Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Tali mei ha ʻAposetolo
Te U Lava Fēfē ʻo Aʻusia Hoku Lelei Tahá pea Moʻui ʻAki ʻEku Moʻui Lelei Tahá?
ʻOku ʻikai liliu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha fakalaumālié: ʻa hotau tuʻunga fakalaumālié, kau ki he fuakavá, mo e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau tauʻatāina ke filí.
Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 11 ʻEpeleli 2023
ʻI he fakalau ʻa e taʻú, kuó u mālieʻia ʻi he ngaahi fehokotaki ʻokú ne liliu hotau māmani fakamatelié. Kiate kitautolu takitaha, ʻoku hoko foki ʻa e fehokotakí mo e liliú ko e konga mahuʻinga taha ia ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku fakafehokotaki kitautolu ʻe heʻetau kau ki he fuakavá mo hotau ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku hoko ai ʻetau liliu lahi tahá—kau ai [hotau vā fetuʻutaki] mo e ʻOtuá, mo e niʻihi kehé, pea mo hotau tuʻunga lelei tahá.
ʻE lava ke liliu ʻe he ngaahi fakafehokotaki fakatuʻasinó pe fakaʻilekitulōniká hotau ʻātakai ʻi tuʻá.
Ka neongo pe ko e hā hano lahi ʻo e liliu hotau ʻātakai fakatuʻasino ʻi tuʻá, ʻoku ʻikai liliu ai ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha fakalaumālié. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻa lahi ʻoku fiemaʻu ki ai ʻetau tokangá, ʻoku ʻikai liliu ʻa e meʻa ko ia ʻoku mahuʻinga tahá: ko hai kitautolu fakalaumālie (hotau tuʻunga fakalaumālié), ko hai ʻoku ʻaʻana kitautolú (kau ki he fuakavá), mo e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau tauʻatāina ke filí ʻa ia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau ʻiloʻi pea tau hoko ai ki hotau tuʻunga lelei tahá.
Ko Hai Kitautolu
ʻOku hoko ʻetau liliu fakataautaha mahuʻinga tahá ʻi he taimi ʻoku fakatahaʻi ai hotau laumālié mo e sinó, kau ai ʻa e toetuʻú, ke hoko ko hotau laumālie taʻe-faʻa-maté. Hangē kuo akoʻi mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “ʻOku taʻengata ʻa e ngaahi ʻelemēnití, pea ko e laumālié mo e ʻelemēnití ʻo ka fakatahaʻi, ʻo taʻelava ke toe mavahevahe, ʻoku maʻu ʻe ia hono kakato ʻo e fiefiá.”
ʻOku hoko mai ʻa e liliu fakalaumālie ʻoku tau holi lahi taha ki aí ʻi he taimi ʻoku fanauʻi foʻou fakalaumālie ai kitautolu ʻia Sīsū Kalaisí—ʻi heʻetau ngāué, ʻi hotau ʻulungāngá, pea ʻi heʻetau moʻuí.
ʻOku fakataumuʻa ke tau fehokotaki pea liliu koeʻuhí ko hotau ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí.
ʻOku ʻikai ha toʻu tangata ʻe mateuteu lelei ange ʻi homou toʻu tangatá ke tokoni mo fai ha liliu ʻi hono fakatahatahaʻi ʻa e fāmili ʻo e ʻOtuá—ʻa e fāmili ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.
ʻOku mahuʻinga maʻu pē ʻa e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē.
Ko e moʻoni, ʻoku mou makehe kotoa. ʻOku lahi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku tau maʻú—ko hotau hingoá, tukufakaholó, pea naʻa mo e meʻakaí—ʻoku tānaki mai ki hotau ʻulungāngá. Kae hangē ko e akonaki fakaʻofoʻofa ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ʻoku hoko mai hotau tuʻunga fakalaumālie tuʻuloá ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai kiate kitautolu ko ha “fānau ʻa e ʻOtuá, ko ha fānau ʻo e fuakavá, pea mo ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.”
Ko Hai ʻOku ʻAʻana Kitautolú
ʻOku mahino kiate kitautolu ko hai kitautolu ʻi he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu pe ko hai ʻoku ʻaʻana kitautolú.
Ko e konga lahi ʻo e fekeʻikeʻi mo e fetāʻaki, filifilimānako, ʻikai tuʻunga tatau, mo e fakamaau taʻetotonu ʻo e māmani ko ʻení ʻoku hoko mai ia mei he ʻikai ke mahino kiate kitautolu pea mo e ʻikai ke tau fetauhiʻaki ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.
ʻOku hoko mai ʻa e konga lelei taha ʻo ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke kau ki he fuakavá—ʻa e kau ki he fuakava mo e ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé.
ʻOku ʻikai mahuʻinga ange ʻa e fakakaukau fakapoto kotoa pē ʻa e tangatá ʻoku pehē “ʻOku ou fili au” ʻi hono fakafehoanaki ki he talaʻofa fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia taʻefakangatangata te tau lava ʻo ako ke tāpuekina ʻaki ʻa kinautolu ʻoku tau feohí ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe hotau Fakamoʻuí pea te tau lava ʻo maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá.
ʻOku mahulu hake ʻa e puipuituʻa lelei taha ʻo ʻetau moʻuí ʻi he tokanga pē kiate kitá mo e mahino fakangatangata ʻoku tupunga ʻi he tokanga pē ki he moʻui fakamatelié. ʻOkú ne fālute hotau tukufakaholo ʻo e tuí, ʻetau falala ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne tokanga mai kiate kitautolu ʻi he ngaahi meʻa lalahi mo īkí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai hatau taha ʻe haohaoa. ʻOku tau fehalaaki kotoa pē pea ʻoku tau mavahe meiate Ia ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu. Kātaki ʻo fakatonutonu ha faʻahinga ongo pē ke puleʻi pe ongoʻi halaia ʻa ia ʻokú ne fakamāvahevaheʻi koe mei he ʻOtuá pe ko Hono Siasi kuo fakafoki maí ko ha fakaafe ke haʻu ʻo toe aʻusia ʻa e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.
ʻOku tokanga maʻu pē ʻa e ʻOtuá ki hotau hala fonongá. ʻOku tau fai hotau lelei tahá ʻi he loto-fakatōkilalo, ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻia Sīsū Kalaisi ʻa e fakahaohaoaʻí. ʻI heʻetau falala ki he ʻOtuá, ʻoku tau mavahe ai mei he feʻauʻauhi ʻo e māmani ko ʻení ki he tuʻunga haohaoá pea mo e fakahohaʻa ko ia ʻoku ʻikai ke tau feʻungá pea he ʻikai ke tau teitei lelei feʻungá. ʻI heʻetau falala ki he ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e melinó, ʻamanaki leleí, mo ha tupulaki. ʻOku ʻi ai ha ngaahi nunuʻa ʻo e meʻa ʻoku tau faí. ʻOku tokanga ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ʻoku tau faí.
ʻOku ʻafioʻi mo tokanga maʻu pē ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ki he meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú. ʻI heʻetau fononga ʻi he moʻuí, ʻoku tau faʻa ʻilo ai ha ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻu ʻi heʻetau fonongá—ko ha fakamoʻoni naʻe ʻafioʻi ʻe ha Taha ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu te tau haʻu.
Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakaʻamu ke fakahā mai ʻe he ʻOtuá ha meʻa lahi ange; taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakaʻamu ke fakasiʻisiʻi ʻEne ngaahi fakahaá. Ka ko e angamahení, ʻoku fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ʻEne fakahaaʻi ʻEne ʻofa taʻengata mo tokaimaʻanangá ʻaki ʻa e meʻa mo e taimi ʻokú Ne foaki mai ai ʻa e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻi te ne tāpuekina lahi taha kitautolú.
Founga ʻOku Tau Fakaʻaongaʻi ai ʻEtau Tauʻatāina ke Fili Ne Foaki Mai ʻe he ʻOtuá
ʻOku hoko ʻa e ngaahi fehokotaki liliu moʻui ʻoku mālohí ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku tomuʻa fiemaʻu ki he akó ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he fale ʻo e ʻEikí.
Kātaki ʻo ʻiloʻi ʻa e maʻa ʻo e lotó, mahino ʻa e taumuʻá, loto-fakatōkilaló, mo e vilitaki fakapotopotó ʻi he ngāue ʻoku mahuʻinga mo ʻaongá. ʻOku akoʻi lelei ange kitautolu ʻe he ngaahi meʻá ni ʻi hono fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi mo fai ʻi he Sāpaté mei he meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi mo fai ʻi he Mōnité ki he Tokonakí.
ʻI he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí, ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá, ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. ʻI he fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau tokanga taha ki aí, ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí.
ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí, ʻoku falala atu ʻa e ʻEikí ke ke lea ʻaki ʻEne moʻoní ʻi he angaʻofa, pea mo lea ʻaki ʻa e mālohi ʻo ʻEne moʻoní, ʻi he tui mo e loto-fakatōkilalo.
ʻOku Tolonga ʻo Taʻengata ʻa e Manavaʻofá
ʻOku liliu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā ki tuʻá, ka ko e manavaʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata.
Siʻi kāinga, fakatauange te tau “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu ʻa [kitautolu] ʻaki ʻa e ʻofá ni [‘ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí], ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.” ʻOku maʻu ʻa e manavaʻofa ko ʻení ʻi heʻetau ʻiloʻi ko hai kitautolú pea mo ia ʻoku haʻana kitautolú pea ʻi heʻetau ʻiloʻi mo aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá.
ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi moʻoni taʻengata ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e ngaahi fuakava hakeakiʻi ʻo e fale ʻo e ʻEikí, ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kae tautautefito ki he meʻafoaki fakalangi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ne fakafehokotaki mo liliu kitautolu ʻia Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo foua ʻa e ngaahi meʻa lelei taha hoʻo moʻuí.