2025
Ko ha Kamataʻanga Foʻou—Founga Naʻe Liliu ai ʻe he Fiefia ʻo e Fakatomalá ʻEku Moʻuí
Māʻasi 2025


Fakakomipiuta Pē

Ko ha Kamataʻanga Foʻou—Founga Naʻe Liliu ai ʻe he Fiefia ʻo e Fakatomalá ʻEku Moʻuí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha faʻutohí ʻi Papeʻete, Tahiti.

Naʻe ʻikai ke u teitei palani ke u papitaiso, ka ʻi heʻeku ʻilo ki he meʻaʻofa ʻo e fakatomalá, naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē.

kakai ʻoku nau tuʻu takatakai ʻi ha faiʻanga papitaiso ʻo mamata ʻi ha papitaiso

ʻI hoku taʻu 16, naʻe fakangofua au ʻe heʻeku faʻeé ke u talanoa mo e ongo faifekaú ka naʻá ne talamai he ʻikai ke u teitei lava ʻo papitaiso. Naʻá ku kata pē. Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke ne talamai e meʻa ko iá. Naʻá ku ʻosi ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u fie papitaiso.

Naʻá ku fuofua talanoa mo e ongo faifekaú ke u fakaʻapaʻapa pē. Naʻe ʻeke mai ʻe haku kaungāmeʻa pe te u fie talanoa mo kinaua, pea naʻá ku loto ki ai koeʻuhí he naʻe ʻikai ke u fie fakamamahiʻi hono lotó.

Naʻá ku talanoa pē mo e ongo faifekaú ka naʻe ʻikai ke u tali fakamātoato ʻena ngaahi lēsoní, koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi ko e papitaisó naʻe ʻikai ko ha fili ia ke u fai.

Ko ha ʻAukai mo ha Mana

ʻI he fāifai pea fakaafeʻi au ʻe he ongo faifekaú ke u papitaisó, naʻá ku talaange he ʻikai fakangofua ia ʻe heʻeku fineʻeikí. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he tangataʻeiki hoku kaungāmeʻá ke mau ʻaukai mo kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ʻo fakamolū e loto ʻo ʻeku fineʻeikí.

Naʻe ʻikai ke u tui au ʻe liliu ʻe he ʻaukaí ʻa e loto ʻo ʻeku fineʻeikí, ka naʻá ku loto pē ke mau ʻahiʻahiʻi. Naʻá ku ʻaukai fakataha mo e fāmili hoku kaungāmeʻá, ongo faifekaú ke fakangofua au heʻeku fineʻeikí ke u papitaiso.

Hili ha taimi nounou mei heʻemau ʻaukaí, naʻá ku maʻu meʻatokoni efiafi mo ʻeku fineʻeikí. Fakafokifā pē kuó ne tafoki hake ʻo pehē mai, “ʻIlo, kapau ʻokú ke fie papitaiso, ko e fili pē ia ʻaʻau.”

Naʻe ʻikai ke u tui ki he meʻa naʻá ku fanongo ki aí.

Naʻá ne toe lea ʻaki mai pē ia. “ʻE lava ke ke papitaiso.”

Ne u manavahē. He ʻikai ke u toe lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻeku fineʻeikí ko ha ʻuhinga ke ʻoua te u papitaiso ai. Kuo pau ke u fakahoko pē ʻe au ʻa e filí. Naʻe kamata leva ke u fanongo loto-tauʻatāina ki he ongo faifekaú.

Ko ha Faingamālie ke Fanauʻi Foʻou

ʻI he taimi naʻe kamata ai ke u fakafanongo fakamātoato ki he ngaahi lēsoni ʻa e ongo faifekaú, naʻe kamata ke u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe hoko mai ia ko ha ongoʻi nonga mo fakapapau. Koeʻuhí ko e ʻofa naʻá ku maʻu kiate Iá, naʻe ʻikai ke u makātakiʻi ʻa e fakakaukau ke taʻe-maʻa ʻi Hono ʻaó. Naʻá ku loto-fiemālie ke tukuange ʻa e meʻa kotoa naʻe ʻikai fenāpasi mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau, “Pehē ange mai naʻe lava ke toe kamata foʻou ʻeku moʻuí.”

Ko ia, ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe hoku kaungāmeʻá ʻoku hangē ʻa e papitaisó ko ha fanauʻi foʻoú (vakai, Mōsaia 27:25), naʻe ʻikai ke u faʻa mapukepuke ʻeku vēkeveké. Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke u fakahokó.

Naʻá ku papitaiso, pea mei ai, kuó u ʻosi ngāue fakafaifekau ʻi Kānata ke tokoniʻi e kakai kehé ke nau maʻu ʻa e fiefia tatau ne u maʻu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e Fiefia ʻo e Fakatomala Fakaʻahó

Ko e fiefia ko ia naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku papitaisó naʻe ʻikai hoko tuʻo taha pē ia. ʻOku ou kei ongoʻi pē ʻa e ongoʻi nonga mo maʻa ko iá ʻi heʻeku lotua maʻu pē ha fakamolemolé.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga taha fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ko ha ngāue [ia]. …

“… ʻOku tau fakaʻatā ke liliu kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ki hotau tuʻunga lelei tahá.”

ʻOku ʻomi ʻe he fakatomala fakaʻahó ha fiefia lahi kiate au. ʻOku ou ongoʻi nonga ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au neongo ʻoku ʻikai ke u haohaoá. Te u lava ʻo fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he ʻamanaki lelei koeʻuhí he ʻoku ou ʻilo ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fakatomala ai ʻi he loto-moʻoní, ʻe lava ke fakamolemoleʻi au (vakai, Molonai 6:8).