Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
ʻOku Fakalakalaka ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻi he Taimi ʻOkú Ke Falala Ai ki he ʻOtuá
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Sānuali 2026


ʻOku Fakalakalaka ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻi he Taimi ʻOkú Ke Falala Ai ki he ʻOtuá

ʻI he taimi ʻokú ke falala ai ki he Tamai Hēvaní, te ke lava ʻo fehangahangai mo ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke foua.

finemui

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Giovana Flavia de Almeida Campos

Kuó u hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní talu mei heʻeku taʻu valú. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei hoku papitaisó, ne fakaʻaʻau pē ke u mamaʻo atu mo hoku fāmilí mei he Siasí.

Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ʻi heʻemau fakakaukau ke mau toe foki maí, naʻe tō mai ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19, pea kamata ke fakahoko e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e siasí mei ʻapi. Ne u toe fakatokangaʻi kuó u tēkina atu, ʻo fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi lolotonga ʻeku fonongá.

Ngaahi Faingataʻá mo e Veiveiuá

Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe kamata ke u veiveiua ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ko ʻeku fakamoʻoní, pea mo hai nai ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe aʻu ʻo u fakafehuʻia ʻEne moʻuí pea kamata ke u fakakaukau naʻe ʻikai ke u tui ʻOtua. Naʻe fefeka mo momoko hoku lotó ʻo hangē ha konga maka ʻaisí.

Naʻe fuʻu faingataʻa mo fihi ʻa e konga ko ia ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou tui ko hono ʻuhingá he ko e taimi ʻoku taʻofi ai ʻetau tui kia Sīsū Kalaisi mo Hono mālohí, ʻoku mole leva e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí pea tau hoko ʻo moʻui mamahi.

Naʻe Liliu Au ʻe he Seminelí

Naʻe faifai pea tākiekina au ʻe heʻeku tamaí ke u toe kamata maʻulotu. Naʻá ku fai ʻeni neongo naʻá ku kei puputuʻu mo fehangahangai mo ha ngaahi fehuʻi lahi.

Naʻá ku sio ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he lotú ki ha pousitā fekauʻaki mo e seminelí. Naʻe fakamānako ʻeni kiate au. Naʻá ku ʻalu ki heʻeku pīsopé ʻo fehuʻi ange fekauʻaki mo ia. Naʻá ne tānaki mai leva au ki he fepōtalanoaʻaki ʻa e kulupu seminelí mo talamai naʻe kamata ia ʻi he 5:30 pongipongi.

finemui ʻoku lau folofola ʻi he seminelí
finemui ʻoku lau folofola

Ko ia, naʻe kamata ke u ʻalu ki he seminelí. Naʻe tokoni ʻeni ke u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou pea iku ʻo u maʻu ha fakamoʻoni ki he Siasí mo e folofolá. Naʻe ʻi ai haʻaku faiako naʻá ne poupouʻi moʻoni ʻeku kalasí mo tokoni ke mau fakahaaʻi homau lelei tahá. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku fakaʻatā moʻoni kitautolu ʻe hono ako ʻo e folofolá ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he fanongo ki he fakamoʻoni ʻa ha taha mo e fekumi pē ki haʻaú ʻo fakafou ʻi he ako mo e tui.

kau finemui

Sesimini mo hono ngaahi kaungāmeʻa ko Vikitōlia (toʻohemá) mo Kalo (toʻomataʻú). ʻOku tokoni e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Sesiminí ke ne moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Fanga Kiʻi Tokoni ʻe 10 ke Hoko ko ha Ākonga ʻa Kalaisi

ʻI he kamataʻangá, naʻá ku ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he meʻa naʻe talamai ʻe he niʻihi kehé kiate aú. Ka he ʻikai ke tau lava ʻo fakafalala ʻataʻata pē ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fiemaʻu ke tau fekumi ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolu pē.

finemui ‘oku lotu

ʻOku fiemaʻu ke tau tuku ha taimi maʻá e Fakamoʻuí mo e ngaahi meʻa fakalangí kae lava ke tau hoko ko e taha ʻo ʻEne kau ākongá. Kuó u ako ʻokú ke ʻiloʻi Ia ʻi he taimi ʻokú ke:

  1. Fekumi fakamātoato ai kiate Iá.

  2. Lau e folofolá.

  3. Faifeinga ke fakalakalaka fakalaumālié.

  4. Lotu.

  5. ʻAlu ki he temipalé.

  6. Tokoni ki he niʻihi kehé.

  7. ʻAukai.

  8. Muimui ki Heʻene sīpingá.

  9. Maʻu ha loto ʻofa.

  10. Fakafisi ke lea taʻeʻofa pe lauʻi e niʻihi kehé.

Naʻe tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni ke u ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí—pea hoko ko ha taha ʻo ʻEne kau ākongá. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí he te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻEne māmá ke tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻI heʻetau ngaahi sīpinga leleí, ʻoku lava ai ʻe he niʻihi kehé ʻo sio ki he lahi ʻo e tāpuaki ʻoku ʻi he ongoongoleleí.

kakai ʻoku nau hū ki tuʻa mei ha ʻapisiasi

Kuo tāpuekina ʻe he ʻalu ki he lotú mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo hono fāmilí ʻa e moʻui ʻa Sesiminí ʻi ha ngaahi founga lahi.

ʻE Fakaʻau ʻo Toe Lelei Ange

ʻI heʻeku foki ki he lotú, naʻá ku ʻi he tūkunga maʻulalo tahá—fonu ʻi he veiveiuá, ʻikai ha kaungāmeʻa, ʻikai ha ʻamanaki lelei, ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko hai moʻoni au pe ko e hā ʻeku taumuʻá.

ʻI he taimi ní, ko e ongoongoleleí ʻa e “ulo” kuó ne fakamaama ʻeku moʻuí mo tokoniʻi au ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú pea hoko ko ha tokotaha lelei ange. Ka ne taʻeʻoua ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u ʻi fē.

ʻOku fakalakalaka ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí he taimi ʻokú ke falala ai ki he ʻOtuá. Mei he momeniti pē ʻokú ke fekumi ai kiate Iá, te ke kamata leva ke kaka ki tuʻa mei he luó pea ʻe kamata ke toe lelei ange e meʻa kotoa. Ko e moʻoni, ʻe kei hoko mai pē ʻa e ngaahi faingataʻá, ka ʻe hiki māmālie hake koe ʻe he falala mo e holi ko ʻení. Mahalo ʻe fiemaʻu ha taimi lahi, ka ʻe fakaʻau ke toe lelei ange!

ʻI he taimi ʻokú ke falala ai ki he Tamai Hēvaní, te ke lava ʻo fehangahangai mo ha meʻa pē ʻokú ke foua—ʻo tatau ai pē pe ko e ngaahi faingataʻa, veiveiua, palopalema fakaemoʻui lelei, pe taʻelata. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo maʻu ha maaka lelei ʻi ha sivi, fakaleleiʻi hoʻo moʻui leleí, pe maʻu ha ngaahi tali—ko e taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi tali naʻá ke fekumi ki ai talu mei ho taʻu 10, ʻo hangē ko hoku tūkungá—kapau te ke fekumi kiate Ia mo falala kiate Ia.

ʻOku ou ʻilo pau e ngaahi meʻá ni. Mālō mo e ongoongoleleí, ke u lava ai ʻo pehē kuó u liliu. Ko hono moʻoní, kuo liliu ʻa e meʻa kotoa pē—ʻa hoku lotó, ngaahi fakakaukaú, ʻulungāngá, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻa e moʻoní, pea ʻoku hoko ai ha liliu lahi. Kuo fakalakalaka ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Sao Paulo, Palāsila.