Ngaahi peesi fakalotofonuá
Naʻá Ne ʻAve Kimaua ki Tahaʻa ke Tokoniʻi ʻEne Fānaú
Ko ʻEletā mo Sisitā Paleli, mei he Uooti Monipila ʻi he Siteiki Touluse, Falaniseé, ʻokú na lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi Tahiti. Kuó na vahevahe ha ngaahi aʻusia langaki moʻui mo fakalaumālie mei hona taimi ʻi he malaʻé, pea ʻoku ʻomi ʻe he talanoa ko ʻení ha vakai nounou ki he taha ʻo e ngaahi momeniti makehe ko iá.
Naʻá ma maʻu ha aʻusia fakaʻofoʻofa ko ha konga ʻo ʻema polōseki tokoni ʻofa fakaetangatá.
Naʻe talanoa mai ʻe Brother ʻEliki Kalafi, ʻa ia ʻoku tokoni mai ki heʻema ʻū polōsekí, fekauʻaki mo ha palopalema ʻi he vai inu ʻi he motu ko Tahaʻá. Naʻá ma fai leva ha konifelenisi vitiō mo Madame Petulisa ʻAmalu, Pule Fakavahe ʻo Tahaʻá.
Naʻá ma ʻohovale ʻi heʻene kamata ʻaki ha lotú. Naʻá ma fehuʻi ange leva pe ko e hā ʻene ngaahi fiemaʻu mahuʻinga tahá. Naʻá ne fakamatala mai leva mo ʻene loʻimataʻiá: “Pau pē ko e tali kimoua ki heʻeku lotú, koeʻuhí ne toki ʻi ai pē haʻamau palopalema faingataʻa ʻaneafi. Pea ʻoku ʻikai haʻaku mālohi ke solova ia.”
Naʻá ne fakamatala mai leva ʻoku motuʻa ʻenau takiʻanga vai inú, pea ʻoku faingataʻa ai ke tufaki e vaí ki ha konga lahi ʻo e motú.
Naʻá ma ʻalu leva ki Tahaʻa ke sio ki he meʻa ne fiemaʻú. Koeʻuhí ko e vaí ko e taha ia e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻo e ngaahi polōseki tokoni ʻofa fakaetangatá, naʻa mau fakakaukau ai ke faʻu ha lipooti ke ʻave ki he pīsope ʻo e palesitení. Kapau ʻe ola lelei, ʻe tāpuekina ʻe he polōseki mahuʻinga ko ʻení ʻa e moʻui ʻo ha kakai ʻe 2,000 tupu.
ʻI he ʻosi pē ʻemau ʻaʻahi ki he falé, naʻe fakaʻiseʻisa ʻa Madame ʻAmalu ʻi he ʻai ke ne mavahé, he naʻe pau ke ne ʻalu ki ha fakataha, “mo ha talavou mei homou siasí ʻoku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.”
Ko hono moʻoní ko ha polokalama ia ʻoku fakaava ai ʻe ha taha ʻoku ʻamanaki ke hoko ko ha faifekaú ʻa hono uiuiʻí. Naʻá ma ʻeke ange pe ko ha mēmipa hono fāmilí. Naʻá ne tali mai, “ʻIkai! Ka ʻoku ou ʻalu ki ha feituʻu pē ʻoku fakaafeʻi ki ai au.”
“Ta te ma fiefia ke ʻalu fakataha mo koe!”
ʻI heʻemau aʻu atú, ne ma ʻilo ha kolo ʻo e Siasí ne nau ʻofa lahi ʻi he tokotaha kei talavou ko ʻeni ʻoku ʻamanaki ke hoko ko ha faifekau he kahaʻú ʻa ia naʻe mālōlō ʻene faʻeé he taʻu kimuʻá. ʻIkai ke ngata aí, ko e fuofua faifekau ia mei he kolo ko ʻení … hili ha taʻu ʻe 40!
Naʻe kole ange ʻe he palesiteni fakakoló ki he pule fakavahé mo hono husepānití ke na fai ha lea. Naʻá na fakatou fai ha faleʻi “fakaemātuʻa,” ʻo poupouʻi ia ke ne talangofua mo fakaʻapaʻapa, ke ne loto-fakatōkilalo, pea tautautefito ke ʻoua naʻa nofo ʻosi ai (Misiona Sōleki Sití) hili ʻa e ngāue fakafaifekaú.
Kimuʻa pea ma mavahé, ne ma ʻilo ne toki ʻalu e ongomātuʻá ni, ʻa ia ʻokú na vāofi ʻaupito mo e kakai ʻi hona tukui koló, ki he huufi ʻo e ʻapisiasí. ʻIkai ngata aí, ʻi he lolotonga e māhina ʻe fitu ʻo e langá, naʻá na talitali ʻa e koló kotoa ki hona ʻapí (ʻo ʻikai ko e kelekele fakapuleʻangá, ka ko hona ʻapi pē ʻonauá) ki he ngaahi houalotu he Sāpaté!
Naʻá ma maʻu ha loto-ʻofa mo e houngaʻia mahutafea ki he kakai angaʻofa mo loto-fakatōkilalo lahi fau, ʻi he taimi ne ma toe mavahe ai meiate kinautolú.
ʻOku ʻikai ha toe veiveia ʻa e ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ʻEne fānaú ʻi he angaʻofa, pea kuó Ne ʻave kimaua ki Tahaʻa ke tokonia kinautolu; pea ʻoku hoko ʻa e Siasí ko e founga ʻe lava ke fakahoko ai ʻení.