Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e Hā ʻe Lava ke Tau Ako mei he Kakai ʻIsilelí?
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻEpeleli 2026


Ngaahi Koloa Mahuʻinga Fufuú

Ko e hā ʻe Lava ke Tau Ako mei he Kakai ʻIsilelí?

Vakai ki he meʻa naʻe hoko ʻi heʻenau mavahe mei ʻIsipité.

ngaahi foʻi mā mo ha fanga foʻi mataʻiika

Ko e Fakataipe ʻo Hono Maʻu Fakavavevave ʻo e Meʻatokoni e Laka-atú

Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí ha ngaahi fakahinohino ngalikehe ki heʻenau maʻu-meʻatokoni ʻo e Laka-atú: “Pea te mou kai pehē ia; kuo nonoʻo homou valá, kuo ʻai homou topuvaʻé ʻi homou vaʻé, mo homou tokotokó ʻi homou nimá; pea te mou kai fakatoʻotoʻo ia” (ʻEkesōtosi 12:11).

Ko e hā naʻe fekauʻi ai ke nau kai “fakatoʻotoʻó”? ʻE vavé ni haʻanau mavahe mei ʻIsipite? Naʻe ʻikai hanau taimi feʻunga ke kai ai?

Mahalo te ke lava ʻo fakakaukau ki ha ngaahi ʻuhinga fakataipe. Hangē ko ʻení, kuo mou ʻosi mamata ki he lea fakatātā ʻo e “nonoʻo homou kongalotó” ʻi ha ngaahi feituʻu kehe ʻi he folofolá (vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:15–18, ki ha sīpinga). Naʻe toʻo ʻe he kakaí honau pulupulú ʻo nonoʻo takai ʻi honau kongalotó ʻo mateuteu ke lele. Ko e ʻuhinga ʻe taha heni, he ʻikai ke ke teitei lavelaveʻiloa e taimi ʻe fiemaʻu ai koe ʻe he ʻEikí, ko ia ʻoku totonu ke ke mateuteu maʻu pē.

ʻI hono ʻai ko ia ʻo e kakai ʻIsilelí ke nau kai fakatoʻotoʻo e meʻatokoni ʻo e Laka-atú, mahalo ko e fakamanatu ange ia ʻe he ʻEikí ke nau mateuteu ki Heʻene fakatauʻatāiná. Manatu ki he meʻa te Ne toki folofola ʻaki kimui fekauʻaki mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí: “Ko ia leʻo: he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻa e feituʻulaʻā ko ia ʻe haʻu ai homou ʻEikí” (Mātiu 24:42). ʻOku fiemaʻu ke tau mateuteu! Pea hangē ko e kakai ʻIsilelí, te tau lava ʻo hanga ki hotau palōfita moʻuí ki ha fakahinohino.

tokotaha ʻokú ne tā ha kiʻi lali kiliʻi manu (tambourine)

Ko e Ngaahi Maná ko ha ʻUhinga ia ke Fiefia ai

Naʻe tauʻatāina ʻa e kakai ʻIsilelí! Kuo fakahaofi kinautolu ʻe he ʻEikí mei he kakai ʻIsipité ʻaki hono mavaeua e Tahi Kulokulá—ko ha mana taʻe-toe-fehuʻia.

Ko e tali ki aí, naʻe fakafiefiaʻi ʻe he kakai ʻIsilelí! Naʻa nau hivaʻi ha foʻi hiva ʻo fakahīkihikiʻi mo fakafetaʻi ki he ʻEikí (vakai, ʻEkesōtosi 15:1–19). Naʻe hula ʻa Meliame mo ha kau fafine kehe mo tā ʻa e fanga kiʻi lali kiliʻi manú (vakai, ʻEkesōtosi 15:20–21).

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau ʻaʻapa mo loto-māluʻia ai. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tūkunga ia ʻoku ʻikai taau ai ʻa e katá mo e fakafiefiá. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo pau ke mataʻi fakamātoato ʻa e ākongá he taimi kotoa pē! Ko e ongoongoleleí ko ha “leʻo ʻo e fiefia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19). ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi fakahinohino ke fiefiá:

“Kapau ʻokú ke fiefia, fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻaki ʻa e hiva, mo e ngaahi fasi, mo e faiva, pea mo e lotu ʻo e fakamālō mo e fakafetaʻi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:28).

“Fiefia [ʻi he ʻEikí], ʻakimoutolu ʻoku māʻoniʻoní: he ʻoku taau mo e angatonú ʻa e fakafetaʻí” (Saame 33:1).

“Mou fiefia [ʻi he ʻEikí], pea nēkeneka ʻakimoutolu ʻoku māʻoniʻoní: pea kalanga ʻi he fiefia ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku angatonu ʻi lotó” (Saame 32:11).

Ongoʻi tauʻatāina ke fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi mana ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí!

ʻuhikiʻi pulu koula

Ongoʻi Taʻepauʻia? ʻOku ʻIkai ko e Talí ko ha ʻUhikiʻi Pulu Koula

Ko e taimi naʻe ʻalu ai ʻa Mōsese ki he moʻungá ke fakataufolofola ki he ʻEikí, naʻe ʻalu ia ʻi ha ʻaho ʻe 40 (vakai, ʻEkesōtosi 24:18). Ko e kakai ʻIsileli ko ia naʻa nau mamata ki ha ngaahi mana fakaofo ka naʻa nau kei tanumaki ʻenau tuí, naʻa nau manavasiʻi naʻa ʻikai toe foki mai ʻa Mōsese. Naʻa nau angatuʻu ki he ʻOtuá mo kole kia ʻĒlone ke ngaohi maʻanautolu ha ʻuhikiʻi pulu koula ke nau lava ʻo hū ki ai kae ʻikai ko e ʻEikí (vakai, ʻEkesōtosi 32).

Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e taimi naʻe fakaʻau ʻo faingataʻa ai ʻa e ngaahi meʻá, naʻa nau puputuʻu, tafoki mei he ʻOtuá, pea toe foki ki heʻenau ngaahi founga angahalá.

ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi taimi taʻepauʻia. Ko e taimi ʻe niʻihi he ʻikai ala mahino ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau faí. ʻOku tau lotua he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi tali pea ʻikai ke tau faʻa tatali ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau hoko vave mai aí.

Ko e hā leva e meʻa te tau fakahokó? Tau pīkitai ki heʻetau tuí. Tau pīkitai ki he meʻa kuo tau ʻosi ʻiló lolotonga ʻetau tatali ke ʻilo lahi angé.

Mahalo he ʻikai ʻahiʻahiʻi koe ke faʻu ha tamapua ke ke lotu ki ai he taimi ʻokú ke loto-foʻi aí. Kae fēfē ʻa e ʻahiʻahi ko ia ke ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e fakahōhōloto vave angé kae ʻikai ko e fiefia ʻoku tuʻuloá?

ʻOua naʻá ke tō ki he tauhele ko iá! Tatali ki he ʻEikí ʻi he fuoloa taha ʻe fiemaʻú. Fili ke ke falala kiate Ia. Te Ne fakahoko maʻu pē ʻEne ngaahi talaʻofá.