2025
Fakakoloaʻi ʻAki ʻa e Mālohi mei ʻOlungá
Māʻasi 2025


“Fakakoloaʻi ʻAki ʻa e Mālohi mei ʻOlungá,” Liahona, Māʻasi 2025.

Ngaahi Fakakaukau Fakahisitōlia ki he Fale ʻo e ʻEikí

Fakakoloaʻi ʻAki ʻa e Mālohi mei ʻOlungá

Hangē ko e kau ākonga ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻe talaʻofa ange ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha fakakoloa ʻaki ʻa e mālohi mei he ʻEikí.

ko hono akoʻi ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻa Hono kau muimuí

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1836, naʻe hoko ʻa Sālesi Lisi ko ha faifekau naʻá ne malangaʻi e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he fakatonga ʻo ʻOhaioó. Pau pē naʻá ne loto-mamahi ʻi heʻene tūʻuta ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 12 ʻo ʻEpelelí—hili ha uike nai ʻe ua mei hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní.

Naʻá ne fononga vaka ʻi he Vaitafe ʻOhaioó peá ne lue lalo ʻi ha meimei maile ʻe 100 (km ʻe 160). Naʻá ne mamata ki he fale ʻo e ʻEikí ʻi ʻolunga ʻi ha kiʻi tafungofunga ʻi he funga fonuá mo hono holisi lanu puluú mo e ʻato kulokulá. Ka naʻá ne tōmui. Naʻá ne tōmui atu ʻi he fakatapuí, ko e fakataha molumalú, peá ne fakakaukau ne kau ai mo e fakakoloaʻi ʻaki e mālohí mei ʻolungá ne talaʻofa maí.

ʻI Sepitema ʻo e 1830, hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi kuo fakafoki maí, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā meia Sīsū Kalaisi ʻo ui e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakatahataha mai (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:7–8). Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai naʻe fakahā ʻe he ʻEikí hono ʻuhingá. Naʻe fekauʻi ʻa e Kāingalotú ke nau “ʻalu ki ʻOhaiō,” ʻa ia naʻe folofola ai ʻa Sīsū, “Te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ʻa ʻeku fonó; pea ʻe fakakoloaʻiaʻi ai ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolungá; pea ʻe ʻalu atu mei ai, ʻa kinautolu kotoa pē te u loto ki aí ki he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:32–33; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe mei fakatokangaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ne nau fanongo ki he fakahā ko ʻení ko e lea ʻeni mei he Fuakava Foʻoú.

Kau Ākonga ʻo e Fuakava Foʻoú Naʻe Fakakoloaʻi ʻAki ʻa e Mālohí

ʻOku kamata e Luke 24 ʻaki ha momeniti ʻo e loto-foʻí. Naʻe tutuki ʻa Sīsū, pea naʻe foki mai ha kulupu ʻo ʻEne kau ākonga fefiné ki Hono fonualotó. Naʻa nau ʻilo ai kuo tekaʻi ʻa e matapā maká, pea “ʻikai te nau ʻilo ʻa e sino ʻo e ʻEiki ko Sīsuú” (veesi 3). Ne ʻikai fuoloa kuo ʻoange ʻe he kau ʻāngeló ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake” (veesi 6).

Naʻe hā kimui ange ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki Heʻene kau ākongá ʻo ngāue fakaetauhi kiate kinautolu. Naʻá Ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi he funga ʻo e māmaní ko e “Fekau Maʻongoʻonga” ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe folofola ʻa Sīsū “ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá mo e fakamolemole ʻo e angahalá ʻi hono hingoá ʻi he puleʻanga kotoa pē” (veesi 47).

Ka neongo ia, naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻEne kau ākongá ke ʻoua naʻa nau mavahe leva: “Mou tatali ʻi he kolo ko Selūsalemá, kae ʻoua ke mou maʻu ʻa e mālohi mei ʻolungá” (veesi 49). Ko e maʻú (pe “fakakoloaʻi” ʻi he lea faka-Pilitānia ʻi onopōní) ko hano liliu ia ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga “ke fakakofuʻi.” Naʻe pau ke tatali ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisi ʻi he kuonga muʻá ʻi Selusalema kae ʻoua kuo fakakofuʻi kinautolu ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolungá. Pea naʻe fiemaʻu leva ke nau langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ko e hāʻele hake ʻa Sīsū Kalaisi ki he langí

Kimuʻa pea hāʻele hake ʻa e ʻEikí ki he langí, naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá, “Mou tatali ʻi he kolo ko Selūsalemá, kae ʻoua ke mou maʻu ʻa e mālohi mei ʻolungá” (Luke 24:49).

Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo Fakakoloaʻi ʻAki e Mālohí

Naʻe fakataha ʻa e Kāingalotú ʻi ʻOhaiō ʻi he taʻu 1830 tupú mo ha taumuʻa tatau. Naʻa nau hanganaki atu ki hono “fakakoloaʻiaʻi ai ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:32) mo ʻave ʻa e pōpoaki ʻa Sīsuú ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa. Naʻe faifai pea fakahā ʻe he ʻEikí “ʻe maʻu [ʻe he Kāingalotú] honau fakakoloaʻi mei ʻolungá ʻi hoku faléTokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:33, tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, veesi 11–12). Ka naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻo e fuofua Kāingalotú ʻa e meʻa pau ke ʻamanaki ki aí.

Naʻe ʻikai fuoloa mei hono uiuiʻi mo fakanofo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835, naʻe fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo kinautolu fekauʻaki mo e fale ʻo e ʻEikí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa naʻe “hohaʻa” ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá pea naʻe ʻikai lava ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻe hokó. Naʻá ne fakamatalaʻi naʻa nau fiemaʻu ha ʻenitaumeni kae lava ke nau “mateuteu mo malava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” mo akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi he mālohi. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ho ʻenitaumení,” ʻe “malanga ʻaki [ʻe he kau ʻAposetoló] ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi puleʻanga, faʻahinga, mo e lea kotoa pē.”

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakahā mai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi ouau naʻe fakatatau ki he fakatapui ʻo e kau taulaʻeiki ʻo e temipalé ʻi ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá. ʻI he teuteu ki he ʻenitaumení, naʻe fufulu mo pani ʻa e ʻōfisa lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē “ʻaki ʻa e faʻahinga lolo mo e founga tatau naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Mōsese mo ʻĒloné, pea mo kinautolu naʻe tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá.”

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe kamataʻi e fakakoloaʻi ʻaki ʻo e mālohí ʻi he taumalingi hifo ʻo e mālohi fakalaumālié lolotonga ha fakataha molumalu makehe. Hangē ko ʻIlaisiā ʻĒpelí—ko e fuofua Fitungofulu ʻUliʻuli ʻi he Siasí—naʻe ʻaukai mo lotu e kau ʻōfisa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo maʻu ʻa e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ko ha meʻatokoni ne vahevahe. Naʻa nau fakamoʻoni mo kikite, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e mālohi. Naʻe kamata leva ʻa kinautolu ne maʻu ʻenitaumení ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻenau malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Neongo e fakafepakí, ka naʻe maluʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi fefonongaʻakí, fakalahi ʻenau malangá, mo tāpuekina honau ngaahi fāmilí.

ʻI Ketilaní, ko e houʻeiki tangatá pē naʻe kau ʻi he fakataha molumalu ʻa ia naʻe fakakoloaʻi ai kinautolu ʻaki ha mālohi mei ʻolungá. Ka neongo ia, ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻe langa ʻe he Kāingalotú ʻa e Temipale Nāvuú. Naʻe fakahā mai ʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi ouau fakatemipale lahi ange ʻa ia ko e fakavaʻe ia ʻo ʻetau aʻusia fakatemipale ʻi he ʻaho ní. Naʻe fakakoloaʻi ʻi Nāvū ʻa e kakai fefiné pea pehē ki he kakai tangatá ʻaki ʻa e mālohi.

ʻI he lea ʻa Siosefa Sāmita ki he kau Fineʻofá, naʻá ne palōmesi ʻe “foaki kiate kinautolu” ʻi he ʻenitaumeni fakatemipalé “ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá” ʻo tatau pē “mo e Kaumātuʻá.” Neongo ʻe lauitaʻu kimuʻa pea uiuiʻi e houʻeiki fafiné ko ha kau faifekau malangá, ka naʻe mahuʻinga ʻa e houʻeiki fafiné mo ʻenau ngāué ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Neongo naʻe ʻikai maʻu atu ʻe Sālesi Lisi ʻa hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, ka naʻá ne ʻiloʻi te ne aʻusia mo e kau faifekau kehe ne tūʻuta tōmui ki Ketilaní ʻa e ʻenitaumení. Fakatatau ki he sīpinga ʻa e kau taulaʻeiki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá (vakai, ʻEkesōtosi 29; 40), naʻe fufulu mo pani ia. Naʻá ne fakataha mo e niʻihi kehé, ʻo nau ʻaukai, lotu, mo keinanga ʻi he ʻOhomohe ʻa e ʻEikí.

Naʻe tohi ʻe Sālesi ʻo pehē, “Naʻa mau kikite ʻi he poó kakato.” “Naʻe kikiteʻi naʻe tohi ʻa e fakamoʻuí ʻi he nima mo e hokotanga hui kotoa pē” ʻo hono sinó. “Naʻe fakafonu au ʻaki ʻa e laumālie ʻo e kikité, pea naʻe fakakoloaʻi au ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga.”

Naʻá ne fakaʻaongaʻi e toenga ʻo ʻene moʻuí—taʻu ʻe 47—ʻi heʻene ngāue ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Talu mei he taimi ko iá, kuo fononga ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he funga ʻo e māmaní ki he fale ʻo e ʻEikí ke fakakoloaʻi ʻaki kinautolu ha mālohi mei ʻolunga. Pea hangē ko e Kāingalotu ko ʻeni ʻi he kuonga muʻá, ʻoku teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻenitaumení ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí pea ki ha ʻaho te tau maʻu ʻa e hakeakiʻí ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo e ʻofá.