Ko ha Pole ʻi he Hulohulá
ʻI heʻene pole lahi tahá, naʻe pehē loto ʻe Sina M. ʻo Siamané, “ʻE sai ange ke u haʻu mei he meʻá ni ʻoku ou mālohi ange ʻi ha fakaʻohovale pē kuó u maʻu ha ngaahi veiveiua.”
Faitā ʻa David A. Edwards
ʻOku ʻikai ke faʻa hoko mai ʻa e ngaahi polé ʻi he founga pe ko e taimi ʻokú ke loto ke nau hoko mai aí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku nau hoko ai ko e ngaahi polé. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai koe ʻe he moʻuí, ʻokú ke fehangahangai fēfē mo ia? ʻI he taimi ʻoku fakamamahi ai pea ʻikai lava ke fakamatalaʻí, ko e hā ʻokú ke faí? ʻI he taimi ʻokú ne fakamālohiʻi ai koe ke liliu hoʻo moʻuí mo hoʻo ʻīmisí, ko e fē ʻa e feituʻu te ke tafoki ki aí?
ʻI he taʻu nai ʻe tolu kuohilí, naʻe fehangahangai ai ʻa Sina M., ko ha finemui taʻu 17 mei Noate Laine-Uesifalia, Siamane, mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Naʻe tākiekina ʻene ngaahi talí ʻe he meʻa naʻe hoko kimuʻa ʻi he momeniti ko iá.
Ko Ha ʻAhiʻahi Fakafokifā
ʻOku pehē ʻe Sina, “Naʻá ku hulohula ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí pea naʻá ku fuʻu vēkeveke ki ai. Naʻá ku hulohula pālei, hulohula fakaonopooni, jazz—ko ha kiʻi konga ʻo e hulohula kotoa pē, ka ko e lahi tahá ʻa e pāleí.” Naʻe fakafiefiaʻi ia ʻe he hulohulá pea ko ha konga lahi ia ʻo ʻene moʻuí. ʻOkú ne pehē, “Naʻe fekauʻaki ʻa e meʻa kotoa pē mo e hulohulá.”
Ka naʻe kamata ke ne ongoʻi mamahi ʻi hono vaʻé ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne hulohula aí. Naʻá ne ongoʻi ia ʻo aʻu ki he taimi naʻá ne lue aí, pea ne ʻikai ke toe sai ia. Naʻá ne fekumi ki ha ngaahi tali mo ha fakamoʻui ʻo fakafou ʻi he kau toketaá, ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e lotú. Ka naʻe kei hoko pē ʻa e tupuʻanga ʻo ʻene mamahí ko ha misiteli, pea naʻe ʻikai hoko mai ha fakafiemālie ki heʻene faingataʻaʻia fakatuʻasinó.
ʻOku pehē ʻe Sina, “Naʻá ku maʻu moʻoni ha ngaahi momeniti naʻe fakafokifā ai haʻaku fakakaukau hangē ko ʻení, ʻʻOku ʻofa nai ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate au? Ko e hā ʻoku ou foua ai ʻení? Ko e hā ʻokú Ne tuku ai e meʻá ni ke ne fakamamahiʻi lahi aú?ʼ”
Ka neongo ʻa e faʻahinga fakakaukau peheé, naʻá ne tali ʻa e faingataʻa ko ʻení ʻaki ha tui mo ha falala lahi ki he ʻEikí.
Tui kimuʻa ʻi he Faingataʻá
Kimuʻa pea fehangahangai ʻa Sina mo e pole ko ʻení, naʻá ne ʻosi fakatupulaki ʻa e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.
ʻOku pehē ʻe Sina, “Naʻá ku fie ʻilo maʻu pē ki he ongoongoleleí.” ʻOkú ne fiefia ʻi hono akoʻi ange ʻe heʻene ongomātuʻá ʻa e ongoongoleleí, ʻave ia ki he lotú, mo tākiekina ia ke ne ongoʻi ha holi ke ako ki he ongoongoleleí.
ʻOkú ne pehē, “Ko ha tokotaha au ʻoku lahi ʻeku ngaahi fehuʻí, ka ʻoku ʻikai ke u loto-foʻi ʻi he fakafehuʻia ko ʻení. Ne u toki ʻiloʻi moʻoni ʻi hoku taʻu hongofulu tupú ʻoku sai pē ke ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi. Naʻá ku tuku ke ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi, pea naʻá ku lotua ha ʻilo mo ha mālohi pea ʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní ke mālohi ange.”
ʻI he fakaʻau ʻa e taimí, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe hanga ʻe he foungá ni ʻo ʻai ke mālohi ange ʻene fakamoʻoní. “Kuó u loto tauʻatāina maʻu pē ki he ongoongoleleí, ka naʻá ku tuku foki ke ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi ʻi heʻenau hoko maí, pea naʻá ku fekumi ki ha ʻilo lahi ange ki he ongoongoleleí.”
ʻOku ʻikai ke ne toe hulohula, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kehe ʻoku saiʻia ai ʻa Sina, kau ai ʻa e pianó mo e vaioliní. “Ne mau toki fakahoko ha koniseti ʻi he ongo siteiki Totimaní mo Tusolotofu, pea naʻá ku akoako ʻaupito peá u fie fakahoko ha fakaʻaliʻali lelei ai. Naʻe ongo fakaʻofoʻofa moʻoni, pea naʻá ku maʻu ha fiefia lahi. ʻI heʻeku fakakaukau ki aí, naʻe tupu ia mei heʻeku fokotuʻu ha taumuʻa ke u fakakaukau ki aí.”
Ko e ʻAhiʻahiʻi ʻa e Tuí
Neongo naʻe faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻene ngaahi faingataʻaʻia fakatuʻasinó ke fehangahangai mo ia, ka naʻe teuteuʻi ʻe he fakavaʻe ʻo e tui ʻa Siná ke ne fehangahangai mo e faingataʻa ko ʻení.
ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku pehē pē kiate au mei he kamataʻangá neongo pe ko e hā hono faingataʻá, neongo pe ko e hā hono lahi ʻa e mamahí, tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku ou fouá, ʻoku ʻikai ke u loto ke tukuakiʻi e ʻEikí pe ʻita kiate Ia. Ko ia ne u pehē loto pē ʻe lava pē ke u ʻita, ʻe lava pē ke u loto-mamahi, ka ʻoku ʻikai ke u loto ke hoko ia ko ha ʻuhinga ke kamata ke holo fakafokifā ai ʻeku fakamoʻoní. ʻE sai ange ke u haʻu mei he meʻá ni ʻoku ou mālohi ange ʻi ha fakaʻohovale pē kuó u maʻu ha ngaahi veiveiua.”
Naʻe fakapapauʻi foki ʻe Sina ʻi he kamatá he ʻikai ke ne foua toko taha ʻa e faingataʻa ko ʻení. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ne toe hulohula, kuó ne maʻu ʻeni ha fiefia lahi ʻi heʻene feohi fakataha pē mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. Pea kuó ne fekumi ki ha fakafiemālie mo ha faleʻi mei heʻene Tamai Hēvaní pea pehē foki ki he mātuʻá mo e kau takí.
Hangē ko ʻení, ʻokú ne pehē, “Kuó u talanoa lahi ki ai mo e kakaí ʻi heʻemau fononga ki he temipalé mo e ngaahi meʻa peheé, pea kuo nau pehē ʻoku faʻa hoko mai e ngaahi fehuʻí ki ho fakakaukaú—ʻo pehē maʻu pē ko e hā e ʻuhingá. Ka kuo nau talamai, ʻʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻokú ke mālohi feʻunga ke fehangahangai mo ia.ʼ Pea ʻoku tokoni ʻaupito ʻa e fanongo ki he meʻa ko iá mei he kakai kehé.”
Kuó ne ongoʻi foki ʻa e ʻofa mo e mālohi mei he Tamai Hēvaní ʻaki ʻene feohi mo e toʻu tupu kehé ʻi he ngaahi konifelenisi KFT. Kae mahalo kuó ne ongoʻi ha mālohi mo ha nonga ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa. “ʻI he tāpuaki kotoa pē kuó u maʻú, kuó u ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié mo fakatokangaʻi moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻofa moʻoni ʻiate au. ʻOku ou fakatokangaʻi naʻe ʻikai mei lava ke pehē mai ia kiate au ʻe he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻe ueʻi fakalaumālie moʻoni ia.”
ʻOku maʻu ʻe Sina ha fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea naʻá ne toki maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké. “Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he tāpuaki ko ʻení ʻoku ʻafioʻi moʻoni au ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate au pea te u lava ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa kuó Ne tokonaki maʻaku ʻi he moʻui fakamatelié ni mo e meʻa ʻoku fakatatali mai kiate aú.”
Ko e Meʻa Kuó Ne Akó
ʻOku pehē ʻe Sina, “Koeʻuhí naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo hulohula, naʻe pau ke u fekumi ki ha meʻa kehe ke u tokanga taha ki ai. Pea ʻoku fakaʻau ke fakalalahi ange ia ki he ongoongoleleí. Ko e moʻoni, ʻoku kei faingataʻa pē. Ka kuó u ako ke falala lahi ange ki he ʻEikí.”
ʻOku ʻuhinga ʻa e falala ko iá ʻokú ne lava ʻo laka ki muʻa neongo ʻa e ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi talí pe ko e ola naʻá ne mei saiʻia aí. ʻOku pehē ʻe Sina, “Kuo teʻeki ai ke hoko mai ʻa e fakamoʻui naʻá ku ʻamanaki ki aí. Ka kuó u ako lahi ange ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e Tamai Hēvaní, pea ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻoku ou foua ai ʻení.”
ʻOku ʻomi foki ʻe heʻene tuí ha fakakaukau kiate ia. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pē ʻe toe ʻi ai ha taimi te u tauʻatāina ai mei he mamahí pe ko e tūkunga pē ia te u ʻi ai ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo, ka ʻoku ou tui ki he ʻEikí ʻi he ikuʻangá ʻi he taimi te u foki ai kiate Iá, he ʻikai ke u toe ongoʻi ha mamahi pea ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻoku ou foua ai ʻení.”