Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
ʻAʻeva mo Au
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Sānuali 2026


Kaveinga ʻo e Toʻu Tupú ki he 2026

ʻAʻeva mo Au

ʻE tokoni e Kaveinga ʻa e Toʻu Tupú ki he 2026 ke fakamanatu atu ko e taimi ʻokú ke nofo ofi ai ki he ʻOtuá, te Ne ʻaʻeva mo koe—maʻu ai pē.

Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

Mei toʻohema ki toʻomataʻu: Tamara W. Runia, Tokoni ʻUluaki; Emily Belle Freeman, Palesiteni; pea mo Andrea Muñoz Spannaus, Tokoni Ua

ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa

Kuo kole atu nai ke ke fai ha meʻa naʻe ʻikai te ke fakakaukau te ke lava? Mahalo naʻe ʻikai ke ke ongoʻi mālohi feʻunga pe poto feʻunga, pe naʻá ke hohaʻa naʻa kataʻi mo fakaangaʻi koe ʻe he niʻihi kehé. Kapau kuó ke ongoʻi pehē, ʻoku ʻikai ke ke tuenoa.

ʻI he taʻu ʻe lauiafe kuohilí, naʻe ʻi ai ha tangata ko ʻĪnoke. Naʻe kole ʻe he ʻOtuá kia ʻĪnoke ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí—ko e niʻihi ʻo e kau fai angahala taha kuo mamata ai ʻa e māmaní.

Naʻe ʻikai fakakaukau ʻa ʻĪnoke te ne lava ʻo fai ia. Naʻá ne fakahā ki he ʻOtuá ʻokú ne fuʻu kei siʻi, naʻe ʻikai ke tokolahi feʻunga hono ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻe ʻikai ke ne poto feʻunga (vakai, Mōsese 6:31).

Ka naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ha talaʻofa kia ʻĪnoke. Naʻá Ne folofola ki he tangata ilifiá, “ʻAlu atu ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé” pea “ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó, pea ʻe afe ʻa e ngaahi vaitafé mei honau tafeʻangá; pea te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:32, 34).

“ʻAʻeva mo au.” He toki fakaafe faingofua mo fakaʻofoʻofa ia.

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia ʻĪnoke kapau te ne loto-toʻa feʻunga ke kamata, ʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo e fonongá. ʻE ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĪnoke ke mālohi mo fakamālohia ia ke ne fai ha meʻa lahi ange mo tokoniʻi ia ke ne hoko ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne fakakaukau ki aí.

Ko e taha ʻo e ngaahi huafa lahi ʻo e Fakamoʻuí ko ʻImanuela, pe “Ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu” (Mātiu 1:23). ʻOku ʻi he huafa mo e natula ʻo e ʻEikí ke ʻaʻeva mo kitautolu. ʻOku ʻatautolu ʻa e filí—te tau ʻaʻeva nai mo Ia?

ʻI he ngaahi ʻaho ní, ʻoku tau lau ʻa ʻĪnoke ko ha tangata ʻo e tuí mo ha palōfita mo ha takimuʻa maʻongoʻonga. Kae kimuʻa ʻi he palōfita ko ʻĪnoké, naʻe ʻi ai ha talavou ko ʻĪnoke naʻe veiveiua ka naʻá ne kei fili pē ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí, ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke ongoʻi ai ʻokú ke feʻungá, manatuʻi e talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoké, pea kiate koé. Te Ne ʻaʻeva mo koe. He ʻikai te Ne tuku ke ke tuenoa, naʻa mo ha foʻi laka ʻe taha.

ʻImanuela. Ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu. ʻOku ʻiate koe ʻa e ʻOtuá!

Ko e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí

Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú

Mei toʻohema ki toʻomataʻu: David J. Wunderli, Tokoni ʻUluaki; Timothy L. Farnes, Palesiteni; mo Sean R. Dixon, Tokoni Ua

ʻI Heʻene Tokoní, Te Ke Lava ʻO Fai E Meʻa Kotoa Pē

Hangē ko kimoutolu kau talavoú, naʻe kole ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ke fakahoko e ngaahi fatongia mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko hono fatongiá ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki ha kakai faiangahala. Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻĪnoke ʻene ngaahi veiveiuá. “Ko ha tamasiʻi pē au,” ko ʻene leá ange ia. “ʻOku fehiʻa ʻa e kakai kotoa pē ʻiate au … ʻoku tōʻohi ʻeku leá; ko ia ko hoʻo tamaioʻeiki koā au?” (Mōsese 6:31).

Naʻe tali mai ʻe he ʻEikí ʻi he mālohi mo e fakapapau. “ʻAlu atu ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé. … Fakaava ho ngutú, pea ʻe fakafonu ia … . ʻOku ʻiate koe ʻa hoku Laumālié … ; ʻe hola ʻa e ngaahi moʻungá ʻi ho ʻaó … ; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:32, 34).

Naʻe ʻilo ʻe ʻĪnoke ko e taimi ʻoku tuku mai ai ʻe he ʻEikí ha ngāue kiate kitautolú, ʻoku ʻikai ke tau fehangahangai toko taha pē mo ia. ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo Kalaisí, ʻoku tau ʻaʻeva mo Ia pea ʻinasi ʻi Hono mālohí—ʻoku tau hoko ai ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

Hangē ko ʻĪnoké, ʻoku ʻi ai ho fatongia mahuʻinga: ngāue fakaetauhi, ngāue ʻi he temipalé, tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, ko hono ako e folofolá, moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí, fakatomalá, teuteu ki he ngāue fakafaifekaú, mo ha ngaahi meʻa lahi ange. ʻE malava pē ke fakatupu lōmekina ia. Mahalo te ke ongoʻi taʻefeʻunga. ʻOku sai pē ia. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo hono fakahoko toko tahá. ʻOku fekauʻaki ia mo hono fili he ʻaho ní—ʻi he ʻahó ni mo e ʻaho kotoa pē—ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá.

ʻI Heʻene tokoní, te ke lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē. Te Ne fakamālohia, fakamolemoleʻi, mo fakaʻatā koe ʻo ope atu ʻi hoʻo malava fakanatulá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe! ʻI heʻemau hoko ko e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú, ʻoku mau ʻofa atu mo hanganaki atu ke kau fakataha mo kimoutolu ʻi hono vakaiʻi e kaveinga fakalaumālie ʻo e 2026: “ʻAʻeva mo Au.”

Ko e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Talavoú