Konafesi Aoao
O Le Meaalofa e Faavavau o le Molimau
Konafesi aoao ia Oketopa 2025


12:17

O Le Meaalofa e Faavavau o le Molimau

E mafai e atalii po o afafine uma o le Atua ona maua se malamalama loloto atu, mausali, ma mautinoa mo i latou lava.

O’u uso e ma tuafafine pele, talu ai nei sa ou tomanatu ai i upumoni mamana e tolu mai le Toefuataiga. O nei upumoni ua matuai faamanuiaina ai lo’u olaga. O le asō, ou te fia faasoa atu ia te outou le ala ua taialaina ai a’u e nei upumoni i la’u malaga agai atu i se molimau mautinoa o le talalelei a Iesu Keriso.

1. O Le Atua o lo Tatou Tama Faalelagi Agaalofa

E silafia e Ia mea uma ma e ona le malosi uma lava. E ala i le Malamalama o Keriso ma le galuega a le Agaga Paia, ua i ai Lana faatosinaga i soo se mea. O Lona natura o le faamanuia o i tatou.

Na te vaai i lo tatou tuanai, taimi nei, ma le taunuuga e faavavau. E leai se mea e mafai ona natia mai ia te Ia.

O le valaaulia a Peresitene Russell M. Nelson e “mafaufau faaselesitila” e uunaia ai i tatou e faataitai i le vaaiga ma le natura o lo tatou Tama Faalelagi.

Ona o Ona uiga patino paia, ua tuuina mai ai e lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou meaalofa lelei uma, e tofu ma Lana vaaiga e faavavau ma se vaaiga mamao i le mafaufau.

2. O Le Faitalia o le Meaalofa e Filifili Ai ma Faatino mo i Tatou Lava

O le tiutetauave foi le filifili lelei.

Sa totogi e Iesu Keriso le tau faaiu mo lena avanoa i Lona toto faapelepele.

O nisi taimi atonu tatou te talitonu ai o le faitalia o lona uiga o le faia o soo se mea tatou te mananao i ai. Ae o le mea moni e faapea, o le tau sa totogiina o lona uiga o le faitalia o se meaalofa paia.

O i tatou o sui, ma o sui e nafa ma se mea. I lenei tulaga, ua nafa i tatou ma filifiliga tatou te faia e faavae i le malamalama ua tatou maua ma meaalofa ua tuuina mai ia i tatou. E le mafai ona tatou faia se filifiliga e aunoa ma le nafa ma taunuuga.

Aisea ua i ai lo tatou faitalia?

Ina ia filifili ai le lelei.

Ina ia filifili ai Keriso.

Ina ia filifili ai pea lava pea—le ola e faavavau.

3. O A Tatou Molimau e Oo Mai e Ala i le Mana o le Agaga Paia

O se molimau mai le Agaga Paia e sili atu nai lo le vaai. O Ia o le molimau tulagaese o le Tama ma le Alo.” Na aoao mai Peresitene Nelson, “I aso a sau, o le a lē mafai ona ola ai faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le faatosinaga faifai pea a le Agaga Paia.”

Uso e ma tuafafine, o le mafuaaga lenei tatou te manaomia ai taitoatasi le mana o le Agaga Paia i aso nei.

O se molimau e ala i le Agaga Paia e mafai ona oo mai i le tele o auala. E pei o se matauila i totonu o se potu pogisa, e mafai ona vave ona ola mai ma faafuasei. E mafai ona oo mai e pei o le oso malie mai o le la i le aluga o taimi. E mafai ona oo mai e pei o ave o le malamalama, e emoemo e oo atu i le atamai mama. Po o le a lava le ala, e oo mai e ala i le Agaga Paia.

Mauaina o le Molimau i Jamaica

Sa ou ola ae i Jamaica aulelei; sa malie ma matagofie. Peitai, ina ua amata la’u aoga maualuga, sa le malamalama nisi o la’u vasega ma uo i la’u faaiuga e avea ma se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso. “E mafai faapefea ona e auai i lena lotu?” latou te fesili ai. “E faapefea ona e talitonu i lena tala?”—e faatatau i le Uluai Faaaliga. “E mafai faapefea ona e faitau i lena tusi?”—e faatatau i le Tusi a Mamona. “E te talitonu moni lava i na mea uma?” Ma “Aisea ua e faamaimauina ai lou olaga?”

O Le Malumalu o Sate Leki
O Le Vao Paia
O Le Tusi a Mamona

Sa tiga, aemaise lava ona sa sau mai tagata sa ou alofa i ai.

Ae o le mea latou te le’i iloa o lenei: Sa i ai so’u aafiaga ma le Agaga Paia. A o faatumulia lo’u loto i lena molimau, sa puaoa ai le tiga o aso, ma “mo sina taimi puupuu lava, sa [oo mai] le vaaiga a le lagi i luma o la’u vaai.”

Atonu na fesiligia oe i nisi o nei fesili i isi. Atonu, e oo lava i le taimi nei o loo osofaia oe e pei ona sa ou i ai.

O le meaalofa ma le molimau a le Agaga Paia e avanoa mo tagata uma.

O Jamaica ia te a’u e pei o Palamaira ia Iosefa Samita. O la’u Togavao Paia. Ou te le iloa le tulaga tonu sa tootuli ai Iosefa i le Togavao Paia e tatalo, ae ou te iloa tonu lava le mea sa ou i ai ina ua avea la’u Togavao Paia ma se mea moni. Na tupu i Four Grove Road, Mandeville, Jamaica, i lo’u faletaele, i le 6:00 i le vaveao i se Aso Lulu i le tolu tausaga talu ona uma lo’u papatisoga. O lenei aafiaga paia na tupu ona o le lua vaiaso na muamua atu na valaaulia ai au e se faifeautalai tamaitai musuia e faitau le Tusi a Mamona. O loo auai Sister Audrey Krauss i lenei konafesi i le asō faatasi ma lona aiga, ma e faavavau lo’u alofa ia te ia.

Elder Brown laitiiti ma faifeautalai tamaitai

Na suia a’u e lena aafiaga.

Uso e ma tuafafine, e le tuuina atu se molimau e faaaoga mo na o se taimi le tumau. O lenei meaalofa mai lo tatou Tama Faalelagi e tatau ona faavavau aua o lē na foaia mai e faavavau. E le tatau ona i ai se aso e uma ai le aogā o se molimau. E le tatau ona faavaivaia pe faaitiitia ona ua suia se mea i lo’u olaga pe ua suia se mea i le lalolagi. E tatau ona faasolo malosi atu aua, e pei o taleni a auauna i le faataoto i taleni, o la’u molimau patino o se meaalofa ina ia faateleina—ae le o le tanumia.

O le toe tepa i tua i na aso faigata o tofotofoga ma sauaga sa ou uia a o ou laitiiti, ua fesoasoani ou te oo ai i le mea ua ou iloa nei mo a’u lava. Ua le gata ina ou talitonu, faamoemoe, pe faatuatuaina, e ui lava o ni vaega taua nei o le faatuatua i le ala agai atu i se molimau mautinoa. Ou te faamalo atu mo le faia o lau lava ala i le faia o fesili, suesue, tatalo, anapogi ma le mafaufau loloto. Faamolemole aua e te taofia. E aoga taumafaiga uma e tulitulimatagauina ai lenei ala i le molimau. O ai po o le a se mea o le a e faatagaina e aveesea lena mea? “O le a se molimau sili atu e mafai ona e maua nai lo lena mai le Atua?”

E mafai e atalii po o afafine uma o le Atua ona maua se malamalama loloto atu, mausali, ma mautinoa mo i latou lava. Faapei o Iosefa Samita, o lē na faamautuina lana molimau e ui i tetee, e mafai ona tatou faapea atu ma le lototele, “sa ou mautinoa lena mea, ma sa ou mautinoa sa silafia e le Atua lena mea, ma e lē mafai ona ou faafitia lena mea, pe ou te fiatoa e fai.”

O’u uso e ma tuafafine pele, ia tuu atu i tamai fatu o le molimau ia galue ia te outou seia oo ina tupu ae faavavau lava i se malamalama mautinoa mamalu.

Afai o oe o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua papatisoina ma faamauina ae o loo tauivi pea ma le, “Ou te le o mautinoa pe ua ou iloa,” faamolemole ia manatua le folafolaga lenei i le tatalo o le faamanatuga: “Ina ia latou maua pea lona Agaga e faatasi ma i latou.” Ona o lenei folafolaga, ua mafai ai e i tatou taitoatasi ona tulitulimatagau le ala i le molimau ma se malamalama mautinoa.

Ia Pulea Lau Molimau

Ia o se upumoni maoae lenei: Po o le a lava le ala e tuuina mai ai se molimau—pe manino e pei o le oso ae o le la pe oo mai i se faaaliga mamalu—e manaomia ai lava se filifiliga e maua ai lenei meaalofa taua.

O le faapea atu “Ua ou filifili e talitonu” ua faigofie ai ona maua se molimau mai le Atua. Afai tatou te iloa ua solo ina vaivai a tatou molimau, ia manatua o filifiliga tatou te faia e faaitiitia ai le mana o le molimau. Ae e le’i alu lava le molimau i se mea. Tau lava o lo tatou filifili e toe fesootai i ai.

O le filifili e talitonu o se auala atamai ma mamana lea e faaaoga ai lo tatou faitalia.

E le mafai ona ou vaai i se auala sili atu ona lelei e faaaoga ai lo’u faitalia nai lo le puipuia o la’u molimau.

Na aoao mai Peresitene Nelson: “Ou te augani atu ia te outou ia pulea lau molimau. Galue i ai. Umia. Tausi i ai. Faafailele ina ia tuputupu ae. Fafaga i upumoni.”

Ia te au, o upu ia pulea, galue, tausi, umia, faafailelei, ma fafaga, e pei o se sui ua tuuina i ai le tausimea mo se mea anagata ma tāua.

I le popofou o le Ekalesia, sa lagona e Pale P. Palate le le fiafia i le Perofeta o Iosefa Samita ma filifili ai e faitioina o ia ma le Ekalesia. Ina ua sau Ioane Teila, o lē na aoaoina e Pale i le talalelei, sa talanoa i ai Pale ma lapataia o ia e aua le mulimuli ia Iosefa. Na fai atu Ioane Teila ia Pale:

“Ae e te le’i tuua Kanata, sa e tuuina atu se molimau malosi ia Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, … ma sa e fai mai na e iloaina nei mea e ala i faaaliga ma le meaalofa o le Agaga Paia.”

“… Ua ia te a’u nei lea lava molimau e tasi lea na e olioli ai. Afai sa moni le galuega i le ono masina talu ai, e moni lava i le asō. Afai sa avea Iosefa Samita i lena taimi ma perofeta, o loo avea nei o ia ma se perofeta.”

Ou te molimau patino atu o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua ma o le tiutetauave faaperofeta sa ia mauaina o loo faaauau pea i le asō. E taitaia e Iesu Keriso lenei galuega.

Ou te valaaulia outou ia mafaufau e uiga i lo outou ala i se molimau mautinoa e uiga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Ia pulea lau molimau; faaaoga ma le atamai lou faitalia ma faailoa atu lē na tuuina atu ma Ona uiga mamalu uma. Ou te molimau atu o loo i ai le mana i totonu ia te outou. E leai se tasi e mafai ona filifili mo oe. E leai se tasi e mafai ona aveesea lenei meaalofa. E mafai ona e filifili e talitonu.

Ou te folafola atu a outou faia lenei mea, o lau molimau o le a avea ma se “vaipuna o le vai ola, e puna a’e i le ola e faavavau.” O le a avea ma se taula ma se faaosofia, ma o le a lagolagoina oe i taimi faigata. O le a mafai ai e oe ona atiina ae meaalofa faaleagaga. O le a fesoasoani ia te oe i lau auaunaga patino ma tautuaga. O le a avea ma se auupega e faasaga ia Satani ma ou fili. O lau molimau o le a avea ma se fiafiaga a o e vaai ua mamanuina i lau fanau, fanau a fanau, ma fanau a fanau a fanau ma i latou e te alofa ma auauna atu i ai. O le a mamana pe a e faasoa atu ma faaaoga e molimau atu ai.

Afai ua e iloa, e te iloa. Ou te iloa ua ou iloa. Tatou te manaomia ni isi molimau mautinoa e uiga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Alu iina! Saili i ai! E manaomia vave! O le tisipenisione mulimuli lenei—o le tisipenisione o le atoaga o taimi.

Na folafola mai e Iesu Keriso lenei upumoni: “E mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o a’u upu e le mavae atu lava ia.”

Uso e ma tuafafine, o se molimau ia Iesu Keriso sa lei fuafuaina lava e avea ma se meaalofa le tumau. E leai se mea e uiga i ai e le tumau—e le o lē na foaia atu, e le o le meaalofa lava ia, e le o lē na momoli atua le meaalofa, e le o le tagata e faatatau i ai lena meaalofa. Tau ina ia faamatalaina lau molimau i le ala lava lea e tasi. E ui “e mavae atu le lagi ma le lalolagi,” o le a le mavae atu lava lau molimau ma le molimau o le talalelei a Iesu Keriso. O le taimi lenei e taofimau ai i lenei meaalofa taua. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “O le Atua o lo tatou Tama Faalelagi, ma o i tatou o Ana fanau. Na Ia foafoaina i tatou i Lona lava faatusa. O Ia e faamamaluina ma atoatoa lona ‘tino o aano ma ivi e mafai ona paʼi i ai e pei o le tagata’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22).

    “E silafia patino i tatou e le Atua, ma e alofa o Ia ia i tatou e sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou malamalama i ai. E malamalama o Ia i o tatou tofotofoga, faanoanoaga, ma vaivaiga, ma ua Ia ofo mai e lagolagoina i tatou a’o tatou i ai i nei tulaga. E olioli o Ia i lo tatou alualu i luma ma o le a fesoasoani ia i tatou e faia filifiliga sa’o. Na te finagalo e fesootai mai ia i tatou, ma e mafai ona tatou fesootai atu ia te Ia e ala i le tatalo” (Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso [2023], 33).

  2. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:46–47; 88:12–13.

  3. “E le faapea ona o le Atua o le Atua, e le faapea ona o Keriso o le Keriso, e le mafai ona La’ua faia se isi lava mea nai lo le tausia o i tatou ma faamanuia i tatou ma fesoasoani ia i tatou pe afai o le a tatou na ona o mai ia i La’ua, ma faalatalata atu i lo La’ua nofoalii o le alofa tunoa i le agamalu ma le maualalo o le loto. E le mafai ona la tu’ua ae faamanuia i tatou. E ao ona La’ua faia. O lo latou natura” (Jeffrey R. Holland, “Come unto Me” faigalotu a le Iunivesite o le Brigham Young, Mati. 2, 1997], 8, speeches.byu.edu)

  4. Tagai i le Luka 12:2; Moronae 7:22; Aperaamo 2:8.

  5. “Ou te valaaulia oe ia taliaina le faatinoga o le ‘mafaufau faaselesitila’! O le mafaufau faaselesitila o lona uiga ia mafaufau faaleagaga. Ua tatou aoao mai le perofeta o le Tusi a Mamona o Iakopo e faapea ‘o le mafaufau-faaleagaga o le ola lea e faavavau’” (Russell M. Nelson, “Ia Mafaufau Faaselesitila!,” Liahona, Nov. 2023, 117).

  6. Tagai i Autu o le Talalelei, “Faitalia ma le Tali Atu mo A’u Lava,” Gospel Library; tagai foi i le 2 Nifae 2:11, 16.

  7. Tagai i le 1 Peteru 1:18–20; Aperaamo 3:22–28.

  8. Tagai i le 1 Korinito 6:20.

  9. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:78.

  10. “O le talalelei a Iesu Keriso o se fuafuaga lea ua faaali mai ai ia i tatou le auala e avea ai ma tagata ua finagalo lo tatou Tama Faalelagi e avea ai i tatou. …

    O lenei tulaga le ponā ma le atoatoa o le a maua mai i se faasologa faifaipea o feagaiga, sauniga, ma faatinoga, o se tuufaatasiga o filifiliga sao,, ma mai le salamo faaauau pea” (Dallin H. Oaks, The Challenge to Become,” Ensign,, Jan. 2001, 40, 41; ua faaopoopo le faitalaia); tagai foi i le Mose 7:33.

  11. Tagai i le Moronae 10:4–5.

  12. “O le Agaga e le manaomia ona faatapulaaina i upu; E mafai ona ia fesootai atu le Agaga i le agaga i se gagana e le mafaaseseina ona e leai ni upu. O se fesootaiga o le malamalama mama ma le atamai mai le Agaga, ma ua ou iloa ai e moni lava o le auala sili lea e maua ai le malamalama. E malosi atu ma umi atu ona tumau nai lo le pa’i atu po o le vaai; e mafai ona tatou masalosalo i sane faaletino, ae e le mafai ona tatou masalosalo pe a fetalai mai le Agaga Paia ia i tatou. O le molimau mautinoa lea. Ona o lenei mea, o le agasala e le mafaamagaloina o le faafitia lea o le Agaga Paia po o le molimau a le Agaga Paia” (D. Todd Christofferson, “Uunaiga Malolosi o le Agaga,” Liahona, Iuni 2013, 49).

  13. Tagai i le Ioane 5:32; 2 Nifae 31:18; 3 Nifae 11:36.

  14. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 96. I lena lava lauga na ia saunoa ai:

    “Ou te uunaia outou ina ia faateleina lou tomai faaleagaga o i ai nei e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. …

    “Oi, e matua anoanoai mea e finagalo lou Tama o i le Lagi ia e iloa. E pei ona aoao mai Elder Neal A. Maxwell, ‘Ia i latou e i ai mata e vaai ai ma taliga e faalogo ai, ua manino lava o loo tufa fua mai e le Tama ma le Alo ia mealilo o le atulaulau!’ …

    “… Filifili e fai le galuega faaleagaga e manaomiaina e olioli ai i le meaalofa o le Agaga Paia ma faalogo so’o atu ma le manino atili i le si’ufofoga o le Agaga” (95, 96).

  15. Tagai David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” Liahona, Me 2011, 87–90; Alexander Dushku, “Poutu ma Ave,” Liahona, Me 2024, 14–16.

  16. “Molimau,” Viiga, nu. 74

  17. Tagai i le Numera 11:29; Iakopo 1:5.

  18. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:28; Mose 1:3.

  19. Tagai i le Mataio 25:14–30. “O le molimau faaleagaga na ou maua mai le Agaga Paia … e le i mavae ese atu lava. O le mea moni, ua tupu a’e ma le malosi atili. O mea na ou aoaoina i lo’u talavou e uiga i mataupu faavae autu o le talalelei a Iesu Keriso ua avea pea ma o’u faavae mautu i lo’u olaga atoa” (Dieter F. Uchtdorf, “Faafailele A’a, Ona Ola ai lea o Lala,” Liahona, Nov. 2024, 101).

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23.

  21. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:25.

  22. Tagai i le Alema 32:27, 30, 37–38, 41.

  23. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77.

  24. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:33.

    “Ona i ai lea atonu o le vaega aupito i taua o le mauaina o le meaalofa. … Ina ia mauaina moni se meaalofa, tatou te faatauaina mo i tatou lava, faaaoga atoa i o tatou olaga, ona manatua lea ma le lotofaafetai le tagata na foai atua.

    “O le mauaina o se meaalofa e lē o se mea e faifua ae o se faagasologa ma le loto i ai ma le anoa, e sili mamao atu i le na ona tatalaina o se afifi. Ina ia mauaina o le talisapaia ma faafesootai ai le meaalofa ma le loto o le na foa’ia, i se ala e faamalolosia ai noataga i le va o lē na te foa’ia ma lē na te talia” (Patrick Kearon, “Ia Maua Lana Meaalofa,” Liahona, Me 2025, 121–22).

  25. Russell M. Nelson, “Filifiliga mo le Faavavau” (faigalotu i le lalolagi atoa mo le autalavou matutua, 15 Me, 2022), Gospel Library.

  26. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 70:3–4.

  27. Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, vol. 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), 280–81.

  28. Tagai i le Mosaea 4:9–12.

  29. Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:23; faaopoopo le faamamafa.

  30. Tagai i le Alema 5:46–48. Na aoao mai Iosefa Samita e faapea “e le mafai ona oo mai le faaolataga e aunoa ma faaaliga. E le aoga mo soo se tasi ona auauna atu e aunoa ma faaaliga. … E le o se faifeau a Iesu Keriso se tagata e aunoa ma le avea ma se perofeta. E leai se tagata e mafai ona avea ma faifeau mo Iesu Keriso sei vagana ua ia te ia le molimau e uiga ia Iesu, ma o le agaga lenei o valoaga” (The Joseph Smith Papers, History, 1838–1856, volume C-1 [2 November 1838–31 July 1842] [addenda], 12, josephsmithpapers.org; ua faaonaponei le sipelaga, faamataitusi lapopoa, ma faailoga).

  31. “Ua tatou ola i tami aupito sili, ua faaatuatuvaleina i se tulaga sili ma le paia i le talafaasolopito. O le tisipenisione mulimuli ma faaiu lenei ua faasino mai i ai tisipenisione uma ua mavae” (Gordon B. Hinckley, “At the Summit of the Ages,” Liahona, Jan. 2000, 90).

  32. Mataio 24:35.

  33. Tagai i le Moronae 10:30.