Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ako Lahi Ange ki he Tohi ʻa Sēnesí
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Fēpueli 2026


Ngaahi Koloa Mahuʻinga Fufuú

Ako Lahi Ange ki he Tohi ʻa Sēnesí

Ako lahi ange ki he tohi ʻa Sēnesí.

supo

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fakafetongi ho “ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá” ʻaki ha faʻahinga meʻa pē.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi lēsoni maʻatautolu mei he talanoa ʻo Sēkope, ʻĪsoa, pea mo e “haka luú.”

Fakatatau ki he Sēnesi 25:29–34, naʻe foki mai ʻa ʻĪsoa ki ʻapi kuo fiekaia hili ha ʻaho ngāue lahi peá ne kole ha konga ʻo e “haka lū,” pe supo naʻe ngaohi ʻe hono tehina ko Sēkopé. Naʻe talaange ʻe Sēkope te ne ʻoange ʻa e haka luú kia ʻĪsoa kae fetongi ʻaki e “ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá”—ʻa ia, ko e tofiʻa, fatongia, mo e mafai makehe naʻe maʻu ʻe ʻĪsoa koeʻuhí he ko e foha lahi taha ia ʻo ʻAisaké.

Ka naʻe anga peheni e tali ʻa ʻĪsoá, “Sai pē ia he ʻoku ou fiekaia. Ko e hā hano ʻaonga e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá ki ha tangata ʻoku fiekaia?” Naʻá na fai leva ʻa e fakafetongí. ʻI hono fai ʻení, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻĪsoa naʻe ʻikai ke mahuʻinga kiate ia ʻa e ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá.

Mahalo he ʻikai ke tau maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaikiiki e talanoa ko ʻení (vakai, Mōsese 1:23, 41; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:8). ʻOku ʻikai ke mahino e ʻuhinga naʻe ʻikai ke fie vahevahe ai ʻe Sēkope ʻene meʻakaí mo hono taʻoketé.

Ka ko e meʻa mahuʻingá, naʻe ʻikai tonu ke fakafetongi ʻe ʻĪsoa hono ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá ʻaki ha poulu lū—pe ko ha faʻahinga meʻa pē.

Te ke lava ʻo fakakaukau ki he “ʻinasi ʻo e ʻuluaki fohá” ʻo hangē ko haʻo fakakaukau ki he “angatonú” pe “lāngilangí.” Te ke fakafetongi nai ia ʻaki ha ngaahi miniti siʻi pē ʻo e fiemālié pe nongá? Te ke lava nai ʻo tukuange ʻa ʻitāniti ki ha fiefia kiʻi fakataimi?

ʻOku ongo ngalivale ke fakafetongi ho tofiʻá ʻaki ha supo. Ka ko hono moʻoní, ʻe ngalivale ke fakafetongi ʻa e fiefia taʻengatá ʻaki ha faʻahinga meʻa pē.

foʻi fakapona

Kapau ʻoku palōmesi mai e ʻEikí pea ʻoku tau faivelenga, te Ne fakahoko ia.

Naʻe talaʻofa ange e ʻEikí kia ʻĒpalahame te ne hoko ko ha “tamai ki ha ngaahi puleʻanga lahi” (Sēnesi 17:4). Ko hono moʻoní, naʻe teʻeki ai pē ke maʻu ʻe ʻĒpalahame mo hono uaifi ko Selá ha fānau pea kuó na fuʻu toulekeleka he taimí ni.

Naʻe fiefia ʻa ʻĒpalahame ʻi he mahino ʻe ʻi ai ha pēpē ʻa Sela he taimi ní, ka naʻá ne kei fakaʻapē pē. Naʻá ne pehē, “ʻE tupu ha tama ʻiate ia ʻoku teau taʻu hono motuʻá? pea ʻe feitama ʻa Sela, ʻa ia ʻoku hivangofulu hono taʻú?” (Sēnesi 17:17).

Ka naʻe ʻi ai ha tama ʻa Sela—ko ʻAisake, ʻa ia ko hono foha ko Sēkopé (ne toe ʻiloa ko ʻIsilelí) ko e tamai ia ki he faʻahinga ʻe hongofulu mā uá.

ʻOku faʻa fai ʻe he ʻEikí ha ngaahi talaʻofa ʻoku ngali taʻemalava ki hotau ʻatamai fakamatelié. Ka ʻo kapau te tau faivelenga, ʻokú Ne fai pau ki he ngaahi talaʻofa ko iá!

ʻOua ʻe hohaʻa ki he “foungá.” Tuku pē ia kiate Ia.

Ko e anga hono fakataipe ʻe ʻAisake ʻa e Fakamoʻuí

ʻI hono fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĒpalahame ke feilaulauʻi hono foha ko ʻAisaké, ko ha fakataipe ia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻe hoko mai ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ai (vakai, Sēkope 4:5). Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ke fakakaukau ki ai:

  • ʻOku fekau ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ke ne ʻave ʻa ʻAisake ki he “fonua ko Mōliá” (Sēnesi 22:2), ʻa ia ko e feituʻu ia naʻe toki langa ai ʻa Selusalema kimui ange pea tutuki ai e Fakamoʻuí.

  • ʻOku fua ʻe ʻAisake ʻa e fefie ki he feilaulau tutú (vakai, Sēnesi 22:6), ʻo hangē pē ko hono fua ʻe Sīsū Hono kolosí (vakai, 19:17).

  • ʻI hono ʻeke ʻe ʻAisake pe ko fē ʻa e lami ki he feilaulaú, ʻoku tali ange ʻe ʻĒpalahame: “ʻE tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻana ha lami ki he feilaulau tutú” (Sēnesi 22:8). Ko hono fakanounoú, naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá ha sipi tangata ke fai ʻaki e feilaulaú kae ʻikai ko ʻAisake (vakai, Sēnesi 22:13); ʻi he palani lōloá, naʻe hāʻele Tonu mai ʻa Sihova ki he māmaní ʻo feilaulauʻi Ia maʻatautolu.