Ko Hono Vahevahe ʻo e Fiefiá ʻi Keniā
ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe Lōpeti ʻa e ongoongoleleí, naʻe pau pē ke ne vahevahe ia mo e tokotaha kotoa pē naʻá ne ʻiloʻí. Ko e moʻoni—ʻa e tokotaha kotoa pē.
Faitaaʻi ʻe Leslie Nilsson mo Eric D. Snider
Talu mei hono papitaiso ʻo Lōpeti L., taʻu 18, ʻo Keniā, ʻi ʻAokosi 2024, mo ʻene ʻomi ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko 50 tupu ki he lotú—peá ne papitaiso hanau toko 25!
Ko e fakakātoá ia ʻi heʻemau talanoa mo ia ʻi he ngaahi māhina siʻi kuohilí. Mahalo kuo tokolahi ange ia talu mei ai.
Naʻe fakafeʻiloaki ʻa Lōpeti, ko ha mēmipa ʻo e Kolo Pukuluá ʻi he Vahefonua Kisumu Keniaá, ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he konga kimuʻa ʻo e 2024, ʻi he taimi naʻá ne fetaulaki ai mo ha tangata ʻAmelika ʻokú ne fai ha ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻi Keniā.
ʻOku pehē ʻe Lōpeti, “Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻaku fakatuʻamelie ki heʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga ʻeku ongomātuʻá; naʻe ʻikai ke na lava ʻo ʻave au ki he akó.” (ʻI Keniaá, naʻa mo e ako fakapuleʻangá ʻoku fiemaʻu ki ai ha paʻanga.)
“Ka naʻá ku ʻiloʻi ʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻe kamata ke u lotu mo lau ʻa e Fuakava Foʻoú. Hili iá naʻa ku fetaulaki mo ʻeku tokotaha siponisaá.”
Ko ʻene “siponisaá” ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻá ne tāpuekina ʻa e moʻui ʻa Lōpetí ʻi ha founga ʻe ua: naʻá ne tokoniʻi ia ke ne foki ki he akó, pea mahuʻinga ange aí, naʻá ne vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ia (kae pehē ki ha talavou ʻe taha naʻe toki kau mai ki he Siasí). Naʻe papitaiso ʻa Lōpeti ʻi he hili nai ha māhina ʻe ono mei ai.
Kuo fakaafeʻi ʻe Lōpeti L. ʻo Keniaá ha kakai tokolahi ki he lotú—kaungāʻapí, kaungāakó, fānau ʻoku nau vaʻinga fakatahá—ʻa e tokotaha kotoa pē.
Ngāue Lelei ki ha Taha Kehe
Naʻe fakanatula pē ʻa e fakaʻamu ʻa Lōpeti ke vahevahe hono ngaahi tāpuaki foʻoú mo e niʻihi kehé. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakapaʻanga ʻa e ako ʻa ha taha. Ka te ne lava moʻoni ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí!
Naʻe kamata ke ne fakaafeʻi ʻa e kakaí ki he lotú—kaungāʻapí, kaungāakó, fānau ʻoku nau vaʻinga fakatahá—ʻa e tokotaha kotoa pē naʻá ne ʻiloʻí. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku haʻu ʻi ha Sāpate ʻe taha mo ha toko nima, pea ʻi ha Sāpate ʻe taha naʻá ku haʻu ai mo ha toko 10. Naʻá ku ʻave leva ʻa e ongo faifekaú kiate kinautolu ke lava ʻo mahino kiate kinautolu mo nau ʻiloʻi ko e Siasi ko ʻení ʻoku moʻoni ia pea te nau lava ʻo aʻusia ʻa e meʻa ʻoku ou aʻusiá.”
Naʻe ʻikai fuoloa kuo fili ha niʻihi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Lōpetí ke papitaiso pea naʻa nau kole kiate ia ke ne fai ʻa e ouaú.
ʻOku vave ʻa e tupulaki ʻa e Siasí ʻi ʻAfiliká, ko ha konga ai koeʻuhí ko e kau ākonga hangē ko Lōpetí. Naʻá ne papitaiso ha kakai ʻe toko 10 ʻi he uike pē ʻe taha, 11 ʻi he uike hono hokó, pea toko 4 “pē” ʻi he uike hoko aí.
ʻOku fakaafeʻi ʻe Lōpeti ha ngaahi kaungāmeʻa ki hono kolo ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku nau lotu ʻi ha tēniti ʻi ha konga kelekele ʻoku musie.
Naʻá ne ʻi ha konifelenisi KFT ʻi Keniā ʻi Tīsema taʻu kuo ʻosí, naʻá ne ʻi ai mo ha konga lahi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa foʻou naʻe toki papitaisó, ʻo kau ai hano kaungāmeʻa ʻe taha naʻá ne ʻosi papitaiso ha taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá.
ʻOkú ke sio ki he anga ʻa e langa ʻo e ngāué? ʻOkú ne fakaivia pē ʻe ia ia!
Ko e Ongoʻi ʻa e Laumālié
ʻOku pehē ʻe Feletiliki A., taʻu 17, ko e taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe hono kaungāmeʻa ko Lōpetí ki he lotú, naʻá ne ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié pea ʻikai ai ke ne lava ʻo fakaʻikaiʻi ia.
ʻOku pehē ʻe Feletiliki, “ʻI heʻeku aʻu ki he lotú, naʻe ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻI hono ʻomi kiate au ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe kamata ke u lau ia. Kapau ʻoku ʻikai mahino kiate au, ʻoku ou ʻeke maʻu pē ki heʻeku palesiteni fakakoló mo lotu.”
Kuo kaungāmeʻa ai pē ʻa Lōpeti (toʻohemá) mo Feletiliki talu mei hono fakafeʻiloaki ia ʻe Lōpeti ki he ongoongoleleí.
Ko Kifi M., 18, ko ha kaungāmeʻa ia ʻe taha naʻe papitaiso ʻe Lōpeti. ʻOku pehē ʻe Kifi mo e malimalí, “ʻOku ou fiefia ke kau ki he Siasi moʻoní—ʻa e Siasi moʻoni pē taha ʻi he ʻunivēsí.”
ʻOku hanganaki fiefia atu ʻa Kifi ke ngāue fakafaifekau.
Ko e tokolahi ʻo e kakai kuo fakaafeʻi ʻe Lōpeti ki he lotú kuo nau fili ke papitaiso, pea ʻoku nau fakaafeʻi foki mo e niʻihi kehé ke nau omi.
Kei Toe Lahi Pē ʻa e Ngāue ki he Kahaʻú
ʻOku palani ʻa Lōpeti ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he ʻosi pē ʻene akó (hangē ko Kifi mo Feletilikí). Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ne fie fai ai iá hili ko iá ʻokú ne ʻosi ʻiloʻi lelei pē ʻa e founga ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí?
ʻOku pehē ʻe Lōpeti, “Kuo pau ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ke u aʻusia ha meʻa lahi ange mo ako lahi ange. ʻE fakamālohia ai ʻeku tuí mo liliu ʻeku tōʻonga fakakaukaú. Ko e meʻa ia ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u faí.”
ʻOku teʻeki ke kakato hono vahevahe ʻe Lōpeti ʻa e ongoongoleleí. ʻOkú ne palani ke ngāue fakafaifekau. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa ia ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke u faí.”