2025
Fiefia ʻi he Tokoniʻi e Niʻihi Kehé
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Sune 2025


Fiefia ʻi he Tokoniʻi e Niʻihi Kehé

Falala ki he ʻEikí ke ke maʻu ʻa e fiefiá ʻiate koe pē, pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi foki ia.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau hohaʻa pe loto-mafasiá, mahalo te tau ongoʻi hangē ʻoku ʻikai hatau iví—pe loto-holi—ke ala atu ʻo tokoni. Ka ʻe lava ke tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau feingá. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe tolu.

finemui

1. Falala ki he ʻEikí, Vahevahe ʻa e Meʻa ʻOkú ke Akó

Hili e ului ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ki he ʻEikí, naʻa nau hoko ko ha kau faifekau maʻongoʻonga, ka naʻe ʻikai ke nau lavameʻa maʻu pē. Naʻe ʻikai ha ofo, he naʻa nau fakaʻau ke loto-foʻi. Naʻe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo ne folofola ange, “Kātakiʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa hoʻomou ngaahi mamahí, pea te u tuku ke mou lavaʻi ʻa e ngāué” (ʻAlamā 26:27).

Ko e fē ha taimi kuo fakafiemālieʻi ai koe ʻe he ʻEikí? Vahevahe hoʻo aʻusiá mo ha taha te ne ala fiemaʻu ha fakalotolahi.

talavou

2. Loto-Fakamātoato ʻi he Temipalé

ʻI he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha ivi fakaelotó, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻi he temipalé ke tau ongoʻi nonga. Hili e mafahifahi ʻa e funga hono kotoa ʻo e māmaní pea nofo ʻi he fakapoʻulí hili hono Tutuki ʻo Kalaisí, naʻe fakatahataha takai ʻa e kau Nīfaí ʻi he temipalé. Hili ʻEne Toetuʻú, naʻe hā mai ʻa Sīsū ʻo ngāue fakaetauhi kiate kinautolu (vakai, 3 Nīfai 11:1–15).

Fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia makehe kuó ke maʻu ʻi he temipalé, ofi ki he temipalé, pe fanongo fekauʻaki mo e temipalé. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke ngāue ai ʻi he temipalé pe fakahoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí, ʻokú ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko e moʻui mo e akonaki ʻa Sīsuú. ʻOkú ke ʻomi e ngaahi laumālié ke ofi taha taha kiate Ia.

kau finemui ʻoku nau taʻo meʻa

3. Fakaʻaongaʻi Ho Ngaahi Talēnití ke Tokoni

ʻI he taimi naʻe ʻafioʻi ai ʻe Sīsū kuo tāmateʻi Hono kāinga ko Sione Papitaisó, naʻá Ne “ʻalu … ki ha potu lala” (Mātiu 14:13). Ka ʻi he taimi naʻá Ne mamata ai ki ha falukunga kakai tokolahi naʻe muimui ʻiate Iá, naʻá Ne hoko atu ʻEne ngāue fakaetauhí, ʻo fakamoʻui ʻa e mahakí pea aʻu ʻo ne fakahoko ʻa e mana ʻo hono fafanga ha lauiafe ʻaki hono fakalahi ʻa e foʻi maá mo e iká (vakai, Mātiu 14:14–21).

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻafoaki ke tokoni ke tāpuekina e niʻihi kehé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:11, 26). Fakakaukau ki ha meʻa ʻokú ke saiʻia ke fai, pea fulihi ia ke hoko ko ha ngāue tokoni. ʻE lava pē ke hoko ia ko ha faʻahinga meʻa pē, mei he taʻo meʻá ki ha luelue mo ʻenau kulií.