Ngaahi peesi fakalotofonuá
Ko ha Aʻusia ʻi he Himi Sākalamēnití
ʻOku ou ʻalu ki he Houalotu Sākalamēniti ʻi homau uōtí he ngaahi uike ʻe niʻihi, ke maʻu sākalamēniti ke fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo maʻu ha fakamolemole ki heʻeku ngaahi angahalá. Ko e taimi lahi ʻoku faʻa faingofua ke u tuku ʻa e ouau toputapu ko ʻení ke hoko ko ha meʻa angamaheni, ko ha meʻa pē ʻoku ou fakahoko taʻe te u fakakaukau lahi ki ai. Ka ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku tāpuekina au ʻe he ʻEikí ʻaki ha aʻusia mālohi fakalaumālie ʻokú ne nofoʻia au.
Naʻe hoko ha aʻusia pehē lolotonga ha konifelenisi fakauooti ʻa e Uooti Paʻake Litisi 1 ʻo e Siteiki Pinilei ʻAositelēliá. ʻI he taimi ko iá, ne u hoko ai ko ha tokoni kalake ʻi he siteikí, ʻo u fatongia ʻaki hono lekooti e fakamatala ki he hisitōlia ʻa e siteikí. Naʻá ku haʻu ki he fakatahaʻangá mo ʻeku kiʻi tohí, ʻo mateuteu ke fakahoko hoku fatongiá, ka naʻá ku mavahe mo ha ongoʻi ʻoku ʻi ai hoku ʻaonga pea ne u ongoʻi loto-toʻa.
ʻI hono hivaʻi ʻe he haʻofangá ʻa e himi #100, “ʻE Vakai Naʻe Pekia,” naʻa mau hivaʻi ʻa e fakalea ko ʻení:
“Ke fakatātā ʻaki,
ʻA e mā pea mo e ipu vai,
Hono sino ne tutuki,
Pea mo e taʻataʻa tapu,
Ne lingi maʻatautolu.”
Naʻe fakafokifā pē ʻa e mahuhuhuhu ʻa e ngaahi lea ko ʻení ki hoku lotó.
Naʻe liliu ʻeku fakakaukaú ki he ngaahi faingataʻa naʻá ku fehangahangai mo ia mo hoku uaifí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe liliu lahi ʻene moʻuí hili haʻane meimei mate, ʻo hoko ai ha ngaahi faingataʻa fakatuʻasino taimi lōloa naʻe iku ai ki haʻane heka saliote. ʻI he taʻu ʻe hongofulu kuohilí, kuó u hoko ko ha tauhi taimi kakato kiate ia, ʻo tokoniʻi ia ke ne foua e ngaahi faingataʻa ko ʻení lolotonga iá ʻoku ou tokangaʻi foki ʻeku ngaahi mahamahaki pē ʻaʻakú. Kuó ma fuesia fakataha ha ngaahi kavenga lahi, kau ai e loto-mamahi he sio ki ha niʻihi ʻo ʻema fānaú mo e makapuná ʻoku nau mavahe mei he ongoongoleleí. Taimi ʻe niʻihi, naʻá ku ongoʻi kuo fonu mahuohua ʻeku “ipú.”
Naʻe mahino kiate au ʻoku ʻi ai ʻetau ngāue ke fai ʻi he moʻuí ni. Kuo foaki kiate kitautolu takitaha ʻetau ipu ke inú. Tatau ai pē pe ko ha tamai, faʻē, fānau, pe ʻi heʻetau ngāué, akó, ngaahi uiuiʻí, pe ngaahi fatongia fakafāmilí, ʻoku tau fehangahangai kotoa pē mo ha ngaahi faingataʻa te ne ala siviʻi ʻetau loto-fakapapaú. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku hangē ʻoku meimei taʻemalavá ke inu ʻa e ipu ko iá.
Naʻá ku fakakaukau ki he niʻihi ʻe ala fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa fakatuʻasinó, ko e mole e ngāué, faingataʻaʻia he akó, maʻunimaá, pe ko e fatongia mamafa ʻo hono tauhi ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku toulekeleka, puke, pe faingataʻaʻia fakatuʻasino. Neongo e faingataʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení, ka ko ha konga ia ʻo e ngāue kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú. Ko ha ngaahi faingamālie ia ke fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa kiate Iá pea mo e niʻihi ʻoku tau feohí.
ʻI he momeniti ko iá, ne u ʻeke pē kiate au ha fehuʻi fakamātoato: “ʻOku ou mateuteu nai ke ʻinu ia?’”
Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e tā-sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá Ne fefaʻuhi foki ʻi he Ngoue ko Ketisemaní koeʻuhí ko e mafatukituki ʻa Hono misioná, ʻo Ne tautapa ai, “Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni.” Ka neongo iá, naʻá Ne hoko atu ʻi he finangalo fakatōkilalo ʻo pehē, “Kae ʻoua naʻa fai hoku lotó ka ko e finangalo ʻoʻoú.”
Naʻe ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ha loto-toʻa foʻou ke vilitaki atu ki muʻa ʻi he tui. Naʻá ku fakakaukau ki he ʻaho ʻoku ou ʻamanaki ai ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo fanongo ki he ngaahi lea, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu.” Ke aʻu ki he ʻaho ko iá, ʻoku ou ʻiloʻi kuo pau ke u hoko atu ke inu ʻa e ipu kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate aú, ʻo tatau ai pē ʻa ʻene koná.
Kuo akoʻi mai ʻe he tā-sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke uesia kitautolu ka ke fakaleleiʻi kitautolu. Kuo mahino kiate au ko e “ipu” ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolu takitahá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha siviʻi ʻo ʻetau tuí ka ko ha fakaafe foki ia ke fakafalala lahi ange ki he Fakaleleí pea ke falala ki Heʻene fakakaukau taʻengatá. Hangē ko Siope ʻi he Fuakava Motuʻá, kuó u maʻu ha loto-toʻa mei he ʻilo ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke sivisiviʻi ʻaki aú, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe aú. Pea neongo ʻoku faʻa hangē ʻoku mamafá ʻeku kavengá, ka ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ʻoku ʻikai teitei vāvāofi ia mo e mamahi ne kātekina ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú.
Kuo hoko e ngaahi aʻusia ko ʻení ke fakaloloto ai ʻeku ʻofa ki hoku uaifí mo fakamālohia ʻeku tukupā ke hoko ko ha tā-sīpinga lelei ange ki heʻeku fānaú. Kuo nau akoʻi foki au ke vakai ki he sākalamēnití ʻaki ha fakakaukau ʻoku foʻoú, lolotonga ʻeku fakalaulauloto ki he sino mo e taʻataʻa ʻo e Fakamoʻuí naʻe maumauʻí mo manatua e founga ne hoko ai ʻEne talangofua haohaoá ke u malava ai ʻo kātekina hoku ngaahi ʻahiʻahí. Kuó u tangi ʻi ha ngaahi taimi lahi, tautautefito ki he vālenga ʻo e poó, ka ʻi he ngaahi momeniti ko iá, kuó u tukulolo ʻo pehē, neongo e mamahí: “ʻOua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.”
Ko hoku taʻu 76 ʻeni, kuó u aʻusia e ʻavalisi e taʻu ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e lahi hoku taʻu ʻoku toé, ka ʻoku ou fakatauange te u faivelenga pē ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ko e hā pē “ipu” ʻoku tokonaki ʻe he ʻEikí maʻakú, te u inu loto-fiemālie ia, ʻi heʻeku ʻiloʻi kuo inu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ipu kona tahá maʻatautolu kotoa. Koeʻuhí ko Ia, he ʻikai ke tau tuenoa.