ha ʻaonga ʻa e aʻusiá ni kiate aú?”
ʻI heʻeku manatu ki aí, ʻoku ou ʻiloʻi naʻe ʻiate au ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he meʻa kotoa pē. ʻI heʻeku laka atu ki muʻá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou lava ʻo falala ki aí (vakai, Lea Fakatātā 3:5–6; 2 Nīfai 4:34).