2025
Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Faiako ʻaki ʻa e Laumālié
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻAokosi 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Tali mei ha ʻAposetolo

Ko e Hā e ʻUhinga ʻo e Faiako ʻaki ʻa e Laumālié?

Te tau lava ʻo akoʻi ʻi ha founga ʻe fie fakahoko ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa te ne ʻai ke nau aʻusia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻuí kotoa.

Mei ha lea naʻe fai ʻi ha seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú ʻi he ʻaho 26 ʻo Sune, 1996.

ongo faifekau

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku maʻu mo hoku ʻofaʻanga ko Kefiliní ha tāpuaki ʻo e ʻi ha fakataha naʻe akoʻi ai ʻe ha ongo faifekau kei talavou ha tangata ʻi he ʻapi hono kaungāʻapí. Naʻá na fehuʻi ange pe ko e hā ʻa e ongo ʻa e tangatá ʻi he taimi naʻá na akoʻi ai iá. Naʻe ʻikai ke papau ia ke na fehuʻi he naʻá na ʻiloʻi naʻe ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻi he lokí ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe kole ʻe he taki ngāue fakafaifekau fakauōtí ki he tangatá ke ne fokotuʻu ha ʻaho papitaiso. Naʻe kiʻi fakasītuʻaʻi ʻe he tangatá, pea feinga hamau niʻihi ke tokoni. Naʻa mau talanoa ki hono ʻuhinga ke maʻu ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá Ne ʻeke mai pe ko e hā ia, pea naʻa mau talaange ko hono maʻu Ia ko ho takaua maʻu pē.

Koeʻuhí ko ha tangata ʻenisinia ia, naʻá ne fie ʻilo pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “maʻu peé.” Naʻá ne pehē, “ʻA ia ʻokú ke ongoʻi hangē ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē?” Pea fakafiefia ko e ongoʻingofua ʻe hoku ʻofaʻangá, he naʻá ne pehē ange, “ʻIkai. ʻOku faingataʻa ʻa e moʻuí pea ʻi ai pē ha ngaahi taimi ʻokú ke ongoʻi peheni, kae ʻikai pehē maʻu pē.” Naʻá ne saiʻia ai he naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni ia.

Naʻe fakaʻau ke mahino ko e ʻuhinga naʻá ne fakasītuʻaʻi ai hono fokotuʻu ʻo ha ʻaho papitaisó he naʻe fakahā ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono ʻuhinga totonú, pea naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe te ne lava ʻo fakahoko ha fuʻu tukupā lahi pehē. Naʻá ma fakalotoʻi ia ke ne fakahā ki he ʻEikí naʻá ne maʻu ʻa e tuí.

Naʻe papitaiso ia ʻe hono kaungāʻapí, peá u foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko ʻEku Taumuʻá ʻi he Faiako ʻaki ʻa e Laumālié

ʻI he taimi ʻoku ou faiako aí, ʻoku ʻikai ke u fakakaukau ki he meʻa te u lava ʻo fai ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié, pe naʻa mo e meʻa ke fai ʻe he niʻihi kehé ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié. Ko ʻeku taumuʻá ke ongoʻi ia ʻe he kakaí pea fuʻu fiemaʻu lahi ia ke nau toutou foki ai ʻo akoʻi kinautolu ʻe he Laumālié ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí.

ʻOku ʻikai ko ʻeku akoʻi pē koé pe ko hono ʻoatu pē ha ongo te ke ala maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he momeniti ko ʻení, pea ʻoku ʻikai foki ko ha ongo pē ia. Ko ha aʻusia ia mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻoku ou fiemaʻu leva ke ke fai ʻa e ngaahi meʻa te ne ʻai koe ke ke maʻu ʻa e aʻusia ko iá ʻi he moʻuí kotoa.

Naʻá ku ʻiloʻi kapau ʻe kei fai pē ʻe hoku kaungāmeʻa ʻenisiniá ʻa e meʻa naʻá ne faí, ʻe tānaki mai ʻa e māmá mo ha maama lahi ange kiate ia. ʻOku ʻikai ko ha momeniti pē, pea ʻikai foki ko hano ʻomi fakasōsiale pē ia ke ne kau ki he Siasí; ka ʻoku taʻengata ia.

Ko Ha Founga ke Ngāueʻi, Kae ʻIkai ko ha Meʻa Pē ʻoku Hoko

Ko ha founga eni ke ngāueʻi, kae ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko, pea ʻikai ko ha ongo fakatuʻupakē. ʻI he taimi ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki ha taha, ʻoku iku ia ki he talangofuá. Pea ʻoku iku ʻa e talangofuá ki he uluí, ʻa e fuʻu liliu lahí—ʻa ia ko e ngaahi fatongia kotoa ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku tautautefito hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Tamaí mo e ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo ʻEna palani maʻatautolú. ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e fakamoʻoni ko iá, ʻoku iku ia ki ha holi ke muimui ki Hona finangaló. Pea ʻi he taimi ʻoku muimui pea talangofua ai ha tahá, pea koeʻuhí foki ko e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku toe fakahoko ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fatongia ʻe taha: ko ha fakamaʻa mo e fakamāʻoniʻoni.

Ko ʻeku taumuʻá ke ueʻi koe ke ke fie fai ha meʻa ke talangofua, he ʻoku ou ʻiloʻi hangē ko ia ʻokú ke ʻiló, ʻe ngāue ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo moʻuí pea te ke ʻilo ai ʻa e hoko ʻa e fuʻu liliu lahí pea te ke hoko ko e tokotaha ʻokú ke fie aʻusiá.

ʻAi Ke Faingofua

ʻI hoʻo akoʻi mo fakamoʻoní, ʻai ke faingofua. ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fuʻu tokoni lahi—ha lea matamatalelei pe naʻa mo ha ngaahi talanoa ongo ki he lotó. Naʻá ku fakataumuʻa pē ke tuku ʻa e ngaahi konga ongo taha ʻo ʻeku aʻusia fakafaifekaú he naʻe ʻikai ke u fie hā ngali fuʻu lelei. Naʻe ʻikai ke u fiemaʻu pē ke ongo ki homou lotó. Naʻá ku fie talaatu pē ʻa e moʻoní ʻi he lelei taha te u ala lavá. Ko ʻeku ʻuhinga ia ki he ʻai ke faingofuá.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fakamoʻoni ia ʻo e moʻoní. Ko ia, kapau te ke lea ʻaki ʻa e moʻoní ʻo mahino mo faingofua, ʻe ngali lahi ange ai ʻa e tokoni atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoni ki he loto ʻo e taha ʻokú ke lea ki aí. Sai, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa pau te ne ʻai ke lahi ange ʻa ʻEne fie fakamoʻoní. Pea te u fakaʻosi ʻaki ʻa e founga ko iá.

Ko ʻEku Fakamoʻoní

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. Talu mei heʻeku kei siʻí mo ʻeku ʻiloʻi Ia mo ʻofa ʻiate Ia, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate au, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe.

ʻOku ou ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí he kuó u ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí ʻokú ne fakamaʻa ʻeku moʻuí.

ʻOku ou ʻilo ʻe lava ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha takaua he kuó Ne hoko ko hoku takaua. ʻOku ou ʻiloʻi te ke faʻa lava ʻo ongoʻi ha vela ʻo e lotó ʻi he taimi ʻe niʻihi pea ʻe moʻoni ia ʻo tatau mo ha faʻahinga ongo fakatuʻasino pē kuó ke maʻu. Kuó u ʻiloʻi ʻi ha ngaahi taimi kehe, ʻa e hoko mai ʻa e ngaahi fakakaukaú, ongó, ueʻi fakalaumālié, mo e fakatokangá kiate aú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo folofola mai kiate au pea ʻoku feinga foki ke folofola atu kiate koe.

ʻOku ou ʻilo ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi ueʻi ko iá, ʻe malava ʻa e fuʻu liliu lahí maʻau mo au, pea ki he taha kotoa pē, koeʻuhí he kuo totongi ʻe Sīsū ko e Kalaisí ʻa e angahala ʻa e tokotaha kotoa pē te ke fetaulaki mo ʻofa aí pea kuo teuteuʻi ʻa e halá. Kapau te nau ʻiloʻi pē ʻa e moʻoní mo talangofua, te nau lava ʻo maʻu e “melino ʻi [he moʻuí ni] mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23). ʻOatu ia ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.