“Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló: Ko ha Ngāue ʻOku ʻIkai Lava ʻe Ha Toe Taha,” Liahona, Māʻasi 2025.
Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló: Ko ha Ngāue ʻOku ʻIkai Lava ʻe Ha Toe Taha
Founga ʻoku tākiekina ai e niʻihi fakafoʻituituí ki he leleí ʻe he ngāue fakaemāmani lahi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo e ʻEikí ʻi onopōní.
ʻOku tuʻu ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní kotoa. ʻOku makehe mo mamafa honau uiuiʻí. Hili hono ui kinautolu ke ngāué, ʻoku nau tuku ʻenau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí kae līʻoa honau taimí mo e talēnití kotoa ki hono tāpuakiʻi ʻo e niʻihi kehé. ʻOku nau takitaha ʻomi ha ngaahi meʻafoaki mo ha ngaahi talēniti makehe ki honau uiuiʻí, ʻo nau tupulaki ʻi ha taimi lōloa ʻo e ngāue tokoni, akoʻi mo ako ʻo e ongoongoleleí, mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻá ʻaki e tui ki he ʻEikí.
Naʻe toki tangutu hifo pē ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo hono uaifi ko Melanií ki hona nofoʻangá ke fanongo ki he koniseti Kilisimasi ʻa e ʻapiako hona mokopuna tangatá mo e aʻu atu ʻa e puleakó ʻo kole ange kia ʻEletā Lasipeni pe te ne lava ʻo fai e lea talitali ki he haʻofangá.
ʻI heʻene tuʻu ʻo vakai atu ki he kakaí mo e kau ifí—naʻa nau vēkeveke kotoa ke kamata ʻa e polokalamá—naʻá ne fakakaukau ke talitali lelei pē ʻa e kau fakaafé mo talamonū ange ke nau maʻu ha efiafi fakaʻofoʻofa. Ka naʻá ne manatuʻi hono uiuiʻi fakaeʻaposetoló ke tuʻu maʻu pē ko ha fakamoʻoni makehe ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻá ne pehē, “Houʻeiki fafine mo tangata, he ʻikai ke u lava ʻo tukuange ʻa e faingamālie [ʻi he] faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí ke fakamoʻoni ki Hono huafá mo ʻEne ngāué.”
Ko e fē pē ha feituʻu te nau ō ki ai, pe ko hai pē te nau fetaulakí, ko e pōpoaki ʻa e kau ʻAposetoló ko hano fakapapauʻi ia ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo huhuʻi ʻo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “Ko e ʻuluakí mo e muʻomuʻa tahá, ʻi he taimi kotoa pē, ko e kau fakamoʻoni kimautolu ʻo hono moʻoni ʻo e moʻui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”
Naʻe talaange ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ki he kau Fineʻofá ʻi ha fakataha lotu ʻi Lonitoni ʻi he taʻu kuo ʻosí, “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí. ʻOku ou ʻiloʻi pau ʻokú Ne moʻui! … ʻOku hoko ʻa e mana moʻoní ʻi hoʻo moʻuí ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ai iá.”
“Te u tokoni fēfē ke langaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí?” ko e lea ia ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ki he kāingalotu ʻi Senē ʻi ʻAositelēliá, ʻi heʻene fakamatala ki he founga kuo tokoniʻi ai ʻe he fehuʻi ko iá ʻa ʻene ngaahi pōpoakí he taʻu lahi
ʻOku fakahaaʻi ʻe heʻenau ngaahi akonakí ʻa e fiemaʻu vivili mo ʻenau fakaʻamu ki he niʻihi kehé ke nau tuʻu hake ʻi he māʻoniʻoni ke mamata mo ongoʻi ʻa e Fakamoʻuí mo aʻusia ʻEne ʻaloʻofa fakaleleí (vakai, 3 Nīfai 11:15). ʻOku fonu ʻenau ngaahi akonakí ʻi he ʻofá mo e mahinó. ʻOku angavaivai kae taʻeueʻia ʻa ʻenau tautapa ke fakatomalá. ʻOku mahino tatau pē ʻenau fakaʻamu ke tupulaki ʻa e kāingalotú ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá he ʻoku ʻikai toe lava ke fakaʻikaiʻi ia. ʻI he taimi ʻoku fanongo ai ʻa e kakaí ki ha fakamoʻoni naʻe fai ʻe ha ʻAposetolo, ʻe lava ke ongo ia ki he lotó pea liliu ai ʻa e moʻuí.
Kau Fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí
ʻOku ʻomi ʻe he ʻAposetolo takitaha ha ngaahi talēniti mo ha ngaahi aʻusia makehe ke fakahoko ʻaki hono fatongiá. Naʻe makehe ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻOku kehekehe ʻa e tōʻonga mo e founga ʻa e tokotaha takitaha, ka ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga tatau. ʻOku nau fiefia, fakatuʻamelie, pea ʻoku fakafiemālie ke feohi mo kinautolu. ʻOku faʻa fakaʻofoʻofaʻia ʻa kinautolu ʻoku feʻiloaki mo ha ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisí ʻi honau natula fakaʻapaʻapa mo moʻoní.
ʻOku ʻi ai ha fiemaʻu vivili ʻa e kau ʻAposetoló ke fakahoko ha ngaahi meʻá—ko ha loto-holi ke tāpuekina, ʻomi ha fakafiemālie, mo fai ha fakamoʻoni.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI he taʻu ʻe tolungofulu, kuo hoko ko ha lāngilangi mo e tāpuaki ke u feohi mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo tokoniʻi au ʻe he kau tangata kotoa ko ʻení ke u hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo ʻikai ha toe fakaʻatā makehe.
“ʻI heʻemau fakatahataha kimuí ni mai ke faitā fakakōlomú, ne u ongoʻi ha houngaʻia lahi ʻi heʻeku hoko ko ha konga ʻo ha kulupu tuʻuloa ʻo e kau ākonga fakakuongamuʻa mo fakaonopooni ʻa Sīsū Kalaisí.
“ʻOku liliu ʻa e ngaahi hingoa mo e ngaahi fofonga … ʻi he kōlomu ko ʻení ʻi he fakalau ʻa e taimí, ka ʻoku tuʻu maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá: kuo tali ʻe he ʻaposetolo takitaha ʻa e fekau ʻke hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoaʼ [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23]. He ʻikai ha ngāue ʻe toe fakaʻofoʻofa ange ʻe lava ʻo ʻoange ki ha taha, pe ko ha kulupu kakai tangata lelei ange ka ke fakahoko iá.”
ʻOku lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa lolotonga ha konifelenisi makehe ʻa e Vahefonua Selusalemá ʻi he Senitā BYU Selusalemá ʻi he ʻaho 22 ʻo ʻEpeleli 2023.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa, lolotonga ʻene ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu toputapu ʻi ʻIsileli ʻi he 2023, “Naʻe lōmekina au he ʻahó ni ʻi he ongoʻi houngaʻia ki he Fakamoʻuí ʻi heʻemau fakakaukau ki Heʻene feilaulaú ʻi ha ongo feituʻu makehe ʻe ua. Naʻa mau ʻaʻahi ki he “Fonualoto ʻi he Ngoué,” ʻa ia naʻe mei lava ke fakatoka ai ʻa e sino ʻo Kalaisí.
“Naʻa mau ʻaʻahi foki ki he feituʻu naʻe pehē ʻe ha niʻihi ko e Ngoue ko Ketisemaní. ʻI heʻemau fononga ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fuʻu ʻōlive kuo lauisenituli hono motuʻá, naʻa mau fakafanongo ki he ngaahi veesi folofola naʻa nau fakamatalaʻi ʻa e feilaulau molumalu ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolu ʻi he ngoué mo e funga kolosí.
“ʻOku taau ke tau [moʻui ʻaki] ʻetau fakaʻapaʻapa mo e ʻapasia kakato ki he aʻusia fakamamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí. Ko e meʻa tatau pē, ko e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa naʻe hoko ʻi he ʻaho hono tolu hili Hono tutukí, ʻoku totonu ke tohitongi ia ʻi ha feituʻu ʻo e ofo mo e houngaʻia taʻengata ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí.
“ʻI heʻeku hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí, ʻoku ou monūʻia ke fakahaaʻi ʻeku fakamoʻoní ʻokú Ne moʻui!”
Naʻe poupouʻi ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻi ha fakamatala naʻe tuku hake ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e ʻapasia ki he ʻEikí, “Tau lea maʻu pē ʻi he houngaʻia māfana mo mālūʻia ki he ngāue mo e nāunau ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi lelei, ʻaloʻofa, mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne feilaulau fakaleleí.”
Ko Hono Teuteuʻi ha ʻAposetoló
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku fiemaʻu ha taimi lōloa ki he ʻEikí ke akoʻi ai ha ʻAposetolo. ʻI he taimi ʻoku ui ai ʻa e tangata ko iá ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻi ai ha meʻa makehe ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoni ai ʻa e tangata ko iá.”
ʻOku hoko e ngaahi siví ʻi he hala fononga ʻo e ʻAposetolo takitaha—“ko ha sivi ʻi he loto-toʻá mo e faʻa kātakí”—ʻo fekumi maʻu pē ʻi he lotó, pea fakatuʻutāmaki ki he moʻuí he taimi ʻe niʻihi.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e ngāue ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, “ʻOku ʻi ai maʻu pē ha sivi. ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakahoko ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻaupito? ʻI hoʻo fakahaaʻi pē ʻokú ke loto-fiemālie ke fakahoko ho fatongiá, te Ne tokoniʻi koe.”
Lolotonga ha lea ʻa ʻEletā Kuki ki he kāingalotu ʻi ʻAositelēliá, naʻá ne kiʻi fakalika ki he meʻa naʻá ne aʻusiá ʻaki ʻene fakamatala ki he ongoʻi taʻemateuteu mo taʻefeʻunga ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo hangē pē ko e ongoʻi ʻe he kau taki fakauōtí ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻá ne pehē, “ʻOku mātuʻaki fakatōkilalo moʻoni ʻa e hoko ko ha ʻAposetolo, ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo ne toki uiuiʻi foʻoú, neongo naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga mo fakatōkilalo, ka naʻá ne maʻu ha fakafiemālie ʻi hono tāpuekina ia ʻe he ʻEikí ʻaki ha tuʻunga taau ʻe taha: “ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻOfaʻanga ʻo e ʻOtuá.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petuliki Kialoni hili ha ʻaho ʻe taha mei hono uiuiʻi ia ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuo fehuʻi mai pe ʻoku fēfē ʻeku ongo ki heʻeku hoko ko e ʻAposetolo foʻou tahá.
“Kuo u maʻu ʻa e ongo kotoa pē ʻe ala ongoʻí, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mahulu atu ʻeni ʻiate au. Ka te u kolea ha tokoni. ʻOku ou tui moʻoni ki ha Tamai Hēvani ʻofa mo Hono ʻAló, ʻa hotau Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou ʻiloʻi te Na tokoni mai. Pea ʻoku ou falala ki ai. Pea te u fai hoku lelei tahá ke aʻusia ʻi he fakalau ʻa e taimí, ha meʻa ʻoku fenāpasi mo ha ʻAposetolo te ke ala fakakaukau ki aí.
“Pea ʻi he ʻahó ni ʻi heʻeku fāinga, hili ha houa ʻe 24 mei he uiuiʻí, ke makupusi ʻa e meʻá ni, kapau ʻoku ʻi ai ha ʻaho ʻokú ke ongoʻi faingataʻaʻia ai … ʻo ope atu ʻi he meʻa ʻokú ke mafakakaukauá, ʻoku mahino lelei ia kiate au.”
Naʻe tataki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha kau taki ʻo e Siasí, kau ai ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo, ʻi ha ʻaʻahi ki he tuʻi mo e kuini ʻo Tongá ʻi he 2019. ʻOku fakataha ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau taki māʻolunga mo e kau taki fakapuleʻanga ʻi honau fatongia ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e ngaahi puleʻangá ki he ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, ʻoku fiemaʻu ha ngaahi taʻu lahi ke teuteuʻi ʻa e kau ʻAposetoló ki honau fatongia maʻongoʻongá.
Ko Ha Kau Fakafofonga ki Māmani
ʻI hono fakafekauʻaki mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23, ʻa ia ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke hoko ko e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa,” naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko ha ʻAposetolo ia ki he māmaní kotoa. ʻOku fiemaʻu ke ne ako ki he tapa kotoa pē ʻo e māmaní, fakataha mo e kakaí mo e ngaahi lea fakafonuá mo e hisitōliá.”
ʻOku mafola ʻenau ngāué ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku nau fakataha mo e kau taki fakapuleʻanga, kau taki māʻolunga fakalotofonua, mītiá, mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi tūkunga fakatokolahi mo fakafoʻituitui. ʻE lava ke lōloa ʻa e ngaahi houá pea lahi mo e fiemaʻú. ʻI heʻenau hoko ko e kau fakafofonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai kei hoko ʻenau moʻuí ko haʻanau moʻui.
Lolotonga ha ʻaʻahi ngāue fakaetauhi ʻaho ʻe 12 femoʻuekina he taʻu kuo ʻosí ki ha fonua ʻe ono ʻi ʻIulope—ʻa ia naʻe faʻa toki lava pē ʻa e mohé lolotonga ha puna poʻuli ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi fonuá—naʻe fakataha ai ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni mo e kau taki fakapuleʻangá, kau faifekau taimi kakató, mo e kāingalotu fakalotofonua ʻo e Siasí.
Ko e mahuʻingá ko ha fakataha mo e Minisitā ʻo e Anga Fakafonuá mo e Mītiá ʻi Koloēsiá, ʻa ia naʻá ne fakahoko ange ai ʻe tokoni ʻa e Siasí ke tokoniʻi e kau kumi hūfanga tokolahi ʻoku ʻaukolo mai ki hono fonuá mei he tau ʻi ʻIukuleiní. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni “Naʻa mau … ʻiloʻi ai naʻe lahi ha ngaahi founga kehekehe … te tau lava ʻo fengāueʻaki ai, tautautefito [ʻi hono tokoniʻi] ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia lahí.”
Hili ha feʻiloaki ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni mo e kau taki fakalotofonua ʻi Talesi Salami, Tanisēniá, ke fanongonongo ha tokoni mei he Siasí ki ha poloseki tokoni ʻofa fakaetangata lahi ʻi he 2024, naʻá ne feʻiloaki mo e kāingalotú mo e kau faifekaú.
Lolotonga ha fononga ʻaho ʻe hiva ki ha ngaahi fonua ʻi ʻAfilika ʻi he taʻu kuo ʻosí, naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ki he Senitā Moʻui Lelei Makupulí ʻi Talesi Salami, Tanisēniá, ʻa ia ʻoku tokoni ai ʻa e Siasí ke fakalahi ʻa e senitaá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sitīvenisoni, “ʻI heʻetau vakai ki he tokoni ʻoku fai ki he ngaahi faʻē mo e fānau hení, ʻoku ongo ia ki hotau lotó.”
Ke fakaʻilongaʻi e taʻu ʻe 30 ʻo e Siasí ʻi Kemipoutiá, naʻe fakataha ʻa ʻEletā Lenilani mo e palēmia ʻa Kemipoutiá, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ko ha “tokotaha fakafoʻituitui fakaofo.”
Naʻe talaange ʻe he ʻAposetoló, ko ha toketā mafu kimuʻa, ki he faifekaú, naʻe foaki ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ha meimei US $2.2 miliona koeʻuhí ke lava ʻo tānaki atu ha senitā mafu ki ha falemahaki ʻi Siemi Lipa, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi ha maile nai ʻe 200 (km ʻe 320) ki he fakatokelau ʻo Nomi Pení, ke tokangaekina lelei ange ʻa e moʻui lelei ʻa kinautolu hangē ko e faʻētangata ʻo e palēmiá, ʻa ia naʻe mate ʻi ha mahaki mafu.
ʻOku lulululu ʻa ʻEletā Dale G. Renlund mo Samdech Moha Borvor Thipadei HUN Manet, Palēmia ʻo e Puleʻanga ʻo Kemipoutiá, ʻi Nomi Peni ʻi he ʻaho 22 ʻo Sānuali 2024. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fakataha fakahisitōliá ʻa e fuofua taimi ke feʻiloaki ai ha taki ʻo e Siasí mo ha taki ʻo e Puleʻanga ʻo Kemipoutiá.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi hili ʻene ʻaʻahi ki he ʻĒlia ʻĒsia Tokelaú ʻi he 2024, “Ne u maʻu e faingamālie ke feohi mo e kāingalotú, kau takí, mo e kau faifekau ʻi ʻUlanipatā, Mongokōlia, mo Kaioto, Hilosima, Fukuoka, Sapolo, mo Tōkiō, ʻi Siapaní. Naʻá ku ongoʻi ʻi he fakataha pe feohi fakataautaha kotoa pē, ʻa e ʻofa mo e tui fakaofo ʻoku maʻu ʻe he kakaí ni ki he ʻEikí. Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻenau ngaahi talanoa fakaofó ʻo e ului mo fakamālohia ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻi he māmaní.
“… Ko ha tāpuaki moʻoni ia kiate au ke u ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mo ʻEne ʻofá ʻi he lotolotonga ʻo e kau ākonga maʻongoʻonga ko ʻeni ʻa Kalaisí ʻi he ngaahi fonuá ni.”
Ko e Ngāue ʻa e Kau ʻAposetoló
Ko hono fakaava ko ia ʻo e ngaahi matapā ki he ongoongoleleí ʻi ha ngaahi fonua kehekehe, ko ha tefitoʻi fatongia fakaeʻaposetolo ia: “ʻI hono fekauʻi atu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea nau maʻu ʻa e ngaahi kī, ke fakaava ʻa e matapaá ʻi hono malanga ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:35).
ʻI he aʻusia ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo makehe hono fakaava ʻa e ngaahi matapā ki he ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ngāue ʻa e Laumālié ki ha taki fakapuleʻanga kae ʻoua kuo “kamata ke liliu ʻene fakakaukau fekauʻaki mo kitautolú.” Ko e taimi ʻe taha naʻe ʻave mei he ʻōfisí ha tangata naʻe ʻikai fie talanoa mo e kau taki ʻo e Siasí, pea naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí “ha tangata naʻa mau lava ʻo talanoa ki ai.” ʻI he tūkunga takitaha, naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “naʻe tatau pē ʻa e pōpoaki [mei he langí] kiate aú: ʻNgāue ʻaki ho lotó kotoa. … Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi faingamālié. Pea ʻi he ʻikai ke ke toe lava ʻo hoko atú, te u tokoniʻi koe.ʼ”
ʻOku nau pehē ko e fiefia ʻi he ngāue ʻo ha ʻAposetoló, ʻoku maʻu ia ʻi he taimi ʻoku potupotutatau ai e ngaahi fiemaʻu faingataʻa ʻo e lea ki he ngaahi kulupu tokolahí pehē ki he ngāue fakaetauhi ki he fakafoʻituituí. ʻOku nau ʻaʻahi ki he kāingalotú ʻi honau ngaahi ʻapí ke fai ha tāpuaki, fakahaaʻi ha houngaʻia, pe fai ha faleʻi ʻoku fiemaʻu.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi feituʻu pau ʻi ha ngaahi taimi pau ʻa ia ʻoku mau feʻiloaki ai mo e Kāingalotu faivelenga ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e niʻihi kehe ʻoku faʻa faingataʻaʻia pe fiemaʻu e fakafiemālié mo e fakalotolahí. ʻOku tataki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fengāueʻaki ko iá.”
ʻOku fakafeʻiloaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā mo hono uaifi ko Sūsaná ki he kakaí hili haʻane lea ʻi ha fakataha ʻi Toluka, Mekisikou, ʻi he ʻaho 5 ʻo Nōvema 2023.
Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku matuʻaki ʻiloa ʻenau ngāué ʻi he kakaí, hangē ko e taimi naʻe kau ai ʻa ʻEletā Sitīvenisoni ʻi ha konifelenisi mahuʻinga mo e kau faiongoongó ʻi Nailopi ʻi Keniā, ʻa ia naʻe fakamafola fakahangatonu ʻi he televīsone fakafonuá. “Ko ha fehuʻi ʻe ala maʻu … ʻi hoʻo fakakaukaú, ʻKo e hā ʻa e ʻAposetolo?ʼ” Ko e lea ia ʻa ʻEletā Sitīvenisoni lolotonga e fakamafolá. “ʻOku ui … kimautolu ke mau ō atu ki he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻo fakamoʻoni ki he tuʻunga faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa, “ʻOku fekauʻaki kotoa pē ia mo Ia. ʻOku mau fakafofongaʻi Ia. ʻOku fekauʻaki kotoa ia mo e ʻOtuá mo ʻEne maʻongoʻongá pea mo Hono mahuʻinga ki he fiefia ʻa ʻEne fānaú.”
ʻOku faʻa ofi ange ʻenau ngāué he taimi ʻe niʻihi ki ʻapi—ko hono moʻoní ia. Naʻe monomono ʻe ʻEletā Petinā ʻa e ʻató hono ʻapí ʻi ha ʻaho ʻe taha peá ne ʻalu ki ha falekoloa fakalotofonua ke fakatau mai ha naunau. Naʻá ne tui ha vala ngāue: talausese ngaholo mo e sū, falani, mo ha tatā peisipolo.
“Naʻe haʻu ha tangata lolotonga ʻeku fili ʻeku naunaú ʻo pehē mai, ʻʻEletā Petinā, ʻoku ʻikai ngāue ʻa e fakapulí ia.ʼ Naʻá ma kakata, peá ne fehuʻi mai, ʻʻOku sai pē nai ke u fai atu ha fehuʻi?ʼ
“Ne u tali ange, ʻKo e ʻuhinga ia ʻoku ou ʻi heni aí.ʼ
“Naʻá ne tali fakafehuʻia mai, ʻKo e ha ho ʻuhingá?ʼ
“Naʻá ku pehē ange, ʻ … ʻOku ou ʻi hení he naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá te ta fetaulaki he falekoloa ko ʻení pea naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ke fie ʻeke mai. Kātaki ʻo vahevahe mai hoʻo fehuʻí.ʼ
“Naʻá ma talanoa ʻi he loto falekoloá ʻi ha miniti nai ʻe 15, pea naʻá ku feinga ke tokoniʻi ia ke ne maʻu ʻa e tali ki heʻene fehuʻí. Ko ha meʻa tupukoso pē nai ʻeku fetaulaki mo e tangata leleí ni ʻi he falekoloa fakalotofonuá? Pe naʻe hoko ʻa e meʻa ko ʻení ko e fokotuʻutuʻu fakalangi ia ʻe ha Fakamoʻui ʻofa … ʻa ia naʻá Ne tali ki he ngaahi hohaʻa ʻa ha tangata faivelenga—ko ha toko taha pē?
“ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe hoko tupukoso pē ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”
ʻOku tuʻu atu ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ki ha faitā ʻi he ʻaho 22 ʻo Fēpueli 2024, ʻi he Kolo Sini Kātinolo Seimí, Manila, ʻOtu Filipainí, ʻa ia naʻe fakaleleiʻi ai ʻe he Siasí ha tangikē vai ʻe tolu.
Ko e Fehangahangai mo e Ngaahi Faingataʻá ʻi he Tui ki he ʻEikí
ʻOku fehangahangai ʻa e Kau ʻAposetolo ʻo e kuonga ní mo ha ngaahi palopalema lahi mo faingataʻa. ʻOku nau fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻi heʻenau akoʻi mo ngāue fakaetauhi ki ha haʻofanga lotu fakaemāmani lahi ʻa ia ʻoku laka hake he kāingalotu ʻe toko 17 miliona ʻo e Siasí ʻoku siviʻi ʻe he ngaahi faingataʻa hangē ko e maveuveu fakapolitikalé, ponokalafí, ngaahi teke mālohi taʻetukua ʻo e mītia fakasōsialé, pe ngaahi meʻa taʻepau fakaʻekonōmiká. ʻOku uesia ʻa e ngāué ʻe he fepakipaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi puleʻangá. ʻOku faingataʻaʻia e tuʻunga lelei fakasōsialé ʻi he mōlia e ngaahi tukufakaholo mahuʻingá.
ʻOku fakafiemālieʻi e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi honau ngaahi fatongiá mo vēkeveke ke langaki e tuí ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e taʻetuí.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati (1928–2023), ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku mahino e tākiekina ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe he mālohi ʻo e ʻEikí, ʻo fakaʻaiʻai kinautolu ʻi he … fiemaʻu vivilí.” “Ko e fehuʻi kuo pau ke tau fehuʻi kotoa pē kiate kitautolú, ʻʻOku fakatatau nai ʻetau ngāué ki [hotau kau takí]?ʼ Kuo pau ke tau takitaha mateuteu ke tali e fehuʻi ko iá. Te u lava ʻo fakapapauʻi atu ko ha kaveinga ia ke aleaʻi ʻi he lotolotonga ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. … ʻOku ʻikai ko e taimi ʻeni ke tau fakafiefiemālie pe mālōlō ai ʻi hotau ngaahi uiuiʻí. …”
“… Kuo pau ke tau mateuteu ke tau ngāue fakatatau mo hotau kau takí, ʻo laka atu ʻi heʻenau laka kotoa pē.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa “ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau feinga ke hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí pea muimui ki Heʻene sīpingá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Mei he taimi pē ʻoku tau tuʻu ai ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻoku kamata ke tau maʻu ha ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá ʻoku tau lava ʻo mamata mo ʻikai ke mamata ki ai.
“ʻOku tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, te tau lava ʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá ʻi he ʻahó ni. Tuku te tau maʻu ha loto-fakatōkilalo; ke tau lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻaki hotau lotó kotoa pea fakahaaʻi ʻetau holi ke toe ofi ange kiate Ia mo ako ʻiate Iá.”