Fakakomipiuta Pē: Ngaahi Tali mei ha ʻAposetolo
ʻOku ʻUhinga ki he Hā ʻa e Fakatomala Moʻoní?
Ko ha ngaahi moʻoni tefito ʻeni ʻe tolu ke tokoniʻi koe ke mahino ange ʻa e fakatomalá.
Mei ha lea naʻe fai ʻi ha seminā fakatakimuʻa ʻa e misioná ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune ʻo e 2020
Ko e fakatomalá ʻa e ola ʻuluaki mo fakanatula ʻo hono tuku hoʻo falalá mo e loto-falalá ki he Fakamoʻuí. ʻI hono fakamatalaʻi mahinongofuá, ko e fakatomalá ʻa e tafoki mei he koví ʻo tafoki ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e tui ki he pea ʻi he ʻEikí, ʻoku tau hanga atu, haʻu, mo fakafalala ʻiate Ia. Ko ia ai, ko e fakatomalá ko e falala ki he mo e fakafalala ʻi he Huhuʻí ke fakahoko maʻatautolu ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai maʻatautolú.
ʻOku ou loto ʻi he taimí ni ke fakamamafaʻi ha moʻoni tefito ʻe tolu.
Moʻoni #1: ʻOku fiemaʻu ʻa e Huhuʻí ki he Fakatomalá.
ʻOku fakatupu ʻe he fakatomalá ha ngaahi liliu ʻi he ʻulungāngá mo e tōʻongá, ka ʻoku ʻikai ko e fakatomalá ʻa hono liliu pē ʻo e ʻulungāngá mo e tōʻongá.
Lolotonga ʻeku ngāue ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó, naʻá ku talanoa he hoʻatā Sāpate ʻe taha mo ha taha ʻo e kau pīsope ʻi he ʻapiakó. ʻE ʻikai fakahaaʻi atu ko hai ʻa e tokotaha fakafoʻituituí, ka naʻá ne fakamatalaʻi mai kiate au kuó ne maʻu ha vete hia mei ha talavou naʻá ne fakahoko ʻa e fakamatala ko ʻení: “Pīsope, naʻá ku maumauʻi ʻa e fono ʻo e angamaʻá ʻi he pō Falaité. Ko e talanoa mo koé ʻa e meʻa fakamuimui taha naʻe ʻi heʻeku lisi ʻo e ngaahi meʻa ke u fai ke fakatomalá. Ka ʻi he ʻosi ko ʻeni ʻeku vete hiá, ʻoku ou ongoʻi sai ʻaupito.”
Ko hono fakatokangaʻi mo siʻaki ʻo e angahalá; ongoʻi loto-tauteá mo hono totongi huhuʻi e angahalá; mo e vete ʻo e ngaahi angahalá ki he ʻOtuá pea ʻi hono fiemaʻú, ki hotau kau taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fiemaʻu kotoa ia mo e ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ʻo hono ngāueʻi e fakatomalá. Ka neongo iá, ʻoku ʻikai kau ʻi he ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻu ko ʻení ha lisi vakaiʻi pē ʻo e ʻulungāngá te tau lava ʻo fakakakato maʻuloto, vave, mo toʻo maʻamaʻa. Kapau te tau fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni pea ʻikai ke tau fakatokangaʻi mo fakafalala ʻi he Huhuʻí mo ʻEne feilaulau fakaleleí, ta naʻa mo ʻetau ngaahi ngāue lelei tahá, ko e muna pē.
Kuó u faʻa fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku tau ako maʻuloto nai ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa e ngaahi sitepu kehekehe ʻo e fakatomalá—hangē ko e ʻiloʻí, ongoʻi halaiá, mo e totongi huhuʻí—pea ʻikai fakakau ʻa e fakakaukau mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē: ʻa e Huhuʻí. Ko e tafoki mei he koví, ʻoku ʻikai ke ne ʻomi ha faifakamoʻui fakalaumālie taʻekau ai ʻa e tafoki kia Kalaisí.
ʻOku faʻa ui ʻa e Fakamoʻuí ko e Toketā Maʻongoʻongá, pea ʻoku ʻi ai hano fakataipe mahuʻinga mo maʻongoʻonga ʻo e huafa ko ʻení.
Kātaki ʻo fakakaukau ki he angahalá ko ha kafo fakalaumālie ʻokú ne fakatupu ʻa e ongoʻi halaiá pe hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Kolianitoní, ʻa e “tautea ʻo e konisēnisí.” ʻOku hangē ʻa e mamahi hotau sinó ko e halaiá ki hotau laumālié—ko ha fakatokanga ʻo ha fakatuʻutāmaki mo ha maluʻi mei ha toe fakatuʻutāmaki lahi ange. ʻOku tafe mai e faitoʻo faifakamoʻuí mei he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ʻa ia ʻe lava ke ne fakamoʻui hotau ngaahi kafo fakalaumālié mo toʻo e halaiá. Ka neongo iá, ʻe toki fakaʻaongaʻi pē ʻa e faitoʻo ko ʻení ʻo fakafou ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tui ʻi he ʻEikí mo e fakatomalá. Ko e ola ʻo e fakatomala moʻoní ko e melino, fiemālie, pea mo e fakamoʻui mo e fakafoʻou fakalaumālie.
Ko e kau palesiteni fakasiteiki, fakamisiona, mo e fakavahefonua; kau pīsope; mo e kau palesiteni fakakolo ʻoku nau ngāue ʻi he mafai ʻo e ngaahi kī lakanga fakataulaʻeiki naʻa nau maʻu ʻi hono vaheʻi kinautolú, ʻoku fekauʻi kinautolu ko e kau fakafofonga ʻo e Huhuʻí, ʻa ia ʻokú Ne ʻomi ʻa e tokoni ʻaonga ʻi he ngāue ki he fakatomalá mo e faifakamoʻuí. Ko e kau taki ko ʻení, ko ha kau tokoni toketā faitoʻo kinautolu ʻoku nau lava ʻo tala ʻa e ngaahi fokoutua fakalaumālié mo ʻoatu ʻa e ngaahi foʻi ʻakau mo e faitoʻo ʻoku fiemaʻú.
ʻOku fiemaʻu ʻa e ngaahi kafo fakalaumālie mamafá ʻa e ngāue mo e taimi lōloa kae kakato mo fakakātoa ʻa e faifakamoʻuí. Pea ʻe lava ke fakamamahi ʻa e ngāue faifakamoʻuí ʻiate ia pē.
Hono ʻikai totonu ke tau houngaʻia ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa fakafolofolá ʻa ia ko Kalaisi ʻe “toetuʻu mei he pekiá, mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú; pea ko kinautolu kotoa pē ʻe tui ki hono huafá ʻe fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”
Moʻoni #2: ʻOku fiemaʻu ʻe he fakatomalá ha loto-fakamātoato mo e loto-moʻoni.
ʻI heʻetau fakatomala mo tafoki ki he ʻEikí, ʻoku mahuʻinga ke tau faitotonu ʻiate kitautolu pē. Kuo pau ke tau ngāue ke ikunaʻi e kumi ʻuhingá, tukuakiʻí, mo e fakaʻuhinga te nau lava ʻo tataki atu kitautolu mei he tafoki moʻoni ki he ʻEikí.
Pea ʻi heʻetau fakatomala mo tafoki ki he ʻEikí, kuo pau ke tau maʻu e loto-moʻoni pea faitotonu kiate Ia ʻa ē ʻoku tau fekumi ki Heʻene fakamolemolé. Ko e vete hia moʻoni ki he ʻOtuá, pea ʻi hono fiemaʻú, ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí, kuo pau ke fakakātoa mo e kakato.
ʻOku tui ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu e natula ʻo e fakatomalá, te nau lava pē ʻo fai angahala ʻi ha founga naʻe faʻufaʻu mo palaniʻi, ʻo ʻamanaki ke vete hia fiemālie pē ki he pīsopé pea hoko atu ki he temipalé, ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú, pea ki he ngaahi feituʻu kehe ʻoku fakataumuʻa fakalaumālie ki aí.
ʻI heʻetau hoko ko e kau taki ʻi he Siasi kuo fakafoki mai ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai hotau fatongia mamalu ke akoʻi ʻa e kāingalotú ke ʻoua naʻa takihalaʻi kinautolu ʻe he ngaahi fakakaukau halá. ʻE fēfē ha fakatomala ʻa ha taha mo fekumi ki he fakamolemolé ʻaki ʻa e loto-moʻoni kapau ko ʻene taumuʻa moʻoní ke faiangahala? ʻE fēfē ha tafoki ʻa ha taha ki he ʻEikí ʻaki e lotó kotoa kapau ʻoku fakavaʻivaʻinga, fakangalingali, pe taimiʻi ʻa e fakatomalá ke fakaʻehiʻehi mei he fakamā he ʻao ʻo e kakaí? ʻOku lumolumaʻi ʻe he tomuʻa fakakaukauʻi mo palani fakalaukau ko iá ʻa e fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku papau ʻa hono maʻu ʻo e fakamolemolé ki he angahala peheé, ka ko e hala kuo pau ke fou ai ʻa e taha ko iá ʻoku ʻikai faingofua, pea ʻoku ʻikai nounou ʻa e halafonongá.
Moʻoni #3: ʻOku ʻai ʻe he fakatomalá, ngaahi fuakava toputapú mo e ngaahi ouaú, pea mo e mālohi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke malava ʻo maʻu maʻu pē ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.
ʻOku toutou fakamamafaʻi ʻi he ngaahi folofolá ʻa e fehokotaki tuʻu maʻu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá, ko e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava mo e ouau toputapú, ko e mālohi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e tāpuaki nāunauʻia ʻo hono maʻu maʻu pē ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.
ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi kuo fakafoki mai ʻo e ʻEikí, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki hono fuofua fakamaʻa mei he angahalá ʻa ia ʻoku ʻalu fakataha mo e papitaisó mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ko e fuofua tāpuaki ko iá, ʻoku fakalahi ia ʻe he ivi malava ke hokohoko atu e fakamaʻa mei he angahalá ʻa ia ʻoku malava ʻo fakafou ʻi he takaua maʻu pē mo e mālohi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—naʻa mo e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi tāpuaki fakafiefia ko ʻení he “ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ʻe nofo mo e ʻOtuá.”
Ko e ouau ʻo e sākalamēnití ko ha fakaafe māʻoniʻoni mo hokohoko ia ke fakatomala moʻoni pea fakafoʻou fakalaumālie; ko ha ngāue tefito ia ʻi he hokohoko atu ʻo hono fakamāʻoniʻoniʻí.
ʻOku ʻikai fakamolemoleʻi ʻa e angahalá ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻiate ia peé. Ka ʻi heʻetau fakatomalá, teuteu fakakonisēnisí, mo kau atu ki he ouau māʻoniʻoni ko ʻení mo ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá, ko e talaʻofá ke tau ala maʻu maʻu aipē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mo kitautolu. Hili iá, pea ʻi he mālohi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau tauhi maʻu aipē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.
ʻOku ʻikai fakataumuʻa mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke tau aʻusia tuʻo taha pē ʻa e fakafoʻou fakalaumālié, fakaivifoʻoú, mo e fakafoki maí ʻi heʻetau moʻuí he ʻoku papitaiso kitautolu, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kuo fakamaʻu kitautolu ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi ouau māvahevahe mo taʻe-fehokotaki ʻa e papitaiso ʻi he fakaukú, ko hono hilifaki ʻo e nimá ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e sākalamēnití.
Ka ko ha ngaahi ʻelemēniti kinautolu ʻo ha sīpinga ʻoku fehokotaki mo fetānakiʻaki ke aʻusia e fakalakalaka ʻo e huhuʻí. Ko e fakahokohoko ʻo e fuakava mo e ouau takitaha, ʻokú ne langaki hake mo fakalahi ʻetau taumuʻá, holí, mo e ngāue fakalaumālié.
ʻOku faingofua mo fakahangatonu ʻa e hokohoko ʻo e tuʻunga fakaākongá: fakaʻaongaʻi ʻa e tui ki he Fakamoʻuí, fakatomala, maʻu ʻa e ngaahi fuakava mo e ouau ʻoku fiemaʻú, liliu, faifeinga ke maʻu maʻu pē ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, mo vilitaki faivelenga atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku ʻomi ʻe he palani ʻa e Tamaí, ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻa e ʻaloʻofa ʻoku tau fiemaʻu ke fakalakalaka ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki ki hotau ikuʻanga taʻengatá.
Fakamoʻoní
Ko ha ongo tāpuaki fungani ʻa e fakatomalá mo e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, naʻe malava ia ʻi he feilaulau fakalelei taʻefakangatangata mo taʻengata ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu mo moʻoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni ki he fakalangi, moʻoni mo moʻui, pea ki he ʻofa taʻemafakatataua ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú.