Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
“ʻAʻeva mo Au”—Tau Fakamatalaʻi Ke Mahino Angé
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Sānuali 2026


Kaveinga ʻa e Toʻu Tupú ki he 2026

“ʻAʻeva mo Au”—Tau Fakamatalaʻi Ke Mahino Angé

Ko e lōloa ʻo e kaveinga ʻo e taʻu ní ko ha foʻi lea pē ʻe tolu, ka ko e foʻi lea takitaha ʻoku lahi e ngaahi meʻa te ne akoʻi mai kiate kitautolú.

Fakaʻilonga ʻo e Kaveinga ʻa e Toʻu Tupú ki he 2026

Hangē ko e kaveinga ʻa e toʻu tupú he taʻu kuo ʻosí, “Sio kia Kalaisi,” ko e kaveinga ʻo e taʻu ní—“ʻAʻeva mo Au”—ko ha konga ia ʻo e leá. ʻI he moʻuí ni, he ʻikai maʻu ʻe hatau tokolahi ʻa e faingamālie ke mamata pe ʻaʻeva moʻoni mo e Fakamoʻuí. Ko ia ai ʻoku ʻuhinga leva ki he hā ke “ʻaʻeva” mo ha taha ʻoku ʻikai ke ʻi ai fakatuʻasino? Tau fakamatalaʻi ke mahino angé.

ʻAʻeva

Ko e taimi ne ui ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪnoke ke hoko ko ha palōfitá, naʻá Ne talaʻofa ange kiate ia, “Te u fakatonuhiaʻi ʻa hoʻo ngaahi lea kotoa pē; pea ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó, pea ʻe afe ʻa e ngaahi vaitafé mei honau tafeʻangá; pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:34).

Kapau naʻe talaʻofa atu kiate koe ko e ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia te Ne poupouʻi hoʻo ngaahi leá, toʻo atu ʻa e ngaahi fakafeʻātungiá mei ho halá, pea ʻiate koe maʻu ai pē—sai, ko e hā ka ʻikai ai ke ke ʻaʻeva mo Iá?

Ongoongo fakafiefia: Kuo talaʻofa atu ʻeni kiate koe, mahalo ko e fakamuimuitahá [ne talaʻofa atu aí] ko e Sāpate kuo ʻosí. ʻI hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻokú ke fakapapau ai ke “manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú”—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ke ʻaʻeva mo Ia. Pea ko e hā ʻokú ke fai ai ʻení? “Koeʻuhí ke ʻiate [kimoutolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (Tōkateline mo e Ngaahi Fuakava 20:77; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Te ke fakatokangaʻi he taimí ni naʻe ʻikai folofola ange ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoke, “Tuʻu heni ʻo vakavakai holo mo au.” Naʻe ʻikai ke Ne folofola mai, “Tangutu hifo ʻo mālōlō mo au ʻi ha kiʻi taimi siʻi.” Naʻá Ne folofola, “ʻAʻeva mo au.” Kuo pau ke tau ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku tau maʻú. Kuo pau ke tau fai mo lea ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau tui ʻoku totonú.

Hangē ko hono fakalea ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī (1897–1988), ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Te Ne toki lava pē ʻo tataki ʻetau laká ʻi he taimi ʻoku tau ʻunuki ai hotau vaʻé.“

Ka ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa kehe naʻe ʻikai folofola ʻaki ʻe he ʻEikí. Naʻe ʻikai ke Ne folofola mai, “Lele mo au.” Naʻe ʻikai ke Ne folofola mai, “Fakalaka faingofua ʻi hoʻo ngaahi fakafeʻātungia kotoa pē mo aú.” ʻOku ʻikai ke Ne kole mai ke tau “lele … ʻo vave ange ʻi he mālohi [ʻoku tau] maʻú” (Mōsaia 4:27). ʻOku ʻikai ke Ne ʻamanaki mai te tau ngaʻunu vave maʻu pē. ʻOku ʻikai ke Ne ʻamanaki mai ke ʻoua naʻa tau fai ha ngaahi fehalaaki pe loto-foʻi. ʻOkú Ne finangalo pē ke tau hoko atu.

Mo

ʻOku tau ʻaʻeva mo e Fakamoʻuí. ʻIkai ʻi muʻa ʻiate Ia. ʻIkai ʻaupito ke mavahe meiate Ia!

ʻI hoʻo luelue moʻoni mo ha tahá, ʻokú ke luelue ʻi honau tafaʻakí. Ka ʻi he fakahoa fakapunake ko ʻení, ʻoku tau ʻi mui siʻi ʻi he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne tataki, pea ʻoku tau muimui—vāofi.

ʻI he taimi ʻokú ke ʻi he hala totonú aí, ʻoku ʻikai ke “tataki” ʻa e halá kia Sīsū—ʻokú Ne ʻi ai foki mo Ia! Manatuʻi e sākalamēnití! ʻE ʻiate koe maʻu ai pē ʻa e ʻEikí, ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié, ʻo kapau te ke kei fakaafeʻi pē Ia.

ʻOku ʻikai faʻa tokanga ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pe ko e fē ʻi he halá ʻokú ke ʻi aí, ka ko e huʻunga ʻokú ke hanga ki aí. Te na feʻiloaki mo koe ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi aí. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e tuai hoʻo lué.

Ko Au

ʻOku fiemaʻu ke tau fai ha ngāue (ʻAʻEVA). ʻOku fiemaʻu ke tau fai ia ʻo fakatatau mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié (MO E). Pea ʻoku fiemaʻu ke tau fai kotoa ʻeni ʻo ʻikai ha taha ka ko Sīsū Kalaisi pē (AU).

(Koeʻuhí ʻoku taha kotoa ʻa Sīsū Kalaisi, ko ʻEne Tamai Hēvaní, mo e Laumālie Māʻoniʻoní—vakai, Sione 10:30; 17:21; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:2—ʻoku tonu ʻa e pehē ʻokú ke “ʻaʻeva mo e ʻOtuá,” “ʻaʻeva mo e Fakamoʻuí,” “ʻaʻeva mo e Laumālié,” pe ko ha faʻahinga meʻa pē ʻoku natula pehē.)

ʻOku lahi ha ngaahi leʻo ke muimui ki ai ʻi he māmani ko ʻení. ʻOku lahi fau ʻa e kau tākiekiná, kakai ʻiloá, mo e kau politikale ʻoku nau fiemaʻu ke ke “ʻaʻeva” mo kinautolú (pe ʻoange ha paʻanga kiate kinautolu). Mahalo ʻe ʻaonga e meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he niʻihi kehé, kapau pē ʻoku fenāpasi ia mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.

ʻAʻeva mo Ia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Marion G. Romney, “The Basic Principles of Church Welfare,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1981 (Ensign, May 1981, 91).