Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Tali mei ha ʻAposetolo
Te u Lava Fēfē ʻo Lavameʻa mo Maʻu ha Fiefia ʻi Heʻeku Moʻuí?
Ko e kī ʻeni ʻe tolu ki he faʻahinga kahaʻu ʻokú ke ʻamanaki ki aí.
Mei ha lea fakaʻosi ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—ʻAitahoó naʻe fai ʻi he ʻaho 19 ʻo Tīsema, 2018
1. Houngaʻia
ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ongoʻi loto-houngaʻiá ki he lavameʻa mo e fiefia ʻokú ke ʻamanaki ke aʻusiá. ʻOku tauhi koe ʻe he loto-houngaʻiá ke ke loto-fakatōkilalo. ʻOku fakaʻā ho matá ʻe he loto-houngaʻiá ki he moʻoni ʻo e ʻOtuá mo e ʻofa ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú ne ʻai ke hanga ʻe he tokoni ʻokú ke maʻu ʻi he moʻuí ʻo langaki hake koe kae ʻikai tataki koe ki he moʻui fakafalalá.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakaiku ʻa e taʻehoungaʻiá ki ha ongoʻi ʻoku ʻi ai haʻo totonu ki ai, pe mahalo ko hano fakahaaʻi ia ʻo ha ongoʻi ʻoku lolotonga ʻi ai ʻene totonu ki ha meʻa. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e foungá, ka ko ha tui ko ia ʻoku fatongia ʻaki ʻe he māmaní pe ko ha taha kehe, puleʻanga, pe kautaha ʻa hono feau hoʻo ngaahi fiemaʻú mo fakapapauʻi hoʻo fiemālié mo e fiefiá, ʻoku fakaholomui ia.
2. Fatongiá
ʻOkú ke ʻiloʻi ʻi he mālohi kotoa hoʻo ngāué mo hoʻo feinga fakatāutahá ʻokú ke fatongia ʻaki hoʻo moʻuí. ʻE iku hoʻo ngaahi filí ke ne fakahoko ʻa e liliu maʻaú. Ko ʻeku faleʻi kiate kimoutolú ke mou tali ʻa e fatongiá—ʻi he loto-fiemālie, fiefia, loto-vēkeveke—maʻamoutolu, ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi aí, pea mo e tuʻunga te mou ala aʻusiá, pea fakalahi atu ki aí, ko e ivi tākiekina te mou lava ʻo fakahoko ʻi he māmaní.
Ko ha konga mahuʻinga ʻo e fatongia fakataautaha ko iá ko ha ongoʻi haʻisia fakafoʻituitui ki he ʻOtuá. ʻOku tau takitaha moʻua ʻi hotau fakatupú mo e moʻui fakamatelié kiate Ia. Ko e malava ko ia ke moʻui, ke fili, mo ngāué ʻoku tau moʻua ai kiate Ia ʻa ia ʻokú Ne “lolotonga maluʻi ʻa [kitautolu] mei he ʻaho ki he ʻaho, ʻi he foaki kiate [kitautolu] ʻa e mānava, koeʻuhi ke [tau] faingamālie ke moʻui mo ngāue mo fai ʻo fakatatau ki [heʻetau] faʻiteliha [ʻatautolú].”
3. Tuí
ʻOku tau moʻua ʻi hotau huhuʻi mei he maté, fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamaí Hono ʻAló “ke hiki hake … ki he kolosí” koeʻuhí, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí, “pea hangē hono hiki hake au ʻe he tangatá, ke pehē hono hiki hake ʻa e tangatá ʻe he Tamaí, ke nau tuʻu ʻi hoku ʻaó, ke fakamāuʻi ʻi heʻenau ngaahi ngāué, pe ʻoku lelei ia pe kovi.”
ʻE ʻi ai ha ʻAho ʻo e Fakamāú, pea ʻe tataki koe ʻe hoʻo tui ki hoʻo Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEna totonu ke pule ʻi hoʻo moʻuí, ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Te ne toe fakaivia foki koe ke ke maʻu ʻEna tokoní, pea ʻi he tokoni ko iá ke ke loto-toʻa mo fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga. Ko ʻeku kole kiate kimoutolú ke mou talitali lelei hoʻomou Tamai Hēvaní, ko homou Fakamoʻuí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻomou moʻuí. Pea ʻoua ʻe talitali lelei pē, ka ke tautapa mo feinga ke ʻiloʻi ʻEna talaʻofá ke ʻiloʻi te ke ala maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia mo koe.
ʻOku faʻa pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakautuutu ʻa e loto-hohaʻa mo e faʻa loto-mafasia homou toʻu tangatá. Neongo pe ko e hā hono tonu pe hala ʻo e ngaahi vakai ko ʻení, ka ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú—ko e moʻui taʻe kau ai ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻa fonu ia ʻi he manavasiʻí mo e ilifiá.
ʻI he fehangahangai mo iá, ʻoku hoko mai ʻa e loto-falalá mo e nongá ʻi hono ʻai ha moʻui ʻa ha taha ke ngāue fakataha mo e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke ʻalu fakataha ʻa e tui ki he ʻOtuá mo Kalaisí mo ha ongoʻi fakaivia ʻo e fatongia fakatāutahá. ʻOku maʻu ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻi he faleʻi: “Lotu ʻo hangē ʻoku fakafalala ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtuá. Ngāue ʻo hangē ʻoku fakafalala ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe.”
ʻE Lava ke Lelei Ho Kahaʻú
Kuó u lea fekauʻaki mo e loto-houngaʻiá, fatongia fakatāutahá, mo e tui ki he ʻOtuá mo Kalaisi. Kapau ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi hoʻomou moʻuí, ʻoku ʻikai haʻaku manavasiʻi ki homou kahaʻú. ʻIo, ʻe hoko mai ha ngaahi faingataʻa lahi kehekehe. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe hao kakato mei ai; naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke toe kehe. Ka ʻi he ngaahi ʻulungaanga ko ʻení, te ke ikunaʻi ai ho ngaahi faingataʻaʻiá pea fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi faingataʻa taʻeʻaonga lahi. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni (1924–2025) ʻo pehē:
“ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí …, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hokó—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku haʻu e fiefiá meiate Ia [pea koeʻuhí ko Ia]. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. … Ki he Kāingalotú, ko Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá!”
Te ke lava ʻo falala ki he ʻofa ʻa hoʻo Tamai Hēvaní, ko e ʻaloʻofa ʻa Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú, pea mo e ueʻi ʻa Hono Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku Nau moʻoni. ʻOku Nau moʻui. ʻOkú Nau ʻafioʻi koe, pea ʻoku Nau ʻofa ʻiate koe. Fakaʻaongaʻi ʻEnau tokoní, haʻisia kiate Kinautolu ʻi hoʻo moʻuí, pea hoko ko ha pou mālohi mo ha loto-vilitaki maʻá e niʻihi kehé. Ke ke houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku tafe mai kiate koé, ʻo aʻu pē ki he mānava ʻo e mōmeniti takitaha.