Fakaʻilekitulōnika Pē
Lelei ʻe 7 ʻOkú Ke Maʻu ko ha Mēmipa ʻo e Siasí ʻi he Kuonga ʻo e Poto ʻOku Faʻu Fakakomipiutá
ʻE ʻomi ʻe he tekinolosia foʻou ko ʻení ha liliu. Ka ʻokú ke mateuteu ke matuʻuaki ia.
Mahalo kuo mou fanongo ʻi he poto ʻoku faʻu fakakomipiutá (AI). Ko e meʻa mahuʻinga ia hono hokó—ko ha ngaahi komipiuta ʻokú ne lava ʻo tali mo faʻu ha ngaahi meʻa ʻi ha ngaahi founga ʻoku meimei ke fai tatau mo e fakakaukau ʻa e tangatá.
Mahalo kuo mou fanongo foki ʻi ha ngaahi vavalo ʻo kau ki he poto ʻoku faʻu fakakomipiutá. Ngaahi meʻa hangē ko e: "Te ne fai ʻe ia ʻetau ngāué!" "Te ne fokotuʻu ha ngaahi ngāue foʻou!" "Te ne fakaʻauha ʻa e māmaní!" "Te ne ʻai ʻa e māmaní ke toe lelei ange!"
ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi fakapapau ʻa e meʻa ʻe hokó, ka ko e meʻa ʻe taha ʻoku mahinó: kuo ʻosi fakatupu ʻe he ngaahi meʻangāue mo e tekinolosia ʻo e AI ha fuʻu hohaʻa lahi.
ʻI hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻokú ke maʻu ai ha ngaahi lelei fakalaumālie ʻi he kuonga foʻou ko ʻeni ʻo e poto ʻoku faʻu fakakomipiutá ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke maʻu ha fiefia mo ha nonga lahi ange. Te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo kinautolu ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní. Ko ha meʻa ʻeni ʻe fitu ʻo kinautolu, ka ʻoku ʻikai ke nau ʻi ha faʻahinga fakahokohoko pau.
1. ʻOkú ke ʻiloʻi ho tuʻunga totonú mo ho mahuʻingá—pea mo e mahuʻinga ʻo e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá.
“Ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku pehē pē mo e tokotaha kotoa ʻi he māmaní. Ko e ngāue mo e nāunau hoʻo Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Iá (vakai, Mōsese 1:39). “ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10). ʻOku ʻuhinga hono ʻiloʻi ho mahuʻingá—pea mo e mahuʻinga ʻo e tokotaha kotoa pē—ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ʻa hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá mo e meʻa te tau lava ʻo faí.
Kuo fakatokanga mai ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e AI te ne malava ʻo "fakafeʻātungia hotau tuʻunga ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ha Tamai Hēvani ʻofá,." Ka he ʻikai te ke tuku ke fakakuihi koe ʻe he mālohi mo e faingofua ʻo e AI ki he foʻi moʻoni ko e faʻahinga ʻo e tangatá (ʻiloa foki ko e fānau ʻa e ʻOtuá) ʻoku mahuʻinga taha ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko e paʻangá, fiemālié, ʻikai ko ha foʻi fakaʻapē ki he "fakalakalaká," ka ko e kakaí. ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke fai mo foʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá.
2. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e tekinolosiá ki ha ngaahi taumuʻa ʻoku lelei pe kovi (pe fakavalevale).
ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ha faʻahinga meʻangāue pe tekinolosia pē ki he leleí pe koví. Kuo ʻosi fakatokanga atu kimuʻa ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni. (Hangē ko ʻení, ʻoku fakaʻofoʻofa ʻaupito hono fakaʻaongaʻi ʻo e ʻinitanetí ki hono fakahoko ʻo e hisitōlia fakafāmilí; ka ʻoku ʻikai ke fuʻu lelei hono fakaʻaongaʻi ia ke maʻu ai ʻa e ponokalafí.) Pea ʻoku ʻi ai leva ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu lelei pe kovi ka ʻoku fakavalevale pē—hangē ko ʻení, ko e ngaahi meʻa taʻeʻuhinga mo taʻefakapotopoto fakamole taimi ʻoku taʻefakangatangata hono lahí.
Pea ʻoku hangē pē ia ko e ʻi ai ha ngaahi ʻaonga mātuʻaki lelei ʻaupito ʻo e AI (hangē ko ʻeni, ko hono fakaʻaongaʻi ia ki hono liliu ʻa e ngaahi lea fakafonuá pe fakatahatahaʻi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ke fai ai ha fekumi ki ha kaveniga). Pea ko e tahá, ʻoku ʻi ai hano fakaʻaongaʻi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke lelei pe fakavalevale (hangē ko ʻení, ko hono fakaʻaongaʻi ia ke faʻu ʻaki ha lea ʻi he houalotu sākalamēnití, kākā ʻi he akó, pe faʻu ha ngaahi vitiō mātuʻaki taʻemoʻoni ʻo ha kakai ʻiloa).
ʻE lava ʻe he fakakaukau angamaheni ʻoku leleí ʻo tataki koe ʻi he anga hoʻo fakakaukau ki he AI, kae mahuʻinga angé, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei pe koví (pe mātuʻaki fakavalevale) fekauʻaki mo iá (vakai, #5).
3. ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí.
Ko hoʻo tauʻatāina ke filí—ʻa hoʻo malava ko ia ke fili mo ngāué—ko ha fuʻu meʻa lahi ia. Naʻe feinga ʻa Sētane ke ne fakaʻauha ia [tauʻatāina ke filí] ʻi he taimi naʻá ne angatuʻu ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he Fakataha Lahi kimuʻa pea tau toki omi ki he māmaní (vakai, Mōsese 4:3). Ko ia, ko e hā e fekauʻaki ʻa e AI mo e tauʻatāina ke filí? Kuo fakatokanga mai ʻa ʻEletā Petinā kiate kitautolu: "Koeʻuhí ʻoku fakapuli mai ʻi he AI ʻa e ala falalaʻangá mo e ngaahi palōmesi ʻo e fakalakalaka fakasaienisí, ʻe ala faingofua pē ke kākaaʻi kitautolu ke tukuange ʻetau tauʻatāina ke fili ki he totonú ki ha tekinolosia ʻoku fakakaukau fakatilesitiale pē. ʻI heʻetau fakahoko iá, ʻe lava ke liliu māmālie kitautolu mei ha kakai ʻoku lava ke fili pē maʻanautolu ki ha meʻanoa pē ke ngāueʻi."
Koeʻuhí ʻokú ke fakamahuʻingaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí, he ʻikai leva te ke tuku e AI ke ne fakapūlouʻi ia ʻaki hono tuku kotoa ki ai ho taimí, tokangá, ivi mohu foungá, mo e fai tuʻutuʻuní. Pea te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tauʻatāina ke filí ke ʻoua naʻá ke teitei fakaʻaongaʻi ʻa e AI kapau ʻe lava. Ko e mālohi ia ʻo e tauʻatāina ke filí: ʻokú ke fai ʻa e filí; ʻokú ke fai e ngāué.
4. ʻOkú ke saiʻia ʻi he moʻoní.
Koeʻuhí ko ha ākonga koe ʻa Sīsū Kalaisi, ʻokú ke ʻofa ʻi he moʻoní. Ko ia, ʻoku ongo hala ʻa e fakakaukau ko ia ke fakaʻaongaʻi ʻa e AI ʻi ha faʻahinga founga pe ʻe taʻefaitotonu pe kākaá. ʻE lava pē ke ʻahiʻahiʻi koe ke ke tuku atu ʻa e ngāue naʻe fai ʻe he AI ko e ngāue pē ʻaʻau. Ka koeʻuhí ʻokú ke ʻofa ʻi he moʻoní, he ʻikai te ke fai ia.
ʻIkai ngata aí, ʻokú ke ʻilo ʻa e founga ke fekumi ai ki he moʻoní. ʻOkú ke ʻilo kapau ʻe ʻoatu ʻe he AI ha fakamatala kiate koe ka ʻoku ʻikai ke ne tataki koe ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga ki he fakamatala ko iá, ʻoku totonu ke ke tokanga ʻi hoʻo falala ki aí.
Pea ʻokú ke ʻilo ko ha meʻangāue pē ia, ka ʻoku ʻikai ko e tupuʻanga ia ʻo e moʻoni mei he ʻOtuá. ʻOku maʻu ia ʻi he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, kae pehē ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, "He ʻikai lava ʻe he poto ʻoku faʻu fakakomipiutá ʻo fetongi ʻa e fakahaá pe ʻomi ha moʻoni mei he ʻOtuá."
5. ʻOkú ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻaongaʻi lelei mo kovi ʻo e AI. ʻE lava foki ʻe he meʻafoaki ko ʻení ʻo ʻomi kiate koe ha fiemālie mo ha nonga ʻi ha māmani ʻoku hangē kuo heva atu ʻi he moveuveu fakapolitikale, fakaʻekonōmika, mo fakaeangamaʻá ʻi he hū mai ʻa e tekinolosia ko ʻení. ʻI hoʻo tauhi faivelenga ki hoʻo ngaahi fuakavá, ʻokú ke maʻu ai e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he fakahinohino mo e fakafiemālie ko ʻení (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:10).
6. ʻOkú ke mahuʻingaʻia ʻi he akó, ngāué, mo e tupulakí.
Ko e taumuʻa ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke tau hoko ʻo hangē ange ko Iá. Koeʻuhí ʻokú ke ʻiloʻi ʻeni, ʻokú ke ʻilo ai ʻoku fepaki ʻa e fakapikopiko maʻu peé mo e taumuʻa ko iá. Pea ʻokú ke ʻiloʻi leva ko e taimi kotoa pē ʻokú ke pehē ai, "tuku pē ki he AI ke ne fai iá," ʻoku ʻikai ko e taumuʻá ia. Ko e moʻuí mo e akó ʻoku fekauʻaki ia mo hono fakatupulaki ho ʻatamaí, ko hoʻo ngaahi pōtoʻi ngāué, mo hoʻoʻiló; ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo hono tuku atu kakato hoʻo fakakaukaú mo hoʻo fakamaau totonú ki ha mīsini.
Pea koeʻuhí ʻokú ke ʻiloʻi "ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí ki he feingá," ʻokú ke ʻiloʻi ko e founga ʻo e akó ʻoku mahuʻinga tatau pē ia mo e ola ʻokú ke maʻu ko e olá (ʻū pepa, ngāue, sivi, maaka, fakaʻilonga fakaakó, ngaahi lea ʻi he houalotu sākalamēnití, mo e ngaahi alā meʻa peheé), koeʻuhí he ko e founga ngāué ʻa e feituʻu ʻoku hoko ai ʻa e tupulakí.
Pea hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Petinaá, "ʻOku ʻikai ko e taumuʻá ke ʻomi pe tuku mai ha ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga; ka, ko e ngāue moe hokosia ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá mo fakaʻamua te tau aʻusiá."
7. ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e fehokotaki mo e ʻOtuá mo ʻEne fānaú.
ʻOkú ke fiemaʻu ha fehokotaki moʻoni mo fakahangatonu ki he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he lotú, ako folofolá, mo e ngaahi founga fakalaumālie kehé. He ʻikai te ke tuku ʻa e AI ke ne fetongi ʻa e founga fehokotaki ko iá. ʻOkú ke fiemaʻu foki mo ha fehokotaki totonu mo e kakaí. ʻOku ʻikai ke ke fiemaʻu ha feohi fakaetangata ʻoku fakangalingali pē. ʻOkú ke fiemaʻu ʻa e feohi moʻoní. ʻOkú ke fie fetuʻutaki mo e fānau kehe ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e laumālié mo e ʻatamaí mo e sino.
Hangē ko ia kuo lea ʻaki ʻe ʻEletā Petinaá: "Ko e hoa AI ko ha polokalama fakafika pē ia. ʻOku ʻikai saiʻia ia ʻiate koe. ʻOku ʻikai tokanga atu ia kiate koe. ʻOku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻe ia pe ʻokú ke moʻui koā pe ʻikai."