Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84; 87; 93
Ngaahi Koloa Mahuʻinga Fufuú
Vakai ki he lahi ʻo e ʻilo te ke lava ʻo maʻu kapau te ke fekumi loloto ʻi he folofolá.
Ngaahi tā fakatātā ʻa Tim Bradford
ʻOku fiemaʻu ʻe he Siasí ʻa e tokoni ʻa e tokotaha kotoa pē.
Kapau ko e Siasí ko ha mīsini, ʻe hoko ia ko ha fuʻu mīsini lahi ʻoku ʻi ai hano ʻū kongokonga kehekehe. ʻE ʻasi lahi ange ki tuʻa ha ʻū konga ʻe niʻihi pea ngali “mahuʻinga” ange ʻi he niʻihi, ka naʻa mo e fanga kiʻi fakanifo mo e polota pulipuliá ʻoku ʻi ai honau fatongia.
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí: “Ko ia, tuku ke tuʻu ʻa e tangata taki taha ʻi hono lakanga ʻoʻoná, pea ngāue ʻi hono lakanga ʻoʻoná; pea ke ʻoua naʻa pehē ʻe he ʻulú ki he vaʻé ʻoku ʻikai ʻaonga ʻa e vaʻé kiate ia; he ʻe lava tuʻu fēfē ʻa e sinó taʻe ʻi ai ʻa e vaʻé? ʻOku fiemaʻu foki ʻe he sinó ʻa e kupu kotoa pē, koeʻuhí ke fakamāmaʻi kotoa pē, koeʻuhí ke tauhi ke haohaoa ʻa e sinó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:109–110).
ʻOku fiemaʻu ʻe hotau ngaahi uōtí mo e koló ha kakai ʻoku lea lelei kae pehē foki ki ha kakai ʻoku fakafanongo lelei. ʻOku tau fiemaʻu e kau pīsopé mo e kau palesiteni Fineʻofá kae pehē foki ki he kau sekelitali ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté mo e kau taki nesilií. ʻOku tau fiemaʻu ha kakai fakalongolongo, kakai toʻa, kakai fakaoli, kakai fakamātoato; anga fakalongolongo; fakafeohi, kau ʻenisinia, kau ʻaati. ʻOku fiemaʻu ʻe he Siasí ʻa e ngaahi talēniti mo e mālohinga kehekehe ʻo e kakai kotoa pē.
ʻOku ʻikai mahuʻinga ia pe ʻoku “tuʻu-ki-muʻa” fēfē ʻa e ngāué. ʻOku mahuʻinga ki he ʻEikí ʻa e ngāue kotoa pē ʻi he Siasí.
Ko e fē ʻa e ʻngaahi potu toputapu’ ke tuʻu aí?
ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí “ʻe … lilingi atu ʻa e taú ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:3), naʻá Ne fakahā foki ki he Kāingalotú ʻa e meʻa ke nau fakahoko ki aí:
“Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei ai” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8).
Ko e hā ʻa e “ngaahi potu toputapú”? Ko e moʻoní, ko e ngaahi temipalé (kapau te tau hū moʻui taau ki ai). Ko e meʻa tatau pē ki hotau ngaahi falelotú. Kuo talamai ʻe hotau kau takí ke ngaohi foki mo hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha ngaahi potu toputapu. ʻOku tau fai ia ʻaki hono fakahaaʻi e ʻofá mo e uouangatahá ʻi he ʻapí, ako e ongoongoleleí, mo hono fakaafeʻi e Laumālié.
Ka ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻEikí ke tau toitoi ʻi hotau ngaahi ʻapí, falelotú, mo e temipalé he taimi kotoa pē. ʻOkú Ne finangalo ke tau ʻalu atu ʻi he māmaní ʻo fakamafola ʻa e fiefiá mo tokoniʻi e niʻihi kehé.
Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní: ʻe meimei lava ha faʻahinga feituʻu pē ʻo hoko ko ha “feituʻu toputapu” kapau ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālié.
ʻOku kau ai hotau ngaahi loki akó, malaʻe vaʻingá, ʻōfisí, meʻalelé, loki talitalí, fale fakamālohisinó—ʻe lava ke hoko ha feituʻu pē ʻokú ke ʻalu ki ai ko ha feituʻu tākiekina fakalaumālie ʻo kapau ʻokú ke loto-fakatōkilalo, faivelenga, mo loto-fakamātoato.
Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapotopoto pea ʻoua ʻe fekumi ki he ngaahi ʻātakai ʻoku kovi pe fakatuʻutāmakí. Ka naʻe ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fuʻu hohaʻa ki he ngaahi fakatamaki ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Te tau lava ʻo fakahoko pē ʻetau ngāue fakaʻahó—akó, ngāué, fakatupulakí, moʻuí—pea kei malu pē ʻo kapau ʻoku tau muimui ki he tataki ʻa e Laumālié.
ʻOku tokoni ʻaupito hono fakahaaʻi ha loto-ʻofa lahi ange ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tauteaʻí.
Kuó ke tafuluʻi nai ha taha naʻá ke ʻofa ai? ʻOku faingataʻa! Hangē ko e ngaahi meʻa lahi, te tau lava ʻo vakai ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku lahilahi fakahoko ʻe he ʻEikí ha valoki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ka ʻoku fakahoko maʻu pē ia ʻi he ʻofa.
Hangē ko ʻení, ko e vahe 93. Naʻe fiemaʻu ke fakatonutonuʻi ʻa Siosefa Sāmita, Feletiliki G. Uiliamisi, mo Sitenei Likitoni ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi. ʻOku ui kinautolu ʻe he ʻEikí ko e kau “tamaioʻeiki” (veesi 41, 44, 45), ka ʻokú Ne fakamahinoʻi: “Pe ʻi hono ʻai ʻe tahá, te u ui ʻa kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa, he ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻa kimoutolu, pea te mou maʻu ha tofiʻa fakataha mo au” (veesi 45). Kimui ange aí, ʻoku ui ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kulupú kotoa ko Hono “ngaahi kaumeʻa” (ʻi he veesi 51).
Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻení? ʻOku fakamamahi ke valokiʻi kita, ʻikai ko ia? ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ha ʻofa lahi ange ʻaki hono fakamanatu kia Siosefa mo e toengá, neongo ʻenau ngaahi fehalaākí mo e vaivaí, ʻoku nau hoko kotoa ko Hono ngaahi kaungāmeʻa.
Ko Hono ngaahi kaungāmeʻa! Ko ha kakai ʻokú Ne hōifua ki ai mo fie feohi mo ia! ʻOku pehē foki ʻEne ongo kiate koé. Ko Hono ngaahi kaungāmeʻa kotoa kitautolu.