Konafesi Aoao
Tepa atu i le Atua ma Ola Ai
Konafesi aoao ia Oketopa 2025


14:14

Tepa atu i le Atua ma Ola Ai

E na o le tepa atu lava i le Atua e mafai ai ona lauusiusi tagata taitoatasi, o aiga, e oo lava i atunuu.

Ia Iuni na te’a nei, sa tupu ai se faalavelave matautia i le atunuu o Lesoto i Aferika i saute. Sa i ai se tamai pasi sa aveina ni tamaitai talavou e 20 o le Paranesi a Maputsoe o le Ekalesia, ma o le toafitu o o latou taitai sa agai atu i le laumua, o Maseru, mo se faapotopotoga a tamaitai talavou mai lo latou itu. A o latou faimalaga i se ogāala saoloto itu-lua i le taeaopo, sa i ai se taavale na sau i le itu faafeagai e taumafai e pasia se isi taavale, ma sa sau ai i le itu o loo alu ai le pasi. Sa leai se avanoa po o se taimi e aloese ai mai se feto’aiga tuusa’o, ma sa na o ni sekone ae feto’ai loa taavale, ma taavavale ese atu ai ma le auala ma mumūsaesae ai.

Sa maliliu uma le 15 o tagata i le faalavelave, e aofia ai tamaitai talavou e toaono, taitai e toalua o Tamaitai Talavou, ma le peresitene o le paranesi ma lona faletua. Sa faaalia e ē na ola, tauaiga, ma uo le tele o lagona o’oo’o, e aofia ai taimi o le ita, lotofaavauvau, e oo lava i le ta’usalaina. E ui i nei lagona ma fesili e lei taliina, sa latou fefaamafanafanaa’i le tasi i le isi, ma liliu atu i le Atua e ala i musika paia, o tusitusiga paia, ma tatalo, lea sa latou maua ai le mafanafana. Na molimau Setso’ana Selebeli na sao mai, e sefulu-fitu-tausaga le matua, “e alofa Iesu Keriso ia i tatou ma o loo faatasi ma i tatou, tusa lava pe o tiga o tatou loto.”

Tagata o le Au Paia i Lesotho

O se tamaitai talavou ma se taitai, o e na taofia i le falemai mo le togafitia o mu, sa suesue faatasi le Tusi a Mamona. Fai mai le tasi, “E lei leva talu ai ona ma faitauina i le Moronae, ma na ta’u mai e Moronae le mea tonu na ou lagonaina. … Ina ua ia saunoa, e peiseai o ia fai mai, “E tatau ona e aoaoina nei upu aua ua tusia mo oe e fesoasoani ia e asaina lenei mea.”

Falelauasiga i Lesotho

I se sauniga falelauasi tuufaatasi mo i latou sa fano, sa fautua atu ai le Fitugafulu Eria o Elder Siyabonga Mkhize, “E ao ia i tatou uma ona tepa atu i le Alii i lenei taimi ma ole atu ia te Ia e faamafanafana o tatou loto ma … faamalie le tiga ua tatou lagonaina.” Sa uunaia e le peresitene o Tamaitai Talavou mai le Paranesi tuaoi o le Paranesi a Leribe, Mampho Makura: “Ia liliu atu i le Alii, ma maua ai le malosiaga e talia ai Lona finagalo. O Iesu Keriso o ‘le pogai ma le iuga o lo tatou faatuatua.’ [Eperu 12:2]. Aua le tilotilo ese, ae vaavaai atu ia te Ia.”

Vaai atu ia te Ia. Na toe faalogoina i ana upu le fautuaga a Alema i lona atalii o Helamana: “Vaai ia e tepa atu i le Atua ma e ola ai.” Sa ta’ua e Alema le aafiaga o Liae ma lona nuu i le Liahona o se faatusa: “E tusa le faigofie o le uai atu i le afioga a Keriso, lea o le a faasino mai ai ia te oe se ala saʼo e tau atu i le olioli faavavau, e pei o le faigofie i o tatou tamā ona uai atu i lenei tapasa, lea sa faasino mai ai ia te i latou se ala saʼo e tau atu i le laueleele na folafolaina.” Fai mai Alema: “Afai latou te tepa atu e mafai ona latou ola [ai]. … Ma afai tatou te tepa atu e mafai ona tatou ola e faavavau.”

I se tasi taimi, sa ta’ua ai e Alema le faataitaiga o le gata apamemea na sii a’e e Mose ina ua puapuagatia Isaraelu anamua i gata uogo. Na ta’u atu e le Alii ia Mose e fai se ata o se gata ma tuu i luga o se pou, ma le folafolaga “ona taitasi ai lea ma ola o e ua utia pe a vaavaai atu i ai.” Sa faamatala e Alema e faapea o le gata apamemea, sa o se ituaiga po o se faatusa o Keriso, o lē o le a si’i a’e i luga o le satauro. E toatele na tepa atu i ai ma ola ai, ae o isi, i upu a Alema, “sa faamaaa” ma latou te lei tepa atu ma sa fano ai.

Sa fesili Alema:

“Afai e mafai ona faamaloloina outou i le nao le tepa atu o o outou mata ina ia mafai ona faamaloloina outou, pe tou te le fia tetepa vave atu ea, pe sili atu ia te outou le faamaaa o o outou loto i le le talitonu, ma faapaie, ma outou le fia tetepa atu ai o outou mata, ma outou fano ai?

“… Ona tetepa a’e lea o o outou mata ma amata ona talitonu i le Alo o le Atua, o le a afio mai o ia e togiola ona tagata, ma o le a mafatia ma maliu o ia e togiola mo a latou agasala; ma o le a toetu mai o ia mai le oti, lea o le a faataunuu ai le toetutū, o le a laulaututū ai tagata uma i ona luma, e faamasinoina i le aso faamasino mulimuli, e tusa ma a latou galuega.”

E moni, o le fautuaga “tepa i le Atua ma ola ai” e i ai le uiga mo i tatou e le gata i le faavavau ae faia ai le eseesega uma i le uiga faaalia ma le tulaga o o tatou olaga faitino. Manatua upu a Sister Selebeli talavou i Lesoto, na ta’ua—“e alofa Keriso ia i tatou ma o loo faatasi ma i tatou, e ui lava ina tiga o tatou loto.”

O loo i ai i se lalolagi pa’ū—i le mea e i ai le puleaga tele a le tiapolo ma e le atoatoa tagata uma—ma o le a i ai le le fiafia ma soligatulafono, o mafatiaga ma le faanoanoa, o toilalo ma le oti, sauaga ma le faamasino lē tonu. E na o le tepa atu lava i le Atua e mafai ai ona lauusiusi tagata taitoatasi, o aiga, e oo lava i atunuu. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “Ona sa togiola e le Faaola, e ala i Lana Togiola le i’u, i tatou taitoatasi mai vaivaiga, measese, ma le agasala, ma ona sa Ia oo i tiga uma, popole, ma avega na e tauave, [tagai i le Alema 7:11–13 ona oo lea, pe a e salamo moni ma saili Lana fesoasoani, e mafai ona e manumalo i lenei lalolagi lē mautonu.”

E leai se folafolaga o faifai soo i le Tusi a Mamona nai lo lenei: “O le tulaga e oo i ai la outou tausiga o a’u poloaiga o le a outou manuia i le laueleele; ae afai tou te le tausi i a’u poloaiga o le a vavae ese outou mai o’u luma.” O le aafiaga o tagata na ola i le Tusi a Mamona i le tele o seneturi o loo faaalia ai le moni o nei upu. “Manuia” o lona uiga o le olioli i le taitaiga ma faamanuiaga o le lagi i o latou olaga. “Manuia” o lona uiga o le ausiaina o fola o le tamaoaiga: soifua manuia sa mafai ai e i latou ona faaipoipo, tausi aiga, ma auauna atu i manaoga o isi. “Manuia” e aofia ai le gafatia ona tulai a’e i luga atu o faigata ma tofotofoga. E ala i le alofa tunoa o Keriso, “[sa] galulue faatasi mea e lelei ai i latou,” e faaleleia ai i latou, ma faaloloto ai la latou sootaga ma Ia.

Sa faamatala e Alema e faapea, o le tepa atu i le Atua o le tausia lea o Ana poloaiga, tagi atu pea lava pea ia te Ia mo Lana lagolago, filifili faatasi ma Ia i au mea uma e fai, ia tuu foi lou loto ia tumu i le faafetai ia te Ia i le ao atoa ma le po. O poloaiga ma fautuaga a le Atua o loo maua i tusitusiga paia ma upu a Ana auauna. O mataupu faavae ma fautuaga ua faataoto mai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” o ni faataitaiga taua ia. O le isi o le taitaiga o loo maua i le tamaitusi Mo Le Malosi o le Autalavou. O le autu a Alii Talavou ma Tamaitai Talavou mo le tausaga nei o le “Vaai atu ia Keriso,” na aumai mai le faatonuga faamafanafana a le Alii ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui: “Vaai mai ia te au i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefefe.” O loo talanoa le Mo Le Malosi o le Autalavou i le tele o poloaiga aupito faanatinati a le Atua ma tulaga faatonuina ma aoao mai ai le ala e vaai atu ai i le Alii ma faia faaiuga lelei. O se taiala e le gata mo talavou ae mo i tatou uma lava.

O se tasi o faataitaiga taua tele o le, Mo Le Malosi o le Autalavou o loo i ai se taiala taua i le mataupu ua faaulutalaina “E Paia Lou Tino.” O loo faatonu mai ai: “Taulima lou tino—ma tino o isi—ma le faaaloalo. A o e faia ni faaiuga e uiga i ou laei, faiga o lou ulu, ma foliga vaaia, fesili ifo ia te oe lava, ‘Pe o ou faamamaluina ea lo’u tino o se meaalofa paia mai le Atua?’”

O loo ta’u mai foi i le Mo Le Malosi o le Autalavou : “Tausisia le paia o lagona o le itupa ma lagona faalefeusuai. E le tatau ona avea i latou ma mataupu o tausuaga po o faafiafiaga. I fafo atu o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, e sese le pa’i atu i itutino patino, pa’ia o le tino o se isi tagata e tusa lava pe o fai ni lavalava. I au filifiliga e uiga i mea e te faia, vaai i ai, faitau, faalogo, mafaufau i ai, tuu i luga, po o le tesi, ia aloese mai soo se mea e faaosofia ai ma le faamoemoeina lagona tuinanau i isi po o oe lava ia.”

E faamanatu mai ai i le mafaufau le apoapoaiga talu ai nei a Peresitene Nelson:

“E i ai nai mea o le a vave ona faafaigataina ai lou olaga nai lo le soliina o lenei tulafono paia [o le ola mama]. Mo i latou ua osia feagaiga ma le Atua, o le ola lē mamā o se tasi o auala sili ona vave e vaivai ai lau molimau.

“… O le mana e foafoa ai le ola o le avanoa lea e tasi o le faaleatua ua faatagaina e le Tama Faalelagi Ana fanau faaletino e faaaoga. O lea, ua faatulaga ai e le Atua ni taiala manino mo le faaaogaina o lenei mana ola, paia. O lagona feusuai faaletino e mo na o se alii ma se tamaitai ua faaipoipo le tasi i le isi.

“O le toatele o le lalolagi e le talitonu i lenei mea, ae o manatu lautele e le o le faamasino ia o le upumoni. Ua folafola mai e le Alii, e leai se tagata ola lē mamā o le a mauaina le malo selesitila. … Afai e te le o ola mamā, ou te augani atu ia te oe ia e salamo. O mai ia Keriso ma maua Lana folafolaga o le faamagaloga atoatoa a o e salamo atoatoa i au agasala [tagai i le Isaia 1:16–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43],”

Manatua, i le folafolaga o le Tusi a Mamona, o le faafeagai o le manuia e le o le mativa—ae o le vavaeese mai le afioaga o le Alii. O Lona afioaga e faasino i le tosinaga a Lona Agaga i le olaga o le tagata. Ua faatumuina i tatou uma i le Malamalama o Keriso a o latou o mai i le lalolagi. E le gata i lea, o nisi ua galulue ia papatisoina ma maua le meaalofa ma le malamalama faaopoopo o le Agaga Paia. Na te aumaia musumusuga ma le taitaiga, ma faaleleia atili meaalofa ma tomai mao’i, ma fesoasoani ia aloese mai tosinaga leaga, o faaiuga le lelei, ma ala e leai ni taunuuga lelei.

Faapei o outou, ua ou iloa nisi sa olioli i le meaalofa o le Agaga Paia ae ona ua toilalo e tausi poloaiga a le Atua ua aveesea ai lena faamanuiaga. E i ai se tasi faapitoa ua ou manatuaina, na soloiesea lona avea ai ma tagata o le Ekalesia ona o le solitulafono. Na ia fai mai o lana uluai tali lava o le lagonaina o le tiga. Sa ia lagona ua faamasinoina o ia e taitai e le atoatoa. Sa ia iloaina na sese lana lava amio, ae sa ia fetuutuunai i le tusilima atu i sese ma faaletonu o isi. Ina ua mavae sina taimi, sa amata ona ia lagona le lagolelei i se ituaiga olaga i fafo o le Ekalesia e aunoa ma se matafaioi o valaauga, faamoemoega o le auai i sauniga tapuai ma auauna atu i isi.

Sa umi sina taimi o fai pea lenei mea, ae na amata ona ia lagona le faateleina o le leai o le Agaga Paia—le i ai o le Atua—i lona olaga. E ala i aafiaga, sa ia iloa ai foliga o le i ai i lea aso ma lea aso, o le faamafanafanaga, taitaiga, ma le mautinoa e tuuina mai e le Agaga, ae ua ia misia. Na iu ina ia faia le mea sa moomia e salamo ai, ma toe agavaa ai mo le papatisoga i le vai ma le Agaga.

E foliga mai e leai se mutaaga o punavai eseese e sailia e tagata mo le uiga, fiafia, ma le fesoasoani. O le toatele lava o loo “vaavaai i talaatu o le faailoga.” Ae le tatau ona “toe tama ninii i tatou e felafoaiina e pei o peau ma feaveaiina i matagi uma lava o mataupu [po o tifiga].” I le vaavaai atu i le Atua, e mafai ona tatou maua le filemu i faigata ma e mafai ona ola pea lo tatou faatuatua e oo lava i taimi o le masalosalo, ma luitau faaleagaga. E mafai ona tatou maua le malosi i foliga o le tetee ma le faaesea. E mafai ona tatou faaleleia eseesega ma le mea moni o le taimi nei. O le mea moni e leai lava se isi auala nai lo le mea na faauuina e le Atua lava Ia: “Liliu mai ia te au, tou te ola ai, o outou tuluiga uma o le lalolagi: aua o au o le Atua, a e leai lava se tasi.”

Liliu atu i le Atua o lona uiga ua le na o Ia o se tasi o a tatou faamuamua; o lona uiga, o Ia o lo tatou faamuamua aupito maualuga e tasi. Ua ou toe manatua ai lena laveaga matautia i Lesoto ia Iuni talu ai. Mai lona moega i le falemai, sa faasoa mai ai se tasi o taitai o Tamaitai Talavou, sa lei talitonu i le Atua a o lei auai ai i le Ekalesia, na fai mai faapea o lona faamoemoega i le taimi nei o le fia iloa pe aisea na faasaoina ai lona ola. “O le auauna atu e le aunoa i le Atua o le ala lea o le a ou maua ai se tali, pe afai ou te maua se tali,” o lana tala lea. “Sa masani ona ou mafaufau ou te alofa i le Atua ae o le taimi nei, ua ou matuai alofa moni, moni, moni lava ia te Ia. O le taimi nei o Ia o la’u faamuamua [numera tasi] i lo’u olaga.”

Ou te molimau atu i le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia, o e ua atoatoa le lotogatasi i le upu, mafaufauga, faamoemoega, ma faatinoga, o le Atua e toatasi, tatou te vaavaai i ai mo mea lelei uma. Ou te molimau atu i le Togiola a Iesu Keriso, e maua mai ai le mana e faataunuu ai le folafolaga matagofie, “Ia outou vaavaai mai ia te au, ma tumau ai e oo i le iuga, ma o le a outou ola ai, aua o ia o le e tumau e oo i le iuga o le a ou tuuina atu i ai le ola faavavau.” I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai ia Ryan Jensen, “Survivors of Deadly Bus Crash in Lesotho Share Grief—and Faith—in Wake of Tragedy,” Church News, July 18, 2025, thechurchnews.com; Ryan Jensen, “‘God Is Still God’—Remembering the Lives Lost in Lesotho Bus Accident,” Church News, July 19, 2025, thechurchnews.com.

  2. Alema 37:47.

  3. Alema 37:44.

  4. Alema 37:46; faaopoopo le faamamafa.

  5. Tagai i le Numera 21:5–6.

  6. Numera 21:8.

  7. Tagai i le Alema 33:19.

  8. Alema 33:20

  9. Alema 33:21–22. O le atalii o le atalii o Alema o Nifae, na faaopoopo mai i le molimauina o le talafaamaumau i le Faaola, “Ma e pei ona ola le toatele o e na vaai ae i luga i lena gata, o le a faapea lava ona mafai ona ola o le toatele o e e vaai ae i luga ma le faatuatua i le Alo o le Atua, ma ua i ai le agaga salamo, i lena lava ola ua faavavau” (Helamana 8:15).

  10. Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 96.

  11. 2 Nifae 1:20.

  12. Roma 8:28.

  13. Ua mafai ona tatou vaai i lo tatou siomaga i fua o le vaavaai atu i le Atua ma le i ai faatasi o le Agaga ma i tatou. Mo se faataitaiga, na maua i sailiiliga e faapea “o le alualu i luma faaleagaga e o faatasi ma le puipuiga e faasaga i le popole ma le faaaoga o fualaau faasaina ma le faatulagaina o talavou matutua mo ni mafutaga maloloina, galuega e sili ona faamoemoeina, ma tauiviga sili atu faalelagona” (Cornelia Powers, “The New Spiritual Leader on Campus,” The Atlantic, May 18, 2025], theatlantic.com).

    O fola o le tuuatoatasi ogaoga, faaesea faalelagona, ma le atuatuvale i le faitau aofai lautele e eseese mai tifiga maloloina lautele, malosi faaletino ma le faalemafaufau, fola maualuluga atu o aoaoga, ma taunuuga lelei e faavae i le faatuatua o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E le faapea, o i tatou o tagata, e lei oo lava i ni luitau e masani ona tulai mai i le lalolagi. Ae, o le vaavaai atu ia Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou manumalo.

  14. Tagai i le Alema 37:35-37.

  15. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:4.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36.

  17. Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga (2022), 24, 25

  18. Russell M. Nelson, “Mafaufau Faaselesitila!,” Liahona, Nov. 2023, 118; faamamafa i le uluai kopi.

  19. Tagai i le Ioane 1:9; Moronae 7:16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:45–46; 93:2.

  20. Iakopo 4:14.

  21. Efeso 4:14.

  22. Isaia 45:22.

  23. Mapule Joyce Takane, in Jensen, “Survivors of Deadly Bus Crash in Lesotho Share Grief—and Faith—in Wake of Tragedy,” thechurchnews.com.

  24. Tagai i le 1 Ioane 5:7; 3 Nifae 11:36; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:28; Taiala i Tusitusiga Paia, “Atua, Aigaatua,” Gospel Library.

  25. 3 Nifae 15:9.