Ko Ho Hivá, Ko Ho Fakamoʻuí, mo ʻEne Feilaulaú
ʻOku ʻikai kei hoko ʻa e Toetuʻú ia ko e faʻahitaʻu ʻo e mūsiká hangē ko e Kilisimasí, ka ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ki he founga te ke lava ai ʻo fakaleleiʻi hoʻo fakamanatuá, ʻaki e mūsiká.
ʻI he efiafi Tuʻapulelulú, ʻi ha toe pē ha lau houa pea taki ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau maʻu mafaí ke fakamāuʻi mo tutukí, naʻe lahi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ke Ne fakahoko. Naʻá Ne fakahoko ʻa e maʻu meʻatokoni ʻo e Laka Atú mo fakahinohino ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití (vakai, Mātiu 26:26–28; Luke 22:19–20). Naʻá Ne fai ki Heʻene kau ākongá ha ngaahi akonaki mahuʻinga. Naʻá Ne fufulu honau vaʻé. Naʻá Ne lotua kinautolu. (Vakai, Sione 13–17.)
Ka naʻe ʻi ai ha meʻa fakaʻosi naʻá Ne fai mo ʻEne kau ākongá ʻi he efiafi ko iá kimuʻa pea nau ō ki he Ngoue ko Ketisemaní—ko ha meʻa ʻe ala ngalo ʻiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi.
Naʻá Ne hivaʻi ha himi (vakai, Mātiu 26:30; Maʻake 14:26).
ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pau e meʻa naʻe hivaʻi ʻe Sīsū mo ʻEne kau ākongá, ka naʻe angamaheni ke fakaava mo fakaʻosi ʻaki ʻe he kau Siú e Laka Atú ʻaki ha ngaahi himi ʻo e fakafetaʻi, ʻo tautautefito ki he Hallel, ko ha ngaahi saame ʻoku hivaʻi ʻi he ngaahi meʻa peheé (vakai, Saame 113–118). Mahalo naʻe ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e ngaahi himi ko iá (pe tatau mo kinautolu) kiate Ia ʻi he taimi ko iá. Hangē ko ʻení, ko e ngaahi foʻi lea ʻeni ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo e Hallel:
“Ko hoku mālohí ʻa e [ʻEikí] mo ʻeku hivá, pea kuo hoko ia ko hoku fakamoʻui. …
“Ko e maka naʻe liʻaki ʻe he kau tufungá kuo hoko ia ko e fungani maka ʻo e tulikí. …
“Ko e ʻOtuá ko [e ʻEikí], ʻa ia kuó ne fakahā ʻa e māmá kiate kitautolu: mou nonoʻo ʻa e feilaulaú ʻaki ʻa e ngaahi afo ki he ngaahi nifo ʻo e feilaulauʻangá. …
“Mou ʻatu ʻa e fakafetaʻi ki [he ʻEikí]; he ʻoku angalelei ia: koeʻuhí ʻoku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofá” (Saame 118:14, 22, 27, 29).
Hili e hivá (pe ko e hā pe naʻe faí), naʻe hāʻele leva ʻa Sīsū Kalaisi ki he ngoué. ʻOku hangē naʻe hoko ʻa e hivá ko ha konga ʻo ʻEne moʻuí pea naʻe mahuʻinga ia kiate Ia.
ʻOku hoko fēfē ʻa e hivá ko ha konga ʻo hoʻo moʻuí? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koé? Pea te ke lava fēfē ke fakaleleiʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e mūsiká ʻi heʻetau fakamanatua e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí?
Mūsiká mo Koe
ʻOku faʻa pehē ʻe he kakaí ʻoku ueʻi kinautolu ʻe he mūsiká—ʻokú ne ʻai ke nau ongoʻi ha meʻa. Mahalo kuó ke ʻosi aʻusia ia ʻe koe. Hangē ko ʻení, kuó ke fekumi nai ki ha foʻi hiva naʻá ke ʻamanaki ʻe ala tokoni ke liliu ʻa e ongo ʻokú ke maʻú? Pe ko ha meʻa te ne fakaleleiʻi e ongo kuó ke ʻosi maʻú?
Mahalo ʻoku ʻi ai haʻo hiva manako. Naʻa mo e ngaahi meʻa ʻokú ke manako taha aí ʻe ala liliu ia mei he taimi ki he taimi, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai he mōmēniti ko iá. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke saiʻia ai ʻi he mūsika ʻokú ke saiʻia taha aí? Mahalo ʻe fekauʻaki ia mo e mālie kiate koe hono ongó pea mo e anga ʻene ueʻi ho lotó mo e meʻa ʻokú ne ʻai ke ke fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻokú ke fanongo ai ki aí.
Ko ia, fakakaukau ki he meʻa ʻoku ʻai ʻe he hiva ʻokú ke saiʻia taha aí ke ke ongoʻi mo fakakaukau ki aí. Peá ke fakakaukau leva ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻokú ke kumi ai e mūsika lelei taha ki he taimi ʻokú ke loto ai ke ongoʻi e fiefiá, nongá, ʻofá, mo e ʻamanaki leleí.
Mūsiká mo e Toetuʻú
Ko ia, ko e hā leva ʻene fekauʻaki ʻa e meʻá ni mo e Toetuʻú? Sai, ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe tolu ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e mūsiká ke fakatupulaki hoʻo fakamanatua e feilaulau fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.
1. Kumi ha Ngaahi Himi Sākalamēniti
Naʻe pehē ʻe Palesiteni D. Toti Kulisitofasoni, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻoku tau fakamanatua … ʻa [e] Toetuʻu [ʻa Sīsū Kalaisí ] ʻi he Toetuʻú ka ʻi he uike kotoa pē foki ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakataipe fakasākalamēniti ʻo ʻEne Fakaleleí.” Naʻá ne toe pehē foki ʻoku kau ʻi heʻetau moihuú ʻa “hono hiva ʻo e ngaahi himí (ʻo ʻikai fanongo pē kae hivaʻi ʻa e ngaahi himí).”
Ko e ngaahi himi sākalamēniti ʻoku tau hivaʻi he uike takitaha ko ha ngaahi himi ia ʻo e Toetuʻú. ʻOku meimei ke nau ongo mamalu. ʻOku nau tokoni ke tau manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulaú pea mo ongoʻi ʻEne ʻofá.
ʻI he taimi ʻo e Toetuʻú, te ke ala kumi ha niʻihi ʻo e ngaahi himi sākalamēnití. Te ke lava ʻo lau hono ngaahi fakaleá pe fakalaulauloto ki he ngaahi hivá. Te ke lava ʻo hivaʻi leʻo lahi kinautolu kapau te ke fie fai ia. Te ke lava ʻo kumi hanau ngaahi fasi kuo hiki ʻi he Gospel Library.
ʻE tokoniʻi koe ʻe he ngaahi himi ko ʻení ke ke ongoʻi ʻa e māʻoniʻoni, fakaofo, mo e houngaʻia ʻoku totonu ke tau maʻu ʻi he Toetuʻú.
2. Hivaʻi Leʻolahi e Ngaahi Himi ʻo e Toetuʻú
Pea ʻoku ʻi ai leva ha konga ʻoku kiʻi fakamamahi kae fakafiefia lahi ange ʻo e Toetuʻú.
ʻOku ʻi ai ha ngaahi himi ongo fakafiefia fekauʻaki mo e Toetuʻú te ke lava ʻo hivaʻi leʻolahi mo fiefia ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá. Hangē ko ʻení, ʻoku ngalingali ʻe kau ʻi hoʻomou ngaahi houalotu sākalamēniti he Toetuʻú ʻa e “Kuo Toe Tuʻu” (Ngaahi Himí, fika 108) pe “Kuo Toetuʻu ʻa e ʻEikí” (Ngaahi Himí, fika 109).
3. Liliu Hoʻo Fanongo Hivá ʻi he Ofiofi ki he Toetuʻú
Mahalo he ʻikai hoko ʻa e Toetuʻú ko e faʻahitaʻu ʻo e mūsiká ʻo tatau mo e Kilisimasí, ka te ke kei lava pē ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e mūsiká ke liliu ʻa e ongo ʻi ho faʻahitaʻu Toetuʻú.
Te ke lava ʻo tānaki atu ha mūsika ʻoku fakatefito lahi ange ʻia Kalaisi, ki hoʻo faʻa fanongo angamahení. ʻOku maʻu ʻe he Siasí ha faʻahinga mūsika pehē ʻi he Gospel Library pe ʻi ha ngaahi fakamafola kehekehe—ʻo fakatou tatau pē he ngaahi himí mo ha ngaahi faʻahinga mūsika kehe pē. ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi hiva fakaʻofoʻofa ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi, ʻi he mūsika ʻiloa angamaheni mei he ngaahi senituli kuo hilí. Kuo faʻu ʻe ha kau punake tokolahi ha ngaahi fasi fakalaumālie fekauʻaki mo e Fakamoʻuí—ʻe Pach, Handel, Rimsky-Korsakov, Mahler, mo ha tokolahi kehe. Kumi ia. Kiʻi ʻahiʻahiʻi ia. Te ne ala ueʻi fakalaumālie koe.
Mūsiká mo e Fakamoʻuí
ʻI hoʻo ʻilo ko ia naʻe hivaʻi ʻe he Fakamoʻuí ha himi kimuʻa peá Ne hāʻele ki he Ngoue ko Ketisemaní, pea ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa e anga hono ueʻi koe ʻe he hivá, mahalo te ke fifili pe ko e hā naʻá Ne ongoʻi ʻi Heʻene hivá. ʻOku ʻi ai ha meʻa pau ʻe taha: Ko e taimi ʻokú ke hiva ai pe fanongo ki he mūsika fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí mo e Toetuʻú, te ke lava ʻo ongoʻi ha fiefia, ʻofa, nonga, mo ha houngaʻia lahi.