2025
Muimui ʻi he Palōfitá
Māʻasi 2025


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Muimui ʻi he Palōfitá

Fakafuofua ki he 600 BC, hili e fakaʻauha ʻo Selusalema ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Pāpiloné, naʻe fakangofua ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻo e hako ʻo Siutá ke nau nofo ʻi he fonuá, kae taki pōpula leva e toengá ki Pāpilone. Naʻe kau ʻi he niʻihi naʻe nofó ʻa e palōfita ko Selemaiá mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, ko ha taki ʻo e kau taú.

Ko ha taimi faingataʻa mo fakatuʻutāmaki ʻeni ki he hako ko ʻeni ʻo Siutá ʻa ia ne nau ʻi he halanga tonu ʻo ha puleʻanga mālohi ʻe ua naʻe fakataumuʻa ke nau fehangahangai ʻi he taú. Naʻe fehangahangai e kakaí mo ha fili mahuʻinga: ʻoku totonu nai ke nau nofo ʻi Selusalema, pe, ʻoku totonu nai ke nau ō ki ʻIsipite ʻo nofo ai, ʻo hangē ko ia naʻe fokotuʻu ange ʻe ha niʻihi tokolahi? ʻI he fekumi ʻa Sohanani mo e kakaí ki ha fakahinohinó, naʻa nau tafoki kia Selemaia ʻo kole ange ke ne fehuʻi ki he ʻEikí maʻanautolu, ʻo pehē, “Koeʻuhí ke fakahā kiate kimautolu ʻe [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻa e hala te mau ʻalu aí, pea mo e meʻa te mau faí” (Selemaia 42).

Naʻe loto ki ai ʻa Selemaia, ʻo ne pehē ange, “Te u lotu ki [he ʻEiki] ko homou ʻOtuá ʻo hangē ko hoʻomou ngaahi leá; pea ʻe hoko ʻo pehē, ko e meʻa kotoa pē ʻe tali ai ʻe [he ʻEikí] kiate kimoutolú, te u fakahā ia kiate kimoutolu; ʻe ʻikai te u taʻofi ha meʻa meiate kimoutolu.” Naʻe palōmesi ange ʻe he kakaí, “Ke ʻiate kitautolu ʻa [e ʻEikí] ko e fakamoʻoni angatonu mo moʻoni, kapau ʻe ʻikai te mau fai ʻo hangē ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia ʻe fekau ai koe ʻe [he ʻEikí] ko ho ʻOtuá kiate kimautolú. Kapau ʻoku lelei ia pe kovi, te mau talangofua ki he leʻo ʻo [e ʻEiki] ko hotau ʻOtuá.”

Naʻe fekumi ʻa Selemaia ki he tokoni ʻa e ʻEikí, lolotonga iá naʻe palōmesi ʻa Sohanani mo e kakaí ke talangofua ki ha meʻa pē ʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí. Hili ha ʻaho ʻe hongofulu, naʻe maʻu ʻe Selemaia ʻa e folofola ʻa e ʻEikí. Naʻá ne tānaki fakataha ʻa e kakaí pea fakahā ʻa e pōpoakí: “ʻOku pehē mai [ʻe he ʻEikí] … Kapau ʻoku mou loto ke nofo ʻi he fonuá ni te u langa ʻa kimoutolu pea ʻe ʻikai veteki hifo ʻa kimoutolu, te u tō ʻa kimoutolu pea ʻe ʻikai taʻaki hake ʻa kimoutolu. … Pea ʻoua naʻa manavahē ki he tuʻi ʻo Pāpiloné, ʻa ia ʻoku mou manavahē ki aí; … he ʻoku ou ʻiate kimoutolu ke fakamoʻui ʻa kimoutolu, pea ke fakahaofi ʻa kimoutolu mei hono nimá. … ʻOua naʻa mou ʻalu ki ʻIsipite: ka mou ʻilo fakapapau kuó u akonaki kiate kimoutolu ʻi he ʻahó ni” (Selemaia 42–43).

Naʻe tali fēfē ʻe he kakaí ʻa e faleʻi ko ʻeni mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá? Ko e meʻapangó, he naʻe ʻosi papau ʻenau fakakaukaú. Naʻa nau fekumi ki he fakapapaú kae ʻikai ko e fakahinohino moʻoní. Naʻe tukuakiʻi ʻe ʻAsalia, Sohanani mo e kau taki polepole kehé ʻa Selemaia ki he loi, ʻo nau pehē, “ʻOkú ke lea loi: Naʻe ʻikai fekau koe ʻe [he ʻEikí] ko hotau ʻOtuá ke lea pehē, ʻOua naʻa ʻalu ki ʻIsipite ke ʻaunofo ki ai.” ʻI he taʻetokanga ʻa Sohanani, ko e kau ʻeikitaú pea mo e kakaí ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻa nau talangataʻa ai pea nau ō ki ʻIsipite. Hangē ko ia ne kikiteʻí, naʻe fakaʻauha kinautolu ʻi he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe Pāpilone ʻa ʻIsipité (Selemaia 43).

ʻOku tau tali fēfē ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí? Naʻe ongona ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lotu ʻa e hako ko ʻeni ʻo Siutá peá Ne tali ia ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá. ʻI he ʻaho ní, ʻokú Ne hokohoko atu ke folofola ʻo fakafou ʻi he kau palōfita moʻuí pea mo kinautolu kuo uiuiʻi ke takí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” peá Ne talaʻofa “ʻilonga ha meʻa te nau lea ʻaki ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ia ko e folofola, ʻe hoko ia ko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e fakakaukau ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí, ʻe hoko ia ko e leʻo ʻo e ʻEikí, pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1, 68).

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha ngaahi leʻo taʻefaʻalaua, ʻoku nau takitaha talaki pē ʻenau ngaahi moʻoni mo e fakakaukau pē ʻanautolu. Hangē ko Kolihola ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko ha tokolahi ʻo e ngaahi leʻo ko ʻení ʻoku nau talaki ʻoku ʻikai ha Kalaisi, ʻoku ʻikai lava ha taha ʻo ʻilo e kahaʻú, ʻoku ʻikai lava ke tau tui ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki aí, pea ʻoku tuʻumālie ʻa e tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki hono potó pea ikuna ʻo fakatatau ki hono iví (vakai, ʻAlamā 30). ʻE hoko ʻa e muimui ki he faʻahinga leʻo ko iá ke tau hē ai. Ka neongo ia, ko kinautolu ʻoku mālohi fakalaumālié mo tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ʻikai kākaaʻi kinautolu. Ka ʻe lava ke hoko ha fakatuʻutāmaki lahi ange mei hono tulifua e ngaahi fakakaukau ko ʻení, ʻa ia ʻe lava ke tupunga ai haʻatau taʻetokanga mo fakafiefiemālie ʻi hotau tuʻunga fakaākongá.

ʻI he Siasi ʻa e ʻEikí kuo Fakafoki Maí, ʻoku tau monūʻia ke maʻu e tataki ʻo ha palōfita moʻui ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Fakakaukau ki heʻene faleʻi fakalaumālié: ʻai ʻa e Sāpaté ke hoko ko ha meʻa fakafiefia, tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí, “Fanongo kiate Ia,” fakakaukau fakasilesitiale, fai e ngāue fakalaumālie ke maʻu e fakahā fakalaumālié, fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí, ako e Tohi ʻa Molomoná, hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei, pea fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ke moihū ai he temipalé.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi, “Kuo talaʻofa mai kiate kitautolu ʻe maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e fakahinohino maʻatautolu kotoa ʻi heʻene hoko ko e tokotaha maʻu fakahā maʻá e Siasí. ʻOku makatuʻunga ʻetau malú ʻi heʻetau tokanga ki he meʻa ʻokú ne lea ʻakí mo muimui ki heʻene akonakí.” Fakatauange te tau muimui kotoa he palōfitá mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. James E. Faust, “Continuous Revelation”, Oct. 1989 general conference, Gospel Library.