2025
ʻE Lava Nai ke U Maʻu Fakahā maʻá e Niʻihi Kehé?
Māʻasi 2025


Fakakomipiuta Pē

ʻE Lava Nai ke U Maʻu Fakahā maʻá e Niʻihi Kehé?

Kuo akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku tau maʻu pē ʻa e fakahaá ʻi hotau ngaahi fatongiá pea ʻi he malumalu ʻo e mafai totonú.

kūnima ʻi he lotú

Ko hono fakatokangaʻi e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kākā ʻo e māmaní, ʻe lava ke faingataʻa, ka kuo foaki mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ha fakahinohino ke tokoni.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fiemaʻu ke mahino kiate kitautolu e founga ʻoku ngāue ai e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono ʻomi ha fakahā fakafoʻituituí. ʻI heʻetau ngāue ʻo fakatatau ki he founga ngāué, ʻoku lava e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tukuange mai ha ngaahi fakakaukau, fakahinohino, mo e fakafiemālie ʻoku fakaofo. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e lahi hotau potó pe talēnití, ʻe lava pē ke kākaaʻi [kitautolu].”

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, kuo ʻilo ʻa e Kāingalotú ki he tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení.

ʻI ʻAokosi ʻo e 1830, naʻe pehē ai ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ko Hailame Peisi naʻá ne maʻu ha ngaahi fakahā mei he ʻOtuá fekauʻaki mo hono “langa hake ʻo Saioné” mo e “lakanga ʻo e Siasí.” Naʻe tui kiate ia ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí, kau ai mo ʻŌliva Kautele.

Naʻe hohaʻa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá he naʻe fepaki e lau ʻa Hailamé mo e “[faʻunga maau] ʻo e fale ʻo e ʻOtuá.” Naʻe fehuʻi ai ʻe Siosefa ki he ʻEikí peá ne maʻu ha fakahā maʻa ʻŌliva ʻa ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe lava ʻa ʻŌliva Kautele ʻo “lea pe akonaki” kapau naʻe “tataki [ia] ʻi ha taimi ʻe he Fakafiemālié” ke ne fai ia (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:4). Ka naʻe toe folofola foki ʻa e ʻEikí, “ʻE ʻikai ke fili ha taha ke ne maʻu ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi fakahā ʻi he siasi ko ʻení, tuku kehe pē ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmitá” kae ʻoua kuo fili ʻe he ʻEikí “ha tokotaha kehe … ke fetongi ia” (veesi 2, 7).

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe lava ke tataki ʻa e kau fekumi moʻui taau kotoa pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi honau ngaahi fatongia fakatāutahá, ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, mo e ngaahi fāmilí. Ka ko e palōfita lolotongá pē ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke maʻu ʻa e ngaahi fekau pe ngaahi fakahā maʻá e Siasí fakakātoa. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “He kuo pau ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau” (veesi 13).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kapau naʻe uiuiʻi koe ʻe he mafai totonú, ʻoku ʻikai ke ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi ueʻi mei he Laumālié ke ke faleʻi pe fakatonutonu ʻaki ʻa e niʻihi kehé.”

Te tau lava ʻi heʻetau tokanga ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí mo ʻetau fekumi ki ha fakahā fakafoʻituitui ʻi hotau ngaahi fatongiá, ke hao ai mei he kākaá pea aʻusia ʻa e nongá, fiefiá, mo e malú.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dale G. Renlund, “Ko ha Founga ki he Fakahā Fakafoʻituituí,” Liahona, Nōvema 2022, 16.

  2. Joseph Smith, ʻi he History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834], 54, josephsmithpapers.org

  3. Joseph Smith, ʻi he “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834], 54, josephsmithpapers.org; fakaʻilonga leá naʻe ʻai ke tatau.

  4. Gary E. Stevenson, “Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié,” Liahona, Nōvema 2023, 45.