Ngaahi Potufolofola ʻe 5 ʻo e Fuakava Motuʻá ʻOku Matuʻaki Mahuʻinga he Kuongá Ni
ʻOku taʻu ʻe lauiafe honau motuʻá, ka ʻoku ʻikai taʻeʻaonga ʻa e ngaahi veesi ko ʻení—ʻoku taʻe-fakangatangata hono mahuʻingá.
ʻŪ tā fakatātā ʻa Melissa Manwill Kashiwagi
ʻI he ngaahi taimi ko ʻeni ʻo e māvahevahé, mahalo ko e meʻa ʻe taha te tau lava ʻo loto-taha kotoa ki aí, ʻi he ngaahi lea fakahisitōlia fakaemāmani lahí, ko ha taimi fuoloa moʻoni ʻa e taʻu ʻe 3,000.
Pea ʻi he taʻu lahi pehē kuohilí, naʻe akoʻi ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ha ngaahi moʻoni ʻoku kei mahuʻinga ʻaupito he ʻahó ni—mahalo ʻoku tautautefito ʻene mahuʻingá.
Ko ha potufolofola ʻeni ʻe nima mei he Fuakava Motuʻá ʻoku feʻunga mo e fakamatala ko iá. ʻI hoʻo fakakaukau ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní he ʻaho ní—pe mahalo pē ʻi ho ʻapiakó pe ʻi ʻapí—vakai pe ko e hā e poto ʻe ala maʻu ʻe he ngaahi lea ko ʻeni mei he kuohilí ʻi he senituli 21.
1 “Te ke ʻofa [ki he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho mālohí kotoa” (Teutalōnome 6:5).
Mahalo ʻe ongo angamaheni ʻeni. Ko e meʻa ʻeni naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi ko e “ʻuluaki pea ko e lahi ia” ʻi he fonó (vakai, Mātiu 22:37–38). Pea ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻoku ʻuluaki ai iá. ʻOku hanga ʻe he faifeinga ke ʻofa ki he ʻOtuá—pea ʻofa kiate Ia ʻaki ho kotoá—ʻo fakatoka ʻa e fakavaʻe ke langa ai ha moʻui fiefia mo ʻi ai hono taumuʻa.
ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. ʻE lava ke hoko ʻa e ʻofa kiate Ia—mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí—ʻo fakanatula ange kiate kitautolu, ko ʻEne fānaú, ʻi he fakaʻau ke tau ʻiloʻi Iá. ʻOku tau fakahaaʻi e ʻofa ko ʻení ʻaki ʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Sione 14:15).
2 “ʻOua naʻá ke fehiʻa ki ho tokouá ʻi ho lotó. … ʻOua naʻá ke … anga fakamolokau … , [ka] ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Levitiko 19:17–18).
Mahalo ʻe toe ongo angamaheni ʻeni. ʻOku ʻi he potufolofola ko ʻeni ʻia Levitikó ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ko e fekau lahi hono ua ʻi he fonó—ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí (vakai, Mātiu 22:37–39).
ʻOku ʻikai ko e meʻa pē ʻoku tau fai pe ʻikai fai ki he niʻihi kehé ʻoku mahuʻingá—neongo ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia. Ka ʻoku mahuʻinga maʻu pē ki he ʻEikí ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí mo ongoʻí. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha potu ʻi hotau lotó ki he tāufehiʻá mo e loto-ʻitá. Ko ha founga fakafiefia ange ia ʻo e moʻuí, pea te ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.
3 “Ke ke mafola ho nimá ke lahi ki ho tokouá, ki he masivá, mo ia ʻoku tuʻutāmakí” (Teutalōnome 15:11).
Ko e fekau ko ʻení ko hano fakalahi ia ʻo e “ʻofa ki ho kaungāʻapí.” Pea ko e tahá, ko ha meʻa ia naʻe ʻikai teitei mole. Kuo toutou lea ʻaki ia ʻe he kau palōfitá ʻi he kuonga kotoa pē. Kuo ʻi ai ha ngaahi polokalama mo ha ngaahi founga kehekehe kuo foaki ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ʻi he ngaahi kuongá kotoa ke tokoniʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá. (Hangē ko ʻení, ʻoku tau maʻu he ʻahó ni ʻa e foaki ʻaukaí, ngaahi polokalama uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ngāue fakaetauhí, mo ha ngaahi tokoni kehe.) Ka kuo tatau maʻu pē ʻa e tefitoʻi akonakí: tokoniʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá (vakai, Mātiu 25:34–40).
4 “ʻE malaʻia ʻa kinautolu ʻoku ui ʻa e koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi; ʻoku ui ʻa e poʻulí ko e maama, mo e māmá ko e poʻuli; ʻoku ui ʻa e koná ko e melie, mo e melié ko e kona” (ʻĪsaia 5:20).
Ko Sētane ʻa e tokotaha taukei moʻoni ʻi he filioʻí. Ko hono ʻuhingá, te ne feinga ke ʻai ha meʻa ke ongo lelei ange pe kovi ange ʻi hono tuʻunga moʻoní ke feʻunga mo ʻene ngaahi taumuʻá. Pea kuo fakataumuʻa maʻu pē ʻene ngaahi taumuʻá ke ʻai e kakaí ke ʻoua te nau tui ki he ʻOtuá mo ʻEne palaní pea maumauʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni kuo ʻi ai maʻu pē ha kakai kuo nau loto-fiemālie ke muimui ʻi he palani ʻa e filí pea feinga ke fetongi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e leleí mo e koví.
Ke fakaʻehiʻehi mei he puputuʻu ko ʻení, ʻoku tau pīkitai ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi folofolá pea mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e kuonga ní, pea ʻoku tau feinga ke muimui ki he Laumālié.
5 “ʻOku fiefia [ʻa e ʻOtuá] ʻi he ʻaloʻofá. … Te ne manavaʻofa kiate kitautolu; … te ke lī ʻenau ngaahi angahala kotoa pē, ki he loloto ʻo e tahí” (Maika 7:18–19).
ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku nau lau e Fuakava Motuʻá ʻoku hangē ʻoku ngali leʻo kakaha ange ʻa e ʻOtuá pea tokanga lahi ange ki he fakamaau totonú mo e houhaú ai. Ka ko Ia ʻa e ʻOtua tatau pē ʻoku tau moihū ki ai he ʻaho ní. ʻOku haohaoa ʻEne fakamaau totonú mo ʻaloʻofa. Ko hono moʻoní, ʻokú Ne hōifua ʻi he ʻaloʻofá. ʻOkú Ne finangalo ke fakamolemoleʻi kitautolu, ko ia ʻokú Ne finangalo ke tau fakatomala. ʻOku ʻikai ke Ne kumi ha ngaahi founga ke fakahalaiaʻi ai kitautolu ka ʻokú Ne foaki maʻu pē ha ngaahi founga ke tokoniʻi mo ʻomi ai kitautolu ki ʻapi.
ʻOku tau tali ʻa e natula ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻetau tali ʻa e fakatomalá ko ha faingamālie fakafiefia mo fakatauʻatāina. ʻOku tau tali ʻa e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea fekumi ki he ʻaloʻofa mo e fakamolemole ʻokú Ne ʻai ke malavá.