Fakakomipiuta Pē
Ko e Feʻiloaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he Fale ʻo e ʻEikí
Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu naʻe fai ki he fānau ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi Polovo, ʻIutā, USA, ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopa 2023. Ke maʻu kakato ʻa e leá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.
Fakafetaʻi, he neongo ʻoku ʻikai ke tau haoahoa, ka ʻoku fakaafeʻi kitautolu ko ʻEne kau fakaafe ki Hono falé.
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni hono mahuʻinga ʻo e ngaahi temipalé mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku hoko ʻi aí, ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení:
“ʻOku kau ʻa e temipalé ʻi he uho ʻo hono fakamālohia ʻo ʻetau tuí mo e ivi fakalaumālié he ko e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e temipalé. Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé, ʻi he fakahinohinó pea ʻi he Laumālié, ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino ki a Sīsū Kalaisí. …
“… Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau tui ki ai mo e talaʻofa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kakai fuakavá ʻoku fakatahaʻi ia ʻi he temipalé.”
Kuo finangalo mo palani maʻu pē ʻetau Tamai Hēvaní ha feituʻu toputapu te Ne lava ʻo fakahinohinoʻi mo fakahoko ai ha ngaahi fuakava mo ʻEne fānaú. Ko e moʻoni te tau lava ʻo kumi mo maʻu e fakahinohino mo e tokoni ʻa e ʻOtuá mei ha faʻahinga feituʻu pē, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa makehe fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu ko ē kuo fakatou fakahā ʻe he ʻOtuá ʻoku ʻOʻona pea mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe Heʻene ʻi aí.
Naʻe hoko ʻa e Ngoue ko ʻĪtení ko ha feituʻu pehē—ko ha feituʻu naʻe fili, tō ngoueʻi, mo fakamatamataleleiʻi ʻe he ʻOtuá (vakai, Sēnesi 2:8, 15–18) pea mo ha feituʻu ʻo e fakahinohino mo e ngaahi fuakava kia ʻĀtama mo ʻIvi. Naʻe fefolofolai mata-ki-he-mata ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mo e Tamaí pea mo e ʻAló ʻi he ngoué, pea naʻe akoʻi kinaua ʻi he palani ʻa e Tamaí maʻa ʻEne fānaú, pea mo silaʻi fakataha ko e husepāniti mo e uaifi ki he taʻengatá (vakai, Sēnesi 2:21–24; Mōsese 3:20–25). Kimuʻa pea toki fiemaʻu ke na mavahe mei he ngoué ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié mo hono ʻohofia taʻetuku ʻe he filí, naʻe foaki kiate kinaua takitaha ha vala kiliʻi manu—pe, ko ia ʻoku tau ui he ʻahó ni ko e kāmení (vakai, Sēnesi 3:21; Mōsese 4:27). ʻOku ʻikai totonu ke lau ko ha meʻa noa pē ʻa e mahuʻinga hono foaki ʻo e kāmení ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānau fuakavá pea mo hono maʻu mo tui ʻo e kāmeni ko iá ʻe Heʻene fānau ʻo e fuakavá. Ko ha felotoi mātuʻaki toputapu ia.
Naʻe hā mai ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ko ha taha kuo toetuʻu mo nāunauʻia ʻi he Temipale Ketilaní, ʻi he hili hono fakatapuí peá Ne folofola, “He vakai, kuó u tali ʻa e falé ni, pea ʻe ʻi heni ʻa hoku hingoá; pea te u fakahā au ʻe au ki hoku kakaí ʻi he ʻaloʻofa ʻi he falé ni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:7).
Koeʻuhí “ʻoku tatau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaneafi, ʻaho ní, pea taʻengata” (Molomona 9:9), ʻoku ou falala ʻoku toe tali foki ʻe he ʻEikí ʻa Hono ngaahi temipalé kātoa ʻi he kuonga ní. Fakafetaʻi, he neongo ʻoku ʻikai ke tau haoahoa, ka ʻoku fakaafeʻi kitautolu ko ʻEne kau fakaafe ki Hono falé. ʻOkú Ne toutou fai mai ʻa e fakaafe ko ʻení kiate kitautolu, pea kapau te tau tali ia, ʻe hoko ia—ʻo hangē ko e talaʻofa mai ʻe Palesiteni Nalesoní—ʻo ne tāpuakiʻi ʻetau moʻuí “ʻi ha ngaahi founga taʻe-hano-tatau.” ʻOku totonu ke tau fie hū maʻu pē ki Hono falé koeʻuhí he ʻoku vēkeveke ʻa Sīsū Kalaisi ke feʻiloaki mo kitautolu ai.
Meʻamālie, he ko e ngaahi tāpuaki ʻoku tau ala maʻu ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí ʻoku nau ʻai ke tau lava ʻo mateuteu ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí. ʻE ʻi ai ha fakafili ki ha faʻahinga palani pehē, koeʻuhí ʻo hangē ko e meʻa ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká (1924–2015), “Ko e ngaahi temipalé ʻa e uho ʻo e mālohinga fakalaumālie ʻo e Siasí. ʻOku totonu ke tau ʻamanaki ʻe feinga ʻa e filí ke kaunoa ʻiate kitautolu … ʻi heʻetau feinga ke kau ʻi he ngāue toputapu mo fakalaumālie ko ʻení” pea mo ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha founga vāofi mo toputapu ange ʻi Hono falé.
Neongo ia, kuó u ako ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú, ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻa e ʻalu pē ki he temipalé. ʻOku fiemaʻu ke hoko ha meʻa kiate kitautolu koeʻuhí ko ʻetau fakamoleki ʻa e taimi ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku fiemaʻu ke tau mavahe mei Hono falé ʻoku tau kehe ange ʻi he taimi naʻa tau hū ai ki aí, ka ko e ola ko iá ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke aʻusia.
ʻAonga Kakato ʻa e Aʻusia ʻi he Temipalé
Naʻá ku lau ha tohi ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá naʻe ui ko e The Temple: Where Heaven Meets Earth (Ko e Temipalé: ʻOku Fetaulaki ai ʻa e Langí mo Māmani), ʻa ia naʻe faʻu ʻe Tulūmeni G. Metiseni kuó ne ʻosi pekiá, ʻa ia naʻá ne fakaʻaongaʻi ha konga lahi ʻo ʻene moʻuí ke ako ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Naʻe fakahā ʻe Brother Metiseni ʻi he tohi ko iá ha meʻa ʻe tolu naʻá ne ongoʻi naʻá ne taʻofi ia ʻi ha taimi ʻe taha ke ʻoua naʻa ʻaonga kakato ki ai ʻa e aʻusia ʻi he temipalé.
1. Ako ʻa e Ngaahi Folofola fekauʻaki mo e Temipalé
Ko e ʻuluaki palopalema naʻá ne pehē ʻokú ne taʻofi ia mei hono ʻiloʻi kakato mo maʻu e ngaahi tāpuaki makehe ʻo e fale ʻo e ʻEikí—pe, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he pēteliake maʻongoʻonga ko Sēkopé “ko e matapā ʻo e langí” (Sēnesi 28:17)—naʻe teʻeki ai ke ne feinga ke “lau fakalelei e ngaahi folofola fekauʻaki mo e temipalé.”
Kuó u ako mo au foki ko e maʻuʻanga ʻilo mo e mahino lelei taha fekauʻaki mo e temipalé, ʻoku maʻu ia mei hano ako fakalelei mo tāfataha ʻo e ngaahi folofola fekauʻaki mo e temipalé. Hangē ko ʻení, tuku ke u vahevahe atu ha potufolofola ʻe tolu ʻe ala tokoni atu ke ke fakahoungaʻi lahi ange ʻa e mahuʻinga ʻo e pani ʻoku hoko ʻi he temipalé:
1. “Pea [naʻe lingi ʻe Mōsese] mei he lolo tākaí ki he ʻulu ʻo ʻĒloné, ʻo tākai ʻaki ia, ko hono fakatapui” (Levitiko 8:12).
2. “Pea naʻe toʻo ʻe Samuela ʻa e hina lolo, ʻo lingi ia ki [he ʻulu ʻo Saulá] …, ʻo ne pehē, … ʻe hoko [mai] ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí] kiate koe, pea te ke kikite koe mo [e kau palōfitá], pea ke liliu koe ko e tangata foʻou” (1 Samuela 10:1, 6; vakai foki, veesi 5).
3. “Naʻe toʻo ʻe Samuela ʻa e nifoʻi manu naʻe ʻi ai ʻa e loló, ʻo ne pani [ʻa Tēvita] ʻi he ʻao ʻo hono ngaahi kāingá: pea naʻe hoko [mai] ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí] kia Tēvita talu mei he ʻaho ko iá” (1 Samuela 16:13).
Ko kinautolu ʻoku feinga ke mahino mo fehokotaki mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻi ha founga mahuʻingamālie angé, tuku ke nau fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi hono lau ʻo e ngaahi folofola ʻoku fakamatala ki he temipalé mo e ngaahi ouau fakatemipalé. Kapau te mou fai ia, te mou fakatumutumu ʻi he meʻa ʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate kimoutolú. Ko hono moʻoní, ko ha ʻOtua Ia kuó Ne ʻosi talaʻofa ke fakahā ʻa e “ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo [Hono] puleʻangá” ki Heʻene fānau ʻo e fuakavá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:7).
2. Feilaulauʻi Hoʻo Ngaahi Angahalá ʻi he Ngaahi ʻŌlita ʻo e Temipalé
Ko e palopalema hono ua naʻe ʻiloʻi ʻe Brother Metisení, naʻá ne “tofanga ʻi he ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e moʻui taʻe-tāú pea ʻikai fuʻu vēkeveke ke liliu kātoa ia.” Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení: “ʻOku ou fai kiate kimoutolu … ha fekau ke mou … fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu; ʻio, fakamaʻa homou lotó pea fufulu mo homou nimá mo homou vaʻé ʻi hoku ʻaó, koeʻuhí ke u lava ʻo ngaohi ʻa kimoutolu ke mou maʻa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:74).
Kuo ʻosi akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi “kapau te tau ō ki he temipalé ʻoku ʻikai ke tau maʻa feʻunga, he ʻikai ke tau lava ʻo mamata, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ki he akonaki fakalaumālie fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻa ia ʻoku tau lava ke maʻu ʻi he temipalé.” Ko ia, ʻoku mahuʻinga ʻa e fakatomalá ki he fakahā ʻi he temipalé, pea ʻoku mahuʻinga ʻa e fakahā ʻi he temipalé ki he liliu ʻoku totonu ke tau aʻusia kotoa ʻi heʻetau feʻiloaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he temipalé.
ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau kau fakauike ki he ouau ʻo e sākalamēnití, ke tau hoko ʻo maʻa pea mo maʻa ai pē. ʻI heʻetau maʻu moʻui taau ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou fakataha ai ha ngaahi fuakava kehe, ʻa e fuakava ʻo e papitaisó, pea ʻoku fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e fakamaʻa ko ia ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku fanauʻi foʻou ai kitautolu ʻi he vaí pea mo e Laumālié. ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ke tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he loto-ʻapasia lahi ange kapau ʻoku tau fiemaʻu ke moʻui taau ange mo e fakahā ʻi he temipalé.
Ko e ongo momeniti ʻo e fuakava, ʻo e sākalamēnití mo e temipalé, ʻoku ʻikai malava ke fakamavahevaheʻi. ʻOkú na fakatou fakahinohino kitautolu ki he Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Kapau te tau fakafanongo ki he Laumālié ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, te Ne fanafana ki hotau laumālié ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau liliu ke ʻaonga kakato ange ai hotau taimi ʻi he temipalé. ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, ʻoku ʻi ai leva haʻatau fili ʻe ua. Te tau lava ʻo feinga ke fufuuʻi ʻetau ngaahi angahalá ʻo hangē ko e feinga ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke fakapuliki ʻena telefuá ʻaki ʻa e lauʻi fikí (vakai, Sēnesi 3:7), pe te tau lava ʻo fai ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tamai ʻa e Tuʻi ko Lāmonaí ʻo “liʻaki” (ʻAlamā 22:18) kotoa ʻa e ngaahi angahala kuo fakahā ʻe he Laumālié ke tau ʻiloʻí. Ko e loto-fiemālie ko ia ke feilaulauʻi ʻetau ngaahi angahalá—ke hilifaki lelei kinautolu ʻi he ngaahi ʻōlita ʻo e temipalé—ʻe lava ʻo fakaiku ki haʻatau maʻu ʻa e aʻusia tatau ʻi he fale ʻo e ʻEikí mo ia naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní ʻi he taimi naʻe folofola ange ai ʻa e ʻEikí, “Vakai, kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻomo ngaahi angahalá kiate kimoua; ʻokú mo maʻa ʻi hoku ʻaó; ko ia, hiki hake homo ʻulú pea fiefia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:5).
3. Fekumi ki he Laumālié ke Mahino ʻa e Meʻa ʻOku Feinga ʻa e ʻEikí ke Akoʻi Atu Kiate Koe ʻi he Ngaahi Fakataipé
Ko e palopalema hono tolu naʻe fakamahino ʻe Brother Metisení kuó ne “maʻu ha loto taʻe-fieauna ki he [foungá] mo e fakataipé.” ʻOku sai pē ke fakahā ko e taimi ne tau fuofua aʻusia ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé, naʻe kiʻi fakatupu puputuʻu ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e founga mo e fakataipe ʻo e ngaahi ouaú pea mahalo naʻá ne ʻai ke tau kiʻi ongoʻi taʻe-fiemālie. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻuluaki ngaʻuta ko iá ʻoku totonu ai ke tau siʻaki ʻa ʻetau feinga ke mahino ʻa e meʻa ʻoku feinga ʻa e ʻEikí ke akoʻi kiate kitautolú pe, ko e mahuʻinga angé, ke foaki kiate kitautolú. Hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, “Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke manako ke ʻalu ki he temipalé, toutou ʻalu lahi ange ki ai—kae ʻikai siʻi ange.” Pea te u fie-tānaki atu, fakataha mo e fakalahi hoʻo toutou ʻalú, ʻalu ki he Temipalé ʻo fekumi ki he Fakamoʻuí.
Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí “ko e lakanga fakataulaʻeiki lahi ange ko ʻení ʻoku puleʻi ʻe ia ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne maʻu ʻa e kī ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá, ʻio ʻa e kī ʻo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.
“Ko ia, ʻoku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–20; vakai foki, veesi 21–22).
ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataipe fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé ke mahino mo tau ongoʻi ʻa e mālohi totonu ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻi he ngaahi ouau ko iá. ʻOku ʻikai ko haʻanau toki hoko pē ʻeni ka naʻe “tuʻutuʻuni mo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:5). Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻOasoni F. Uitenī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku akonaki ʻa e ʻOtuá ʻaki ha ngaahi fakataipe; ko e founga faiako ia ʻoku manako taha aí.”
Kapau te tau fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hotau lotó mo e ʻatamaí, ʻoku ou fakamoʻoni atu te tau ʻiloʻi ko e ngaahi tafaʻaki ʻo e ouau mo e fakataipe ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé ʻoku tau mātuʻaki maheni pē mo ia, pea te tau fakatokangaʻi ko e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻoku taumalingi ki heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai kinautolú, ʻoku nau fakapapauʻi te tau lava ʻo foki ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Hangē ko e faleʻi ʻe Palesiteni Nalesoní: “Naʻe foaki mai e ʻenitaumeni fakatemipalé ʻi he fakahā. Ko ia, ʻoku toki mahino lelei taha pē ia ʻi he fakahā, ʻi haʻatau fekumi mālohi ki ai ʻi he loto maʻa.”
4. Fekumi kia Sīsū Kalaisi Lolotonga Hoʻo Kau ʻi he Ngaahi Ouau Fakatemipalé
ʻOku ou fie tānaki atu ʻeku fehalaaki hono fā ʻaʻakú, ʻa ia ʻoku fuʻu tokolahi fau hatau niʻihi ʻoku tau fakahoko ʻi he taimi ʻoku tau ōmai ai ke moihū ʻi he temipalé. ʻOku fuʻu hulufau ʻa ʻetau fakaliʻeliʻaki ʻa e foʻi moʻoni ʻoku hanga ʻe he ngaahi fakataipe kātoa ʻi he temipalé ʻo fakahinohino kitautolu kia Sīsū Kalaisí, ki Heʻene Fakaleleí, pea mo Hono fatongia ʻi hono “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ke fai ʻa e ngaahi hū mai kotoa pē ʻa ho kakaí, ki he falé ni, ʻi he huafa ʻo e ʻEikí;
“Koeʻuhí ke fai ʻa ʻenau ngaahi hū ki tuʻa kotoa pē mei he fale ní ʻi he huafa ʻo e ʻEikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:17–18; vakai foki, veesi 19).
Ko e lahi taha ʻo e ngaahi palopalema ʻa e kakaí ko e ʻikai ke nau ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku nau fie ongoʻi ʻi he temipalé, ʻa ia ʻoku tupu mei he ʻikai ke nau lava ʻo kumi ki he ʻEikí ʻi he lolotonga ʻo ʻenau kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé. Ko Ia ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ōmai ai ki he temipalé. Ko Ia ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau feʻiloaki mo ia ʻi he temipalé. Ko e uho Ia ʻo e fakataipe, ouau, fuakava, mo e fakaʻānaua kotoa ki ha tāpuaki ʻi he temipalé. ʻOku tau lava ʻi heʻetau fekumi kia Kalaisi ʻi he temipalé ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi he temipalé aí mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau toe foki mai ki aí.
ʻI he tohi ʻa Paula ki he kakai Hepeluú, naʻá ne fakahā ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e konga māʻoniʻoni taha ʻo e temipale ʻi he kuonga muʻá:
“Ko ia, ʻe kāinga, ko e meʻa ʻi heʻene ʻapaʻapangofua ʻetau hū ki he potu tapu ʻi he taʻataʻa ʻo Sīsuú,
“ʻI he hala foʻou pea moʻui, ʻa ia kuó ne fakatapui maʻatautolu, ʻi he puipuí, ʻa ia ko hono sinó” (Hepelū 10:19–20).
Naʻe ʻomi ʻe Sione ha fakamahino lahi ange ki he potufolofola ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne lau ai e folofola ʻa Sīsū “ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6). ʻI heʻetau tuʻu ʻi he veili ʻo e temipalé, ko Ia ʻoku hoko ko hotau taukapo ki he Tamaí, ʻoku tuʻu ʻo fakataipe ʻi hotau vā mo e Tamaí, ʻo folofola:
“ʻE Tamai, vakai ki he ngaahi mamahi mo e mate ʻaʻana ʻa ia naʻe ʻikai te ne fai ha angahalá, ʻa ia naʻá ke hōifua lelei ki aí; vakai ki he toto ʻo ho Fohá ʻa ia naʻe lilingí, ʻa e toto ʻo ia naʻá ke foaki koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi koé;
“‘Ko ia, ʻe Tamai, fakamoʻui ʻa kinautolú ni ko hoku kāinga ʻa ia ʻoku tui ki hoku hingoá, koeʻuhí ke nau haʻu kiate au ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:4–5).
Ko e taimi ʻoku tau hū fakataipe ai ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he veilí ʻoku tokoni ia ke tau fakahoungaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita “oku tau fiemaʻu lahi ange ʻa e Temipalé ʻi ha toe faʻahinga meʻá.”
Fakaʻapaʻapaʻi mo Tui Faivelenga ʻa e Kāmeni Temipalé
ʻI he kuonga muʻá, naʻe tui ʻa e vala toputapú ke tokoni ki he fānau fuakava ʻa e ʻOtuá ke nau “manatu ki he ngaahi fekau kotoa pē ʻa [e ʻEikí], ʻo fai ki ai; kae ʻoua te mou muimui ki homou lotó, pea mo homou matá” (Nōmipa 15:39). ʻOku ʻikai toe kehe ia ʻi he ʻahó ni. Ko ha momeniti fakaofo mo toputapu moʻoni ia ke foaki mai ha kāmeni ʻi he lolotonga ʻetau ʻi he fale ʻo e ʻEikí, fakataha mo hono ngaahi ʻuhinga fakataipé kotoa—ko e mahuʻinga tahá ko e fakamanatu ʻo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí pea mo ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá. “Ko e kāmeni fakatemipalé ko ha fakamanatu fakatuʻasino ia ʻo e ngaahi talaʻofa toputapu kuo [tau] fai mo [ʻetau] Tamai Hēvaní, pea ʻokú ne fakamanatu mai kiate [kitautolu] ʻa e ngaahi tāpuaki te [tau] lava ʻo maʻu kapau te [tau] tauhi [ʻetau] ngaahi tukupaá.” ʻOku toe tokoni foki ʻa e kāmení ke tau tauhi ʻa e fuakava ʻo e sākalamēnití ke “manatu maʻu ai pē kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate [kitautolú]; koeʻuhí ke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77).
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e kāmeni fakatemipalé pea naʻá ne fakangofua au ke vahevahe ia: “Ko hoʻo kāmení ko e fakataipe ia ʻo e veili [ʻo e temipalé]; ko e veilí ko e fakataipe ia ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko ia, ʻi hoʻo tui ho kāmení, te ke ala ongoʻi ʻokú ke ʻai moʻoni kiate koe ʻa e fakataipe toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻa ʻEne moʻuí, ʻEne ngāué, mo Hono misioná, ʻa ia ko e fakalelei maʻá e ʻofefine mo e foha kotoa pē ʻo e ʻOtuá.”
ʻOku tau maʻu hotau Fakamoʻuí ʻi he temipalé, ʻi hono tapa kotoa, pea ʻoku tau maʻu Ia ʻi he fakataipe ʻo e kāmení. ʻI hono tui ko ia ʻo e kāmení, ʻoku tau fakahā ai ki he ʻOtuá ʻoku tau fiefia ʻi hono ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsuú ʻi Hono fale māʻoniʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:26), pea ʻoku tau manatu maʻu ai pē kiate Ia.
Te ke lava ʻo maʻu ʻi he temipalé ʻa e mālohi ke matuʻuaki mo ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻohofi fakalaumālie ʻa e filí ʻo fakafou ʻi hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá. Te ke lava ʻo maʻu ʻi he temipalé ha kāmeni, ʻo ʻikai ko ha kāmeni noa pē ka ko e kāmeni ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. Pea te ke lava ʻo feʻiloaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he temipalé.
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni “ko e taimi kotoa pē ʻoku fakatapui ai ha temipale, ʻoku [hoko mai] ha maama lahi ange ki māmani.” ʻOku ʻikai ke u tui ko haʻane fakamatala ki he maama ʻi tuʻa ʻo e temipalé. Te u pehē ko ʻene lea fekauʻaki mo kitautolu, ko e fānau fuakava ʻa e ʻOtuá, he ko e taimi kotoa pē ʻoku tau ōmai ai ki he temipalé ʻoku tau taau, ʻoku tau maʻu mo mavahe mo ha maama lahi ange.
ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku vēkeveke ʻa e ʻOtuá ke fakahoko ha fefakafuakavaʻaki mo kitautolu ʻi Hono temipalé, ko ha fuakava, ʻo hangē ko e fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, te ne liliu “[hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo taʻengata” pea mo tāpuakiʻi “kitautolu ʻaki ha ʻofa mo e ʻaloʻofa lahi ange.” ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau teuteu mo fakahaohaoaʻi kitautolú, ʻe fakahā mai ʻe Kalaisi Ia kiate kitautolu ʻi Hono falé ʻi ha ngaahi founga mālohi mo fakataautaha. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hanga ʻe hono fakaʻapaʻapaʻi mo e tui maʻu pē ʻo e kāmeni fakatemipalé ʻo ʻai ke tau manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi, ke “fakamahafu [kitautolu] ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” (1 Nīfai 14:14), pea mo maʻu ʻa e maluʻi fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke fakatupulaki ʻetau ʻamanaki lelei ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te tau hoko ai ko e kaungā ʻea-hoko fakataha mo Ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí (vakai, Loma 8:16–17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:38).