Fakaʻilekitulōnika Pē: Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51
Ko Ho Fatongia Tauhí: Ko Ha Meʻafoaki mei he ʻOtuá
ʻOku foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi meʻafoaki ke tāpuekina kitautolu mo e niʻihi kehé.
Faitaaʻi ʻe Christina Smith
ʻI he kuonga muʻá, ko e tokotaha tauhí ko ha faʻahinga ngāue fakaetamaioʻeiki makehe ia ʻo hono puleʻi ʻo ha fāmili tokolahi pe ke tokangaʻi e ngaahi koloa ʻo honau ʻeikí. Naʻe ʻi ai ha kau tauhi ʻe niʻihi naʻe tuku ke nau tokangaʻi e ngaahi puleʻangá lolotonga e mamaʻo ʻa e tuʻí. Ko ha falala lahi ia!
Kuo folofola ʻa e ʻEikí “ʻilonga ia ʻe ʻiloa ko e tauhi faivelenga, mo angatonu, mo anga-fakapotopotó ʻe hū ia ki he fiefiaʻanga ʻo hono ʻEikí, pea te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 51:19). Ka ʻoku ʻikai folofola ia fekauʻaki mo hano tokangaʻi ʻo ha meʻa fakapaʻanga ʻa ha taha,—kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻe fai ʻe he taha kotoa ha fakamatala ki hono lakanga tauhí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:12), pea ko e tokolahi tahá ʻoku ʻikai ke nau ngāue ki ha tuʻi.
Ko ia, ko e hā leva e ʻuhinga ʻo e meʻá ni kiate kitautolu he kuongá ni? Ko e hā ho fatongia tauhí? Ko e hā kuo fakafalala atu ʻe he ʻOtuá kiate koé?
Ko e Meʻa Kuo Foaki Atú
Ko e sīpinga ʻe taha ʻo e tokotaha tauhi leleí ʻa e talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití, ʻa ia naʻe foaki ai ʻe ha tangata koloaʻia ha ngaahi talēniti pau ki heʻene kau tamaioʻeikí, ʻa ia ko ha faʻahinga ʻo e paʻangá. Naʻe fakaʻaongaʻi lelei ʻe ha toko ua ʻo e kau tamaioʻeiki ko iá ʻena ngaahi talēnití, pea naʻe fakahīkihikiʻi ʻena ngāué ʻe heʻena ʻeikí (vakai, Mātiu 25:14–30). Ko ha ongo tangata tauhi lelei ʻa e ongo tamaioʻeiki ko iá.
Ko ha faʻahinga meʻafaoaki pē mei he ʻOtuá (vakai, 1 Pita 4:10). ʻE lava ke kau ʻi ho fatongia tauhí ho sinó, ko hoʻo ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, ko hoʻo ngaahi taukeí, ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, pea naʻa mo hoʻo ʻilo ki he ongoongoleleí. Ko ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ia, ka ʻoku finangalo e ʻOtuá ke tokoni ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú. Ko ho fatongia tauhí ʻoku “ʻikai ki [hoʻo] leleí pē ka ke tāpuakiʻi ʻa e niʻihi kehé.”
Kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí, “Ko ʻeku taumuʻá ke tauhi ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní. … Ka kuo pau ke fai ia ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:15–16). ʻOku kau kitautolu ʻi he founga kuó Ne filí. Te ke lava ʻo hoko ko ha tokotaha tauhi fakapotopoto mo faitotonu ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e “ngaahi talēniti” kotoa pē kuó Ne foaki atú ke tokoniʻi mo tāpuekina e kakai kehé.
Ko ha Tāpuaki Maʻau
Neongo ʻe lava ke tokoni atu ho fatongia tauhí ke ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ka ʻoku hoko foki e ngaahi meʻafoaki ko iá ko ha tāpuaki maʻongoʻonga maʻau. Manatuʻi, kuo talaʻofa ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e moʻui taʻengatá ki he kau tauhi faivelenga kotoa pē. ʻOkú Ne finangalo ke tāpuakiʻi foki mo koe!
ʻOku falala atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe, pea ʻokú Ne ʻofeina hoʻo ngaahi feingá. ʻI hoʻo falala kia Sīsū Kalaisi ʻo fai ho lelei tahá ke hoko ko ha tokotaha tauhi lelei he taimi ní, te ne ʻomi koe ke ke ofi ange kiate Ia mo teuteuʻi koe ke ke hoko ko ha tokotaha tauhi lelei ʻi he taʻengatá.