Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Fakamanatua ʻo e Toetuʻú: Ko e Ngaahi Moʻoní Pē
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Māʻasi 2026


Fakamanatua ʻo e Toetuʻú: Ko e Ngaahi Moʻoní Pē

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni mahalo naʻe ʻikai te ke ʻilo fekauʻaki mo hono fakamanatua ʻo e Toetuʻú.

Ko e hāʻele langilangiʻia ʻa Sīsū Kalaisi ki Selusalemá

Ko e Lāngilangiʻia ʻa Kalaisi ki Selusalemá, tā fakatātāʻi ʻe Harry Anderson

Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Toetuʻú? Mahalo ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e konga mahuʻinga tahá: Ko hano fakamanatua ia ʻo e feilaulau fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

Mahalo pē ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Toetuʻú pea mo e founga ʻoku fakamanatua ai ia ʻe ha kakai tokolahi, kae pehē ki he ʻuhinga ʻoku tau tokanga taha ai ki aí ʻi he founga ʻoku tau fakahoko ai iá. Ko e ngaahi tali ʻeni ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi peheé.

Ko e hā ʻa e Sāpate Pāmé mo e Uike Toputapú?

ʻOku fakamanatua ʻe he Uike Toputapú ʻa e uike fakaʻosi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní. Ko e Sāpate Pāmé ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e Uike Toputapú. ʻOku fakamanatua ai ʻa e ʻaho ʻo e hāʻele lāngilangiʻia ʻa Sīsū Kalaisi ki Selusalemá, ʻokú Ne heka ʻi ha ʻasi kei siʻi, ʻo fakakakato ai e kikité. Naʻe fola ʻe he kakaí ha ʻū vaʻa paame mo e vala ʻi he kelekelé ʻi Hono ʻaó, mo kaila, “Hosana.” (Vakai, Mātiu 21:6–11.) Naʻe hoko tonu ʻeni ʻi ha uike ʻe taha kimuʻa ʻi he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakamanatua ia ʻi he Toetuʻú, ko e ʻaho fakaʻosi ʻo e Uike Toputapú. ʻOku kau foki ʻi he uike ko ʻení ʻa e Falaite Leleí (fakamanatua ʻo e Tutuki mo e telio ʻo Kalaisí).

Sīsū Kalaisi ʻi Ketisemani

Ko Sīsū ʻi Ketisemani, tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

Ko e fē ʻa e fuofua taimi naʻe kamata fakamanatu ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e Toetuʻú?

Ko e lekooti motuʻa taha ʻoku tau maʻu ki hano fakamanatua ʻo e Toetuʻú ʻoku maʻu ia mei he vaeuaʻanga mālie ʻo e senituli hono uá (ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 160 mo e 170 A.D.). Ka neongo ia, mahalo naʻe fakamanatua ʻe he kau Kalisitiané ʻa hono Tutuki mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻi ha ngaahi taimi lahi kimuʻa ai. Koeʻuhí ʻoku tui ʻa kinautolu ʻoku muimui ʻia Sīsū Kalaisí ko ʻEne ngāue ʻo e fakaleleí ko e meʻa mahuʻinga taha ia kuo hoko ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻo fakaʻosi ʻaki ʻa e Toetuʻú, ʻoku mahino leva naʻa nau mei fakamanatua ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó talu mei he ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻo e lotu faka-Kalisitiané. Te tau lava ʻi he ʻahó ni ʻo fakamanatua e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Kalaisí ʻi he Sāpate kotoa pē ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití.

Ko e hā e ʻuhinga ʻoku kehekehe ai e ʻaho Toetuʻú ʻi he taʻu kotoa pē?

ʻOku kiʻi faingataʻa, ka ko hono tefitoʻi fikaʻi ʻo e Sāpate Toetuʻú: Ko e ʻuluaki Sāpate ia hili ʻa e “māhina kātoá,” ʻa ia ko e ʻuluaki māhina kātoa hili ʻa e ʻaho ʻoku faitatau ai e ʻahó mo e poó (equinox) ʻi he faʻahitaʻu failaú ʻi he Hemisifia Tokelaú (Māʻasi 21). (ʻOku kiʻi faingataʻa ange ia ai, ka ʻe feʻunga pē ʻa e fakamatala ko ʻení.)

Ko e ʻuhinga ʻo e foungá ni ʻoku fekauʻaki ia mo ha moʻoniʻi meʻa ʻe ua: (1) naʻe hoko hono Tutuki ʻo e Fakamoʻuí lolotonga e Laka Atú, pea (2) naʻe hoko ʻEne Toetuʻú ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké (Sāpate).

Naʻe tālangaʻi ʻe he kau fuofua Kalisitiané pe naʻe mahuʻinga ange hano fakamanatua ʻo e Toetuʻú ʻi he Laka Atú pe ʻi ha ʻaho Sāpate. Ko e Laka Atú ko ha kātoanga kai ia ʻa e kau Siú ʻoku fekauʻaki mo e tohi māhina faka-Hepeluú, ʻa ia ko ha tohi māhina ʻoku fakatefito he vilo ʻa e māhiná ʻa ia ʻoku ʻikai ke fenāpasi ia mo e tohi māhina ʻoku fakatefito ʻi he vilo ʻa e laʻaá ʻa ē ʻoku ngāue lahi taha ʻaki ʻe he kakaí. ʻI he tohi māhina faka-Hepeluú, ʻoku fakamanatua ai ʻa e Laka Atú ʻi he ʻaho hono 14 ʻo e māhina hono fitú. ʻIkai ngata aí, ko e taʻu ʻe ua pe tolu kotoa pē, ʻoku tānaki atu [ʻe he tohi māhina faka-Hepeluú] ha māhina kehe ʻe taha ke fenāpasi lelei mo e ngaahi faʻahitaʻú. Ko ia ai, ʻi hono fakafehokotaki ʻo e Toetuʻú ki he taimi ʻa e kau Siú ki he Laka Atú ʻe lahi ʻaupito leva e ngaahi feliliuaki ʻi he ʻahó pea ʻe tātātaha pē ke hoko ia ʻi ha ʻaho Sāpate.

Ke fai ha aofangatuku ki he meʻá ni, naʻe fakakaukau leva e fakataha alēlea faka-Kalisitiane ʻo e 325 A.D. ke fakatahaʻi ʻa e ʻaho ʻoku fakamanatua ai e Toetuʻú.

Ko ia ai, ke fakanounou e talanoá: Makatuʻunga ʻi hono fikaʻi ʻe he kau Kalisitiane tokolahi tahá, ʻe lava ke hoko vave mai ʻa e Sāpate Toetuʻú ʻi he ʻaho 22 ʻo Māʻasí pe ʻe hoko ia kimui ʻi he ʻaho 25 ʻo ʻEpelelí.

ko e ʻOhomohe Fakaʻosí

Ko Hoku Fakamanatú, tā ʻa Walter Rane

Naʻe founga fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e fanga kiʻi lāpisí mo e fuaʻimoá pea mo e Toetuʻú?

Naʻe kamata ke ʻasi hake ʻi ʻIulope ʻi he senituli 17 ʻa hono fetuku atu ʻo e fuaʻimoá ʻe he fanga kiʻi lāpisi Toetuʻú (pe fanga monumanú kehé). Naʻe toki angamaheni e ngaahi meʻá ni ʻi he senituli 19. ʻOku ʻi ai e tui naʻe maʻu mai ia ʻe he kakaí mei he ngaahi fakataipe taʻe faka-Kalisitiane ʻo e faʻahitaʻu failaú, fakafoʻoú, mo e moʻuí pea fakafehokotaki leva ia ki he taimi Pekia mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

Ko e hū mai ʻa Sīsū Kalaisi mei he fonualotó

Ko e Hū Mai ʻa Sīsū mei he Fonualotó, tā ʻa Dan Burr

Ko e hā e ‘uhinga ʻoku tau fuʻu tokanga taha ai ki he Toetuʻú?

Kuo kole mai e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke hikiʻi hake ʻetau ngaahi fakamanatua ʻo e Toetuʻú. “ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku tui ki ai pe fakahoko ʻe he niʻihi kehé, ʻoku totonu ke tau fakamanatua e Toetuʻu ʻa hotau Fakamoʻui ʻoku moʻuí ʻaki hono ako ʻEne ngaahi akonakí mo tokoni ke fokotuʻu ha ngaahi tukufakaholo ʻo e Toetuʻú ʻi hotau sosaietí fakalūkufua, kae tautefito ki hotau ngaahi fāmilí. ʻOku mau fakatukupaaʻi ke mou fai ia” (Dallin H. Oaks, “He Is Risen!: A Special Easter Season Message from the First Presidency” [vitiōo], Gospel Library).