2025
Ngaahi Founga ʻo e Fetuʻutaki Fakalangí
Māʻasi 2025


“Ngaahi Founga ʻo e Fetuʻutaki Fakalangí,” Liahona, Māʻasi 2025.

Ngaahi Founga ʻo e Fetuʻutaki Fakalangí

ʻOku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke fakapapauʻi ʻoku hokohoko atu e fetuʻutaki ko ʻení.

ko ha tangata ʻoku lotu

Ta fakatātaaʻi ʻe David Green

ʻI heʻeku kamata teuteu ʻeku fuofua lea ʻi he konifelenisi lahí, naʻá ku fakatokangaʻi ko ha ngāue faingataʻa moʻoni ia! ʻOku ʻikai vahe ha ngaahi tefito ki he kau lea ʻi he konifelenisi lahí, ko ia naʻe fiemaʻu ke u ʻiloʻi ʻiate au pē ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke u lea ʻakí.

Naʻá ku lotu mo tatali ki ha fakahinohino. Hili ha ngaahi taimi, ne fakatokangaʻi ʻe hoku uaifi ko ʻIsapelá ʻa ia ʻoku poto mo ne ʻiloʻi lelei aú, ʻoku faingataʻa ke u kamata.

Naʻá ne pehē mai, “Sio mai, kuo pau ke ke fai ha meʻa. Kamata peá ke tohi ha meʻa!”

Ko e meʻa ia naʻá ku faí. ʻI heʻeku fai iá, naʻá ku kamata ha ngaahi lea ʻe ono pe fitu. ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa kehekehe ʻe ala hokó, naʻá ku ongoʻi fiemālie ki ha taha ʻo kinautolu peá u ongoʻi ko e lea ia ʻoku totonu ke u faí. Naʻe nofoʻia ʻe he Laumālié hoku ʻatamaí, pea naʻe ongo mai ʻa e toenga ʻo e leá.

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023, naʻá ku vahevahe ai ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, ʻafioʻi lelei kitautolu, pea ʻokú Ne ʻi he ngaahi fakaikiiki kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻOkú Ne fanongo mai ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí mo finangalo ke folofola mai kiate kitautolu.

Ko hono ako e founga ʻoku folofola mai ai e ʻOtuá kiate kitautolú ko ha aʻusia fakafoʻituitui ia. Ka ko ha ngaahi founga ʻeni ke fakafaingofuaʻi ai ʻa e fetuʻutaki ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻomi ke tāpuekina ai ʻetau moʻuí.

Ngāue ʻi he Tui mo e Falala

ʻOku fiemaʻu ʻa e tuí mo e falalá ki hono ʻiloʻi e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamaʻu maʻu pē ʻa e tuí ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku fiemaʻu foki ke tau falala kiate Ia. Kuó Ne folofola:

“Vakai, te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.

“Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3).

Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻa e fakahaá mo e fakahinohino fakalangí mei he tatali pē ki ha fakahā fakalaumālié. Kuo pau ke tau ngāue. Hangē ko hono talamai ʻe hoku uaifí ke u faʻu ʻeku lea ki he konifelenisí, ʻoku fiemaʻu pē ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tau “kamata.”

ʻI he taimi naʻá ku ngāue ai mo ʻIsapela ko ha ongo taki fakamisiona ʻi he Misiona France Lyonn, naʻe fiemaʻu ke u fakapapauʻi ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke ʻalu ki ai ʻa e faifekau takitaha ʻi he misioná mo e taimi ke vahe ai ʻa e ngāué. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe tataki au ʻe he Laumālié kapau te u lotua ha tokoni pea fakaʻaongaʻi leva ʻeku fakakaukau lelei tahá. ʻE hoko mai leva ʻa e fakapapauʻí ʻi he ʻosi pē ʻa e meʻa kotoa.

ʻI hoku uiuiʻi lolotongá, ʻoku fekauʻi au ki he ngaahi siteiki ʻo e Siasí ke toe fokotuʻutuʻu foʻou e kau palesitenisī fakasiteikí. ʻI heʻeku fakaʻekeʻeke mo hoku hoá ʻa e niʻihi fakafoʻituituí, ʻoku hoko mai kiate kimaua ha ngaahi fakakaukau, ngaahi ongo, mo ha ngaahi ueʻi. ʻOkú ma talatalaifale leva mo lotu fakataha. ʻE fāifai pea maʻu ʻa e fakahaá, pea ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa ia kuó Ne ui ke ngāué.

Ko ha founga ia ke fakatokangaʻi ai ʻa e taimi ʻoku folofola ai ʻa e ʻOtuá mo ʻiloʻi Hono finangaló. ʻOku fiemaʻu ke tau fakahaaʻi ʻoku tau loto-fiemālie ke ngāue ʻi he tui mo e falala.

Muimui ʻi he Palōfitá

Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ʻoku folofola ai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻoku fakafou ʻi he kau palōfitá. Ko ha ongoongo fakafiefia ʻa hono maʻu ha palōfita ʻi he māmaní he ʻahó ni! ʻOkú ne maʻu ha fakahā mei he ʻOtuá ke tataki mo fakahinohinoʻi ʻa e Siasí (vakai, ʻĀmosi 3:7). Te tau lava foki ʻo maʻu ha fakahinohino mo ha maluʻi ʻaki ʻetau muimui ki heʻene ngaahi akonakí. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ʻeni, ka kuo fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau muimui ki he palōfitá “ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5).

Hangē ko ʻení, kuo fakamoʻoniʻi ʻe he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní,” ʻoku fakaepalōfita ia talu mei hono fakafeʻiloaki mai ia he taʻu ʻe 30 kuohilí. ʻOkú ne fakamatalaʻi ha ngaahi hohaʻa lahi naʻe ʻikai ke tau ʻilo te mau maʻu mo ʻomi ha fakahinohino naʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi te tau fiemaʻu—ka ʻoku tau fiemaʻu ia he taimí ni. Mahalo he ʻikai hoko maʻu pē ʻa e fakahinohino ʻa e palōfitá ko e meʻa ʻoku tau fie fanongo ki aí. Mahalo he ʻikai fenāpasi ia mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga lolotonga ʻo e sōsaietí. Ka neongo iá, ʻe kei tāpuekina mo maluʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ki he palōfitá.

ko ha fefine ʻoku lau folofola

ʻEke ha Ngaahi Fehuʻi pea Kumi ki he Ngaahi Talí

ʻI he ngaahi fuofua ʻaho ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe faʻa folofola mai ʻa e ʻOtuá ko e tali ki he ngaahi fehuʻi fakamātoato naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo e niʻihi kehé. Lolotonga e ngāue ʻa Siosefa mo ʻŌliva Kautele ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá na lau e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e papitaisó (vakai, 3 Nīfai 11:23–33). Naʻá na fakaʻamu ke ako lahi ange peá na ō ki he vao ʻakaú ke lotu. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, naʻe hā mai ʻa Sione Papitaiso ʻo fakafoki mai ʻa e mafai ke fai papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahalá.

ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻEma ko e uaifi ʻo Siosefá, ʻa ʻene hohaʻa fekauʻaki mo e ʻuli naʻe tuku ʻe he kau tangata naʻa nau ifi paipa mo mama tapaka lolotonga e ngaahi fakatahá. Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa e meʻá ni ki he ʻEikí pea maʻu ha fakahā—“ko ha Lea ʻo e Potó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89:1)—ʻi he ngaahi tōʻonga moʻui lelei maʻá e lelei fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení—mo ha ngaahi meʻa lahi kehe—ʻoku sai pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi kapau te tau fekumi ki he talí ʻi he feituʻu totonú. Kapau te tau ʻave ʻetau ngaahi fehuʻí ki he ʻEikí, te tau maʻu ʻa e ngaahi talí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe maʻu fakaʻangataha pē ʻa e ngaahi talí. Ka neongo ia, ʻi he ngaahi taimi lahi ange, ʻoku haʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena” (2 Nīfai 28:30). Mahalo te tau tatali ki ha ngaahi tali ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako mo tupulaki, ka ʻe tali mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakatatau ki Hono finangaló, foungá, mo ʻEne taimí.

Manatu ki he Ngaahi Aʻusia ʻi he Kuohilí

ʻI he taimi kuo pau ke tau tatali ai ke folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻoku mahuʻinga ke tau nofo maʻu ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló mo e ngaahi aʻusia kuo tau maʻú. ʻE ala mole ia meiate kitautolu ʻi ha toe founga kehe. ʻOku ʻikai ke tau fie veiveiua ʻi he ngaahi aʻusia ʻi he kuohilí mo e Laumālié koeʻuhí pē he ʻoku tau faingataʻaʻia he taimí ni. ʻI he ngaahi momeniti ko iá, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e ongo naʻa tau maʻu ʻi he taimi naʻa tau ongoʻi ofi ai ki he ʻOtuá.

Naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻi ha taimi ʻe taha ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau ko ʻení ki he kakai ʻi Seilahemalá:

“Kuo mou fanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá? Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá? Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi homou lotó? …

“Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, … kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?” (ʻAlamā 5:14, 26).

ʻOku totonu ke tau fakapapauʻi ʻoku tau manatuʻi e ngaahi aʻusia fakalaumālié pea ʻoua naʻa tekeʻi kinautolu ki he tafaʻakí. ʻOku totonu ke tau fehuʻi maʻu pē kiate kitautolu, “ʻE lava nai ke u ongoʻi pehē he taimí ni?” ʻOku fakamālohia heni kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻoku ngali fakalongolongo ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau lava foki ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa e ngaahi taimi ʻokú Ne folofola mai ai kiate kitautolú.

Fetuʻutaki Maʻu Pē

Ko e fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní ko ha meʻa moʻui ia. ʻOku tau fai hotau fatongiá ke kei tauhi ia ʻaki ʻetau fekumi mo fokotuʻu ha ngaahi faingamālie ki he fetuʻutaki fakalangí. Te tau lava ʻo lotu maʻu pē ki he ʻOtuá ke maʻu ha nonga, fakafiemālie, mo ha fakahinohino. Te tau lava ʻo ako ʻEne folofolá ʻi he folofolá mo ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālié. Te tau lava foki ʻo muimui ki he fakahinohino fakaepalōfitá.

ʻI heʻetau fetuʻutaki maʻu pē mo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá, te tau lava ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngāue fakaofó. ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ueʻi ʻoku tau maʻú, te tau lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne finangalo ke folofola kiate kinautolu.

Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻa e fakapapau ko ia ʻoku fanongo mo folofola mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku ʻomi ʻe he fetuʻutaki fakalangi maʻu pē mo Iá ʻa e fakahinohino ʻoku tau fiemaʻu ke tau foua ai ʻi he fononga ʻo e moʻuí.