Fakahoko ha Liliu ʻi he Ngaahi Fakaafe Faingofuá
ʻOku ʻikai te ke teitei ʻilo ʻa e lelei ʻe maʻu ʻi hoʻo vahevahe ʻa e ʻofa mo e maama ʻa e Fakamoʻuí mo e niʻihi kehé.
Tā fakatātaaʻi ʻe Kyungeun Park
ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he taʻu tolu ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati (1928–2023) ʻi he ako māʻolungá, naʻe fehuʻi ange ʻe hono kaungāmeʻa ko Netulaá, “Laso, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke ʻalu ai ki he seminelí?”
ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai maʻulotu ʻa e ongomātuʻa ʻa Palesiteni Pālatí. Naʻá ne faʻa ʻalu mo hano ngaahi kaungāmeʻa lelei, ka naʻe ʻikai ke ʻalu ia ki he seminelí. Ko ia naʻe fakaafeʻi ia ʻe Netulā, pea ʻi he ʻaho hono hokó naʻá ne aʻu ki he semineli pongipongí ʻi he taimi 6:30 a.m. Talu mei ai mo ʻene kau ki he seminelí ʻi he ʻaho kotoa pē—ʻo aʻu pē ki he ngaahi pongipongi momoko mo sinou ʻo e faʻahitaʻu momokó.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “Naʻe ongo ki hoku lotó ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku ako ʻi he seminelí. Naʻe tupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe teuteuʻi au ʻe he meʻá ni ke u ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani pea hokohoko atu ke ngāue maʻá e ʻEikí mo Hono Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.”
Mahalo naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Netulā pe ko e hā ʻe hoko ʻi heʻene fakaafe faingofuá, ka ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻene sīpingá ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ngaahi faingamālié ke vahevahe ʻa e maama mo e fiefia ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Ko e taimi ko ʻeni ʻo e taʻú—ʻa e taimi Kilisimasí—ko ha taimi makehe ia ke fakahoko ai ia ʻi heʻetau fakamanatua ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, “ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní.”
Kamata ʻaki ʻa e ʻOfá
Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ko e lahi taha ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fekaú ke “ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa” pea mo “ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:37–39).
Ko e feituʻu ia ʻoku totonu ke tau kamata aí ʻi he taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e niʻihi kehé ki he lotú pe ngaahi ʻekitivitī hangē ko e houalotu sākalamēniti ʻo e Kilisimasí pe paati Kilisimasi ʻa e uōtí. ʻE fakamālohia ʻe hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá hoʻo holi mo e malava ke tauhi kiate Ia mo ʻofa mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻe ongoʻi ʻe he niʻihi ʻoku mou feohí ʻokú ke ʻofa moʻoni mo tokangaʻi kinautolu, ʻe ngalingali te nau loto-fiemālie ke ako lahi ange fekauʻaki mo koe—kau ai ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí.
Vahevahe ʻa e Meʻa ʻOku ʻi Ho Lotó
Tau pehē pē ʻoku fakaafeʻi koe ʻe hoʻo kaungāmeʻá ki ha paati, ka kuó ke ʻosi fili koe ke ke ʻalu ki he temipalé ʻi he ʻaho ko iá. Te ke lava foki ʻo talaange ki ho kaungāmeʻá fekauʻaki mo e temipalé mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomi ki hoʻo moʻuí, kae ʻikai ko e pehē pē, “Kātaki, he ʻikai ke u lava ʻo ʻalu.” ʻE lava pē ke faingofua pehē!
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pālati ʻoku tau “fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku [tau] ʻilo mo tui ki aí mo e meʻa ʻoku [tau] ongoʻí” pea ko “e fakamoʻoni haohaoá … ʻe lava ʻo ʻave ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e niʻihi kehe ʻoku nau tali tauʻatāina iá.” Te tau lava foki ʻo vahevahe ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó “ʻaki ʻetau hoko ko ha kaungāʻapi lelei mo tokanga mo fakahaaʻi ʻa e ʻofá.” ʻE “fakafōtunga atu heni ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí, mo … fakahoʻata ki he [niʻihi kehé] ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe ʻomai ʻe he ongoongoleleí.”
ʻE lava pē ke fakamanavahē ke vahevahe ia. Mahalo te ke hohaʻa naʻa ʻikai saiʻia pe fakasītuʻaʻi koe ʻe he niʻihi kehé. Mahalo ʻe hoko ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe tataki koe ʻe he Laumālié ʻi hoʻo lotu mo laka ki muʻa ʻi he loto-toʻa ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoní ʻi he faingamālie kotoa pē te ke maʻú.
ʻOua ʻE Foʻi!
Neongo he ʻikai hoko maʻu pē ʻa e faʻahinga tali naʻe fai ʻe Palesiteni Pālati ki he fakaafe ʻa Netulaá ke tatau mo hoʻo aʻusiá, ka ʻoku mahuʻinga ke ʻoua naʻá ke teitei foʻi! ʻE lava ke taʻe-tali ʻe he kakaí hoʻo ngaahi fakaafé ʻi ha ngaahi taimi. ʻI heʻene hoko iá, tali lelei ia pea ʻoua ʻe toʻo fakafoʻituitui ia. ʻOku ʻikai faʻa ʻuhinga ʻa e “ʻikai” ki he ʻalu ki he lotú pe ko ha ʻekitivitī pe ki he fie ʻilo lahi ange ki hoʻo ngaahi tuí ko ha “ʻikai” ia kiate koe.
Hokohoko atu hoʻo hoko ko ha kaungāmeʻá. Tokoni ʻi he taimi te ke lava aí. Pea kumi maʻu pē ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻa e maama ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ngaahi leá mo e tōʻongá.
Hangē ko Netulaá, ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ko e hā ʻa e lelei ʻe hoko mai ʻi hoʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofá, vahevahe ʻa e meʻa ʻoku ʻi ho lotó, pea fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa mo e maama ʻa e Fakamoʻuí—ʻi he Kilisimasí pea maʻu ai pē.