Fakakomipiuta Pē: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí mei he Mītia Fakasōsialé
Ko e Fiefia mo e Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Fāmilí
Vakai ki he meʻa kuo akoʻi ʻe he kau palōfita moʻuí, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e fāmilí.
Fai ʻe Michael Malm
ʻOku tau takitaha kau kotoa ki he fāmili ʻo e ʻOtuá. Ko hotau ngaahi fāmili ʻi māmaní ʻoku fakatatau ia ki hotau fāmili fakalangí pea ʻoku fakataumuʻa ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo tatau mo ʻetau ongomātuʻa fakalangí.
Naʻe ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ʻapí “ko e fale akoʻanga (laboratory) maʻongoʻonga ʻo e ʻofá.” ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi pole mo e ngaahi ikuna kehekehe, ʻi he nofo he ngaahi fāmilí ke tau ako ʻa e faʻa kātakí, manavaʻofá, feilaulaú, faʻa fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, mo e ʻofá.
Kuo ʻosi lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahí fekauʻaki mo e fāmilí. Kuo nau toe vahevahe foki ha ngaahi pōpoaki fekauʻaki mo e ngaahi tefito ko ʻení ʻi he mītia fakasōsialé, pea kau ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:
Ko e Fānaú ko e Koloa kinautolu ʻi Māmani pea ʻi Langi
“Ko ʻeku fānaú, makapuná, mo hoku makapuna uá … ʻoku nau kau ʻi he ngaahi meʻa fakafiefia lahi taha ʻi heʻeku moʻuí.
“ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo hoʻo moʻuí mo ho fāmilí—pe ko ho fāmili ʻi he kahaʻú—kātaki ʻo manatuʻi ko ʻetau koloa mahuʻinga taha ‘i māmani mo e langí ko ʻetau fānaú mo hotau hakó.
“ʻOku ou fakafetaʻi fakaʻaho ki ha Tamai Hēvani ʻofa kuó Ne tāpuekina lahi au ʻaki e fāmili ko ʻeni ʻoku ou ʻofa lahi aí.”
Palesiteni Dallin H. Oaks, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, Facebook, Mar. 1, 2023, facebook.com/dallin.h.oaks.
ʻOku ʻIkai Taʻe-Fakatokangaʻi Hoʻo Feilaulaú
“Ki he siʻi ngaahi faʻē ʻi he potu kotoa ʻoku feilaulau maʻa honau siʻi fāmilí, ʻoku ou fie lea atu … ʻoku ʻikai taʻe-fakatokangaʻi siʻomou feilaulaú—ʻo ʻikai ʻe he kau taki ʻo e Siasí pea ʻikai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻa ia ʻoku feinga maʻu pē ke tokangaʻi ʻEne fānaú.
“Ko e taimi ʻe ʻosi ai ʻa e konga ʻo ʻetau moʻui ʻi māmaní pea mōlia atu mo e ngaahi lāngilangi kotoa ʻo e māmaní, ʻoku ou tui ʻe lelei kapau ko e ngaahi faʻē angatonú te nau ʻuluaki fanongo ki he lea, ʻMālo, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: … hū koe ki [hoku mālōlōʻangá]ʼ (Mātiu 25:21).”
ʻEletā Jeffrey R. Holland, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, Dec. 21, 2023, facebook.com/jeffreyr.holland.
Ohi Hake Hoʻo Fānaú ʻaki e ʻOfa Faka-Kalaisí
“Neongo naʻe faingataʻa ʻa e ngaahi fuofua taʻu ʻo ʻeku moʻuí koeʻuhí ko e taú mo hono ngaahi taʻe-manongá, ka naʻá ku monūʻia lahi ke hoko ko ha konga ʻo ha fāmili naʻe ʻofa ʻiate au. …
“ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi fuofua taʻu ko ʻení, naʻe teʻeki ai ke fakafeʻiloaki hoku fāmilí ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Ko ha taimi mātuʻaki faingataʻa ia. Ka ʻoku ou kei maʻu pē ha ngaahi manatu fiefia ki he ngaahi feituʻu ko ʻení koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e ngaahi kaungāʻapí.
“Mahalo ʻoku hohaʻa ha niʻihi ʻo kimoutolu ngaahi mātuʻá (pe ko kinautolu te nau hoko ʻi ha ʻaho ko ha mātuʻá) fekauʻaki mo e māmani ʻokú ke ʻomi ki ai hoʻo fānaú. Tuku ke u fokotuʻu atu kapau te ke tokanga taha ki hono ohi hake hoʻo fānaú ʻaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisí mo akoʻi kinautolu ke nau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻe fakaivia kinautolu ʻaki ʻa e malava ko ia ke fakahaohao ‘i he ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí. Te nau lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia mo e nonga ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí neongo e ngaahi faingataʻá.”
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, July 17, 2024, facebook.com/dieterf.uchtdorf.
ʻOku Malava ʻa e Ngaahi Fāmili Taʻengatá Koeʻuhí ko e Ngaahi Fuakavá
“ʻOku lava ʻa e mali taʻengatá mo e ngaahi fāmili taʻengatá koeʻuhí ko e ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá ʻi Hono ngaahi temipale māʻoniʻoní. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu kātoa ke tau fakamuʻomuʻa taha ʻa e mali temipalé. ʻOku fakaafeʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku loto-fiemālie ke fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé ke nau kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipale ʻokú ne haʻi fakataha kitautolú. Ko hono moʻoní, ʻoku taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí pea ko e uho ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá.”
ʻEletā Quentin L. Cook, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, Jan. 18, 2024, facebook.com/quentin.lcook.
Ko e Konga Kimoutolu ʻo e Fāmili ʻo e ʻEikí
“Ko e palani ʻa ʻetau Tamaí ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi fāmilí. He ʻikai ke fuʻu fiefia ʻa ʻitāniti ka ʻikai kinautolu. …
“Tuku ke u fakapapauʻi atu kapau kuó ke ʻosi mali pe teʻeki mali, tokolahi pe tokosiʻi ho fāmilí, ʻokú ke kei hoko pē ko ha konga ʻo e fāmili ʻo e ʻEikí. ʻOku ou fiefia ʻi he lahi feʻunga ʻa e palani maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻuí ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní. Pea hono ʻikai ke u mātuʻaki houngaʻia ʻi he ʻomai ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ha founga ke hoko atu ʻa e ngaahi feohi fakafāmilí ʻo fakalaka atu ʻi he maté. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi te tau foki ai ki he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻe fakatahaʻi kitautolu ʻo taʻengata fakataha mo kinautolu ʻoku tau ʻofa lahi taha aí.”
ʻEletā Quentin L. Cook, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, May 15, 2023, facebook.com/quentin.lcook.
ʻOku ʻIkai Fiemaʻu ke Tau Manavahē
“ʻOku tokolahi ha ngaahi hoa mali kei talavou ʻoku nau hohaʻa ke ohi hake ʻa e fānaú ʻi he tuʻunga ʻo e māmani ʻi he ʻaho ní.
“ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fai mai ai ʻe ha taha ʻo homa ngaahi ʻofefiné mo hono husepānití ha fehuʻi mahuʻinga fau kiate au mo Sisitā Lasipeni:
ʻʻOku kei malu mo fakapotopoto nai ke ʻomi ha fānau ki he māmani ngali fulikivanu mo fakalilifu ʻoku tau moʻui aí?’ Ne ma tali fakapapauʻi ange ʻʻIo, ʻoku lelei ʻaupito,ʼ ʻi heʻema vahevahe ange ʻa e ngaahi akonaki mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí mo fakahaaʻi ange e ongo homa lotó mo e ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí.
“Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te tau ongoʻi ilifia ai. Kuo tau ʻosi foua kotoa ia.
“ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he folofolá, ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe: ʻoua ʻe loto vaivai; he ko au ko ho ʻOtuá, te u fakamālohia koe; ʻio, te u poupou hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonúʼ (ʻĪsaia 41:10).
“[Naʻe] fakakaukauʻi lelei [ʻe homa ʻofefiné mo e foha ʻi he fonó ʻa] ʻemau talanoa ʻi he pō ko iá; ne na lotu mo ʻaukai pea ne fai ʻena aofangatukú ʻiate kinaua pē. Ko e meʻa fakafiefia kiate kinaua—pea kiate kimaua—ko e ongo kuí, he kuo tāpuekina kinaua ʻaki ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko fitu.
“ʻIo, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga fakatuʻutāmaki, ka ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga hotau Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia. ʻOku ou fakatauange, ʻi heʻetau fakahoko iá, he ʻikai ke tau puputuʻu ʻi he kuonga ʻoku tau moʻui aí pe ʻi he ngaahi palopalema te tau fetaulaki mo iá.”
ʻEletā Ronald A. Rasband, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, Facebook, May 12, 2024, facebook.com/RonaldARasband.
ʻOku Fakataumuʻa e Ngaahi Tulifua ʻOku Tāú ke Tāpuekina Hotau Ngaahi Vā Fetuʻutakí
“ʻI hoku ngaahi fatongia lea ʻe niʻihi ʻi he kimui ní, kuó u ongoʻi kuo ueʻi au ke u fakakau ʻa e foʻi fakakaukau ko hotau ngaahi uiuiʻí, ngāué, akó, mo e ngaahi tulifua ʻoku tāú, ʻoku fakataumuʻa ia ke tāpuakiʻi ʻa hotau ngaahi vā fetuʻutakí—ʻa hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, fāmilí, pea ʻiate kitautolú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ‘Ko e hala ʻo e fuakavá ʻoku fekauʻaki ia mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá.’ Ko e ngaahi tafaʻaki kehekehe ko ʻeni ʻo ʻetau moʻuí ko ha halanga ia ki he ikuʻanga ko iá, ke fafangaʻi mo tāpuekina ʻa e ngaahi feohi taʻengatá.
“Ko hotau ngaahi uiuiʻi ke ngāué pea mo e ngaahi tāpuaki kuo foaki ki hotau ngaahi fāmilí ʻoku lahi ange ʻa ʻena fekauʻakí, ʻi he meʻa ʻe lava ke tau fakatokangaʻí. He ʻikai ke tau lava ʻo fakamavahevaheʻi ʻa e ongo meʻá ni. Hangē pē ko hono akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻi he tohi ʻa Maʻaké, ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻnaʻe ngaohi ʻa e Sāpaté koeʻuhí ko e tangatá, ka naʻe ʻikai ngaohi ʻa e tangatá koeʻuhí ko e Sāpaté’ (Maʻake 2:27), ʻoku fakataumuʻa pehē ʻa hotau ngaahi uiuiʻí, ngāué, mo e akó ke tāpuakiʻi kitautolu pea mo hotau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻOtuá—pea ko hono olá, ʻa e kotoa hotau ngaahi vā fetuʻutaki kehé.
“… ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e ngaahi konga ko ʻeni ʻo ʻetau moʻuí ko ha ngaahi founga ʻoku fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ke tāpuakiʻi ai ʻa hotau vā fetuʻutaki mo Iá pea mo e niʻihi kehé, te tau lava leva ʻo maʻu ha fakalotolahi, fakahinohino, mahino, ivi, fiefia, mo ha nonga fakalangi.
“ʻOku mau ʻofa atu mo lotua ʻe tāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou fakatupulaki hoʻomou vā fetuʻutaki fakafuakava fakataautaha mo e ʻOtuá.”
Sisitā Kristin M. Yee, Facebook, July 21, 2024, facebook.com/reliefsocietyworldwide.
Talaange ki he Kakaí ʻa e Lahi Hoʻo Tokanga Kiate Kinautolú
“ʻOsi ha taʻu ʻe fitu mei heʻene pekiá, ne u maʻu ha pōpoaki telefoni mei hoku fohá—pe naʻe hangē naʻe peheé.
“Naʻe toki fakafiefiaʻi pē ʻe hoku mokopuna tangata taʻu hongofulu tupú (ko hono fohá) hono ʻaho fāʻeleʻí pea naʻe foaki ange ʻa e telefoni motuʻa ʻa ʻene tamaí ko ha meʻaʻofa.
“Pea naʻe teʻeki ai ke u liliu e fakamatala ki he fetuʻutakí.
“ʻI heʻeku fie ʻilo pe ko e hā e meʻa naʻá ku talanoa ki ai mo hoku fohá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, naʻá ku kamata ai ke vakai taha taha ki he ngaahi pōpoaki telefoni he kuohilí.
“Naʻá ku fakatokangaʻi ha fanga kiʻi pōpoaki nounou fekauʻaki mo ha ngaahi ngāue ke fai pea mo ha ngaahi polokalama fakafāmili. Naʻe tō hifo hoku lotó ʻi he fakaʻau ke lōloa ange peá u toki maʻu ha pōpoaki telefoni naʻe pehē, ʻʻOku ou ʻofa atu kiate koe.’
“Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne ʻilo naʻá ku ʻofa ʻiate ia, ka naʻá ku fifili pe ne u tō mei he faingamālie ke lea fakaʻosi ʻaki ia kiate ia.
“Talu mei ai, mo ʻeku feinga ke fakaʻosi ʻaki e pōpoaki telefoni kotoa ʻaki e ʻFakamālō atu’ pe ʻʻOfa lahi atu kiate koe.’
“ʻOku ou fiemaʻu KOE ke Ke taʻofi e meʻa kotoa he taimí ni pea vakaiʻi HOʻO ngaahi pōpoaki telefoní.
“ʻOku tau faʻa fuʻu femoʻuekina he taimi ʻe niʻihi ʻi he fefakahokoʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakavavevavé ʻo ngalo ai ke tau lea ʻaki ʻa e meʻa mahuʻinga tahá: ʻOku ou ʻofa atu kiate koé.
“ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke ʻave ha pōpoaki telefoni pe tala ki he kakai ʻokú ke ʻofa mo nofo fakataha mo iá ʻa e lahi hoʻo tokanga kiate kinautolú.
“ʻOua muʻa naʻa tau toe tatali ʻi ha sēkoni ke fakahā kiate kinautolu ʻa lahi honau mahuʻinga kiate kitautolú.
“ʻAve ha pōpoaki telefoni kiate kinautolu. Talaange kiate kinautolu.
“ʻOku ou palōmesi atu he ʻikai ke ke fakameʻapangoʻia ai!
“Kāinga ʻofeina, ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu: he ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e ʻofá’ (1 Sione 4:7).”
Sisitā Tamara W. Runia, Facebook, July 23, 2024, facebook.com/youngwomenworldwide.