“ʻOku Fie Folofola Atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate Koe,” Liahona, Māʻasi 2025.
ʻOku Fie Folofola Atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate Koe
Tuku ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke ke fakaava ʻa e veilí pea maʻu ʻa e leʻo ʻo e Tamaí.
Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau vahevahe fakataha ʻa e māmaní ʻo mamaʻo mei hotau ʻapi fakalangí. Ko ʻetau moʻui fakamatelié ʻeni, ko ha taimi ke maʻu ai hotau sinó, fili ʻa e leleí kae ʻikai ko e koví, “ʻiloʻi ʻa e meʻa mahí, koeʻuhí ke [tau] ʻiloʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e leleí” (Mōsese 6:55), fakatupulaki ʻetau tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakalelei toputapú, pea tali ʻa e palani ʻa ʻetau Tamaí ki he fiefiá. ʻOku tau ʻi hení ke hoko ʻo tatau ange mo ʻetau Tamai Hēvaní.
ʻI he ʻikai haʻatau manatu ki heʻetau moʻui he maama fakalaumālié, ʻoku tau faʻa ongoʻi tuenoa he taimi ʻe niʻihi ʻi he māmani naʻa tau omi mei aí. Kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamaí ha meʻaʻofa fakalaumālie ke tau kei fetuʻutaki ai mo Ia pea maʻu ha fakahinohino, tataki, mo e fakafiemālie meiate Ia. ʻOku tau ʻiloʻi lelei ʻa e meʻaʻofá ni; ʻoku ui ia ko e lotú.
Lotu ki Hoʻo Tamai Hēvaní
Naʻe fakahinohino ʻe ha ʻāngelo kia ʻĀtama mo ʻIvi pea mo kinautolu kotoa pē ʻe muimui ʻiate kinauá, “Ke ke fakatomala pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē” (Mōsese 5:8).
Naʻe akonaki ʻa Sīsū ʻo pehē: “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Mātiu 7:7). “ʻO ka ke ka lotu, … lotu ki hoʻo Tamaí … ʻi he liló” (Mātiu 6:6). “Ko ia ke peheni hoʻomou lotú: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafá” (Mātiu 6:9).
Naʻe lotu hokohoko ʻa Sīsū ki Heʻene Tamaí. “Naʻe ʻalu hake ia ki ha moʻunga ke lotu, pea lotu ai pē ia ki he ʻOtuá ʻi he poó ʻo ʻaho” (Luke 6:12). “Pea … naʻe ʻalu ia ki he moʻungá ke lotu ai” (Maʻake 6:46). “Pea naʻa nau hoko ki he potu naʻe hingoa ko Ketesemeni: pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākongá, Mou nonofo ʻi heni, kae ʻoua ke u lotu” (Maʻake 14:32). Lolotonga ʻa e ʻi he kolosí ʻa Sīsuú, naʻá Ne lotua ʻa e kau sōtia naʻa nau tutuki Iá: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).
ʻOku faleʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau “lotu maʻu ai pē” (Luke 21:36; 2 Nīfai 32:9; 3 Nīfai 18:15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5; 19:38; 20:33; 31:12). “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke fai, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí” (ʻAlamā 37:37). ʻIkai ngata aí, ʻoku tau “ʻoatu ʻa e fakamālō mo e fakafetaʻi kotoa pē ʻoku maʻu ʻe [hotau] laumālié kotoa ʻa e mālohi ke faí” (Mōsaia 2:20), ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe heʻetau Tamaí maʻatautolú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku kamata ʻa e ongoʻi mahuʻingaʻia fakalaumālie fakatāutahá ʻi hono ʻiloʻi ko e pongipongi foʻou kotoa pē ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. … ʻOkú Ne fakahaofi fakaʻaho kitautolu mo poupouʻi kitautolu ʻi he momeniti kotoa pē (vakai, Mōsaia 2:21).”
Naʻe pehē ʻe Nīfai, “Kapau te mou tokanga ki he Laumālie ʻa ia ʻoku akoʻi ha tangata ke lotú, te mou ʻiloʻi ʻoku pau ke mou lotu; he ʻoku ʻikai akoʻi ʻe he laumālie ʻulí ha tangata ke lotu, ka ʻokú ne akoʻi ia kuo pau ke ʻoua te ne lotu” (2 Nīfai 32:8).
Fakaikiiki mei he Ko Hono Fokotuʻu Hake ʻe Kalaisi e ʻOfefine ʻo Sailosí, tā fakatātaaʻi ʻe Greg K. Olsen
ʻI he sīpinga hotau Fakamoʻuí mo e faleʻi ʻa e kau ʻāngeló mo e kau palōfitá ʻi ha lauisenituli, ʻoku tau ʻiloʻi lelei ke lotu fakaʻaho ke fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi hotau ngaahi tāpuakí, pea ke lotu maʻu pē ʻi hotau lotó. ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke fetuʻutaki mo ʻetau Tamaí.
Ka ʻoku toe nāunauʻia ange hono tali mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú. Ko ha fehuʻi fakatupu fakakaukau ʻi he māmani fakamatelié ni, ʻoku founga fēfē haʻatau maʻu pea mahino lelei ange ʻa e ngaahi tali, fakahinohino, mo e fakafiemālie ʻoku haʻu mei heʻetau Tamaí?
ʻI he taʻu ʻe fitungofulu tupu ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku folofola mai ʻetau Tamaí kiate kitautolu. ʻOku ʻikai ke tau tuenoa. ʻOku tokangaʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻe he kakai fakalangi ʻi heʻetau feinga ke muimui ki he Fakamoʻuí.
ʻOku kamata hono maʻu e tali ki heʻetau ngaahi lotú ʻi heʻetau tui ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē” (Maʻake 5:36). ʻOku tau falala kiate Ia, fai hotau lelei tahá ke tauhi e ngaahi fekaú, pea fekumi ki Hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē. “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá … ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ke talangofua ki heʻene ngaahi fekaú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:21).
ʻOku ʻikai ʻuhinga e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí ʻokú Ne fakatupu ʻa e kovi pe ngaahi meʻa fakamamahi ʻi hotau māmaní. Ka neongo ia, ʻoku ʻuhinga ia ʻi hoʻo ngaahi taimi ʻo e faingataʻaʻiá mo e taʻetotonú, te Ne tuʻu ʻi ho tafaʻakí, fakamālohia e ngaahi meʻa ʻokú ke malavá, fakafiemālieʻi koe, pea “fakatapui ʻa hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate koe” (2 Nīfai 2:2).
Fanongo ki Hono Leʻó
ʻI heʻetau tui kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku fakanatula pē ʻetau ako ke fanongo lelei ange ki Hono leʻó.
ʻI Sepitema ʻo e 1993, ko hoku fuofua taʻu ia ʻi heʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá, ne fakaafeʻi au mo hoku uaifi, ko Kefí, ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), ʻi heʻene kei hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke ma ō fakataha mo ia ki ha fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Manatuʻi, ko e 1993 naʻe kimuʻa ia ʻi he mafola lahi ʻa e telefoni toʻotoʻó, mītia fakasōsialé, mo e ʻinitanetí.
ʻI he lea ʻa Palesiteni Fausi “The Voice of the Spirit (Ko e Leʻo ʻo e Laumālié),” naʻá ne fakatokanga ai: “Te mou ongoʻi ʻi homou toʻu tangatá ha ngaahi leʻo kehekehe ʻoku tala atu ʻa e tōʻonga moʻui ke ke fakahokó, founga ke fakatōliʻa ai hoʻo ngaahi holi fakakakanó, founga ke maʻu kotoa ai iá. Te ke maʻu ngofua ʻo aʻu ki ha ngaahi sēnolo televīsone ʻe nimangeau. ʻE ʻi ai ha ngaahi polokalama fakakomipiuta kehekehe, modem komipiuta, tauhiʻanga fakamatala, mo e ngaahi papa fanongonongo; ʻe ʻi ai ha polokalama pulusi fakakomipiuta, satelaite, mo ha ngaahi netiueka fetuʻutaki te ne lōmekina koe ʻaki ʻa e fakamatalá. … Ko e leʻo kuo pau ke ke ako ke tokanga ki aí ko e leʻo ʻo e Laumālié.”
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié ʻi heʻene fakamatalaʻi ha aʻusia ʻa Sione Pulusi, ko ha tangata ako ki natula, lolotonga ʻene fononga mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha paʻake tokolahi. Ko e ngaahi lea ʻeni ʻa Palesiteni Pēká:
“Makehe mei he longoaʻa ʻi he koló naʻe fanongo ʻa [Misa Pulusi] ki he hiva ʻa ha foʻi manupuna.
“Naʻá ne tuʻu ʻo fakafanongo! Naʻe teʻeki ai fanongo ki ai hono kau kaungā fonongá. Naʻá ne vakai takai holo. Naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ia ʻe ha taha kehe.
“Naʻá ne hohaʻa ʻi he ʻikai fakatokangaʻi ʻe he taha kotoa ha meʻa fakaʻofoʻofa pehē.
“Naʻá ne toʻo ha koini mei hono kató ʻo lī ia ki he ʻeá. Naʻe tō ia ʻo tau he halá pea tatangi kae ʻikai leʻolahi ange ʻi he hiva ʻa e manupuná. Naʻe tafoki ʻa e tokotaha kotoa pē; naʻa nau lava ʻo fanongo ki ai!
“ʻOku faingataʻa ke tala e hiva ʻa e manupuná mei he longoaʻa ʻo e fefonongaʻaki e meʻalelé ʻi he koló. Ka te ke lava ʻo fanongo ki ai. Te ke lava ʻo fanongo lelei ki ai kapau te ke akoʻi koe ke ke fakafanongo ki ai.”
Naʻe hoko ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Peeka fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he 1979, ko ha taimi naʻe lōngonoa ange ai ʻa e moʻuí pea vaivai ange ʻa e longoaʻa ʻo e māmaní ʻi he tuʻunga lolotonga he taimi ní.
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni, “Kapau ʻoku lahi ange hoʻo tokanga ki [he ngaahi fakamatala mei he mītia fakasōsialé] ʻi hoʻo tokanga ki he fanafana ʻa e Laumālié, pea ta ʻokú ke fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga fakalaumālie laveangofua.”
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Fausi, “Kapau ʻoku tau fie fakafanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, kuo pau foki ke tau fakaava hotau telingá, fakatafoki ʻa e mata ʻo e tuí ki he tupuʻanga ʻo e leʻó, pea sio fakamamaʻu ki he langí.”
ʻOku ongo mai e leʻo ko ʻeni ʻo e Laumālié ki heʻetau fakakaukaú mo ʻetau ngaahi ongó fakatouʻosi. “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2). Fakafanongo ki ho konisēnisí—ʻoku faʻa kamata ai ʻa e fakahaá.
Lolotonga ha ʻaʻahi ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ki he Girls’ Home Boys’ Town Complex ʻi Mākina Siti, Filipainí, ʻi Fēpueli 2024, naʻe akoʻi ai ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ki he toʻu tupú ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá: “ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. Pea te ke lava ʻo tangi kiate Ia. Te Ne fanongo ki hoʻo ngaahi lotú.”
Lotu ʻi he Loto-Tui
He ʻikai lava ke fakamālohiʻi e ngaahi talí mo e ngaahi ongó. ʻOku tau lotu pea ʻoku tau tatali ʻi he loto-tui. He ʻikai maʻu ha ngaahi tali ʻe niʻihi ʻi he moʻuí ni, ka ki he kau māʻoniʻoní, ʻe ʻomi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻEne melinó (vakai, Sione 14:27). ʻOku faʻa maʻu e ngaahi talí ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. Ko e ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku maʻu ia ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:12).
ʻE lava ke hoko mai e leʻo ʻo e langí kiate kitautolu ʻi ha ngaahi taimi taʻeʻamanekina pea ʻi ha ngaahi feituʻu taʻeʻamanekina, ka ʻoku tau maʻu hotau ngaahi faingamālie mahuʻinga tahá ʻi he ngaahi feituʻu lōngonoa mo toputapú. ʻI he lōngonoa ʻo ʻeku ngaahi lotu pongipongí mo e fakalaulaulotó, ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi tāpuaki makehe. ʻOku ʻomi ʻe hono lau fakaʻaho, fakataautaha, ʻikai fakahohaʻasi ʻo e folofolá, pea angamaheni ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻa e leʻo ʻo e Laumālié ki hotau lotó pea hangē ha afí ʻi he ngaahi taimi kehé.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakatefito ʻa e ngaahi ongo ko iá mei he meʻa ʻoku tau laú, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻomi ʻe he meʻa ʻoku tau fakalaulauloto ki aí ha tali ki ha hohaʻa ʻoku mātuʻaki kehe. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heilí: “ʻI he taimi ʻoku tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau fai ha lotu. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he ngaahi folofolá.”
ʻI he ʻākilotoa kitautolu ʻe he longoaʻa mo e ngaahi fakahohaʻa ʻo e māmaní, kuo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻEne palōfitá ke langa ha ngaahi temipale lahi ange. ʻI he ngaahi fale toputapu ko ʻeni ʻo e ʻEikí, ʻi heʻetau tuku hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻi tuʻa kae hū ki loto mo ʻetau ngaahi lotú mo e hohaʻá, ʻoku akoʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo ʻitānití.
ʻI he taʻu ʻe taha kuohilí, naʻe fai mai ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e palōmesi fakaofó ni: “Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ko ʻeku palōmesí ʻeni. He ʻikai ha meʻa ʻe tokoni lahi ange kiate koe ke ke pīkitai ai ki he vaʻa ukameá ka ko e faʻa moihū ʻi he temipalé ʻo fakatatau mo hoʻo tūkungá. He ʻikai ha meʻa te ne maluʻi lahi ange koe ʻi hoʻo fepaki mo e ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻo e māmaní. He ʻikai ha meʻa te ne fakaivia hoʻo fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí pe tokoni ke mahino lahi ange kiate koe ʻa e palani fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai ha meʻa te ne fakanonga lahi ange ho laumālié ʻi he lolotonga ʻa e taimi ʻo e mamahí. He ʻikai ha meʻa te ne fakaava lahi ange ʻa e ngaahi langí. He ʻikai pē ha meʻa!”
ʻOku ʻomi ʻe he konifelenisi lahi takitaha ha ngaahi tāpuaki lahi ange. ʻI he māhina ka hoko mai ʻo ʻEpelelí, te tau toe fakataha ai ʻi he konifelenisi lahí ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí. ʻOku tau omi ki he konifelenisi lahí hili ha lotu mo ha teuteu. Kiate kitautolu takitaha, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku tau hohaʻa ki ai pea ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi vivili. ʻOku tau haʻu ke fakafoʻou ʻetau tui ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo fakamālohia ʻetau malava ke matuʻuaki e ʻahiʻahí. ʻOku tau haʻú ke akonekina kitautolu mei ʻolunga. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo teuteu pea haʻu ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahí, te ke ongoʻi e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi hohaʻá, pea te ke ʻiloʻi ʻoku ʻiate koe ʻa e “toʻukupu ʻo e langí.”
Tui ʻoku folofola atu hoʻo Tamai Hēvaní kiate koe. ʻOkú Ne folofola atu! Tuku ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo tui kiate Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke ke fakaava ʻa e veilí pea maʻu e leʻo ʻo hoʻo Tamaí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne ʻi ai mo ʻofa ʻiate koe ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ʻo fakamatalaʻí.