2025
Naʻe Tokoniʻi Au ʻe he Moʻoní ke u Hao mei he Ponokalafí
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Sune 2025


Naʻe Tokoniʻi Au ʻe he Moʻoní ke u Hao mei he Ponokalafí

Naʻá ku lava ʻo ikunaʻi ʻeku fefaʻuhi mo e ponokalafí ʻo fakafou pē ʻi he tokoni ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne ngaahi moʻoní.

talavou mo ha ʻata lōloa

Tā fakatātaaʻi ʻe Alex Nabaum

ʻI hoku taʻu 12, naʻá ku fanongo ki he talanoa ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa taʻefeʻunga ʻi he akó. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe pehē ʻe ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻoku fakaoli ke fakaʻaliʻali mai ha ngaahi fakatātā fakaponokalafi. Naʻe faifai pē peá u fie ʻilo pea naʻe ʻahiʻahiʻi au ke u toe vakaiʻi lahi ange. Ne tohoakiʻi au ki he ponokalafí, ʻa ia naʻá ne maʻu ha konga lahi ʻo ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne uesia lahi au.

Naʻá ku ilifia ke talanoa ki ha taha fekauʻaki mo ʻeku fefaʻuhi mo e ponokalafí koeʻuhí naʻe ʻikai ke u loto ke kehe ha fakakaukau mai ha taha kiate au. ʻI he taimi naʻe maʻu ai au ʻe heʻeku ongomātuʻá peá na fehuʻia aú, naʻá ku mā peá u ongoʻi taʻe-fiemālie mo halaia ʻaupito. ʻI he taimi ní, ʻoku ou fiefia ʻi heʻena fai iá, pea ʻoku ou fakaʻamu ne vave ange ʻeku fakahā ange kiate kinauá. Naʻá na ʻofa ʻiate au ʻi he meʻá ni mo tokoniʻi au ke u ikunaʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá.

Naʻe poupouʻi au ʻe heʻeku ongomātuʻá ke u talanoa ki heʻeku pīsopé. Naʻá ku kiʻi fakafepakiʻi ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ka ʻi he faifai peá u fakahā kiate iá, naʻá ne maʻu ha mahino. Naʻá ne akoʻi au fekauʻaki mo e founga ʻo e fakatomalá. Hili ha ngaahi taimi, naʻá ne tokoniʻi au ke u fakatomala. Naʻá ne poupouʻi au ke u fokotuʻu ha fanga kiʻi taumuʻa iiki pea kamata ha ngaahi tōʻonga moʻui lelei hangē ko e lotú, lau ʻeku folofolá, mo fakamoʻuaʻi hoku taimí ʻaki e ngaahi meʻa leleí. ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui ko ʻení ʻa e Laumālié mo tokoniʻi au ke u falala ki he Fakamoʻuí kae ʻoua kuo ʻikai ke u toe fie sio ponokalafí.

Naʻá ku fefaʻuhi ʻi ha kiʻi taimi siʻi, ka ʻi he tokoni ʻa ʻeku ongomātuʻá, pīsopé, mo e ʻEikí, ne u lavaʻi ia. ʻOku kei ʻahiʻahiʻi pē au ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka kuó u ngāue mālohi ke aʻu ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí. Kuo laka hake ʻeni ʻi he taʻu ʻe uá ʻeku maʻá. ʻOku ou maʻu ha loto-falala lahi ange ʻi he taimí ni. Kuó u ako ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻi he kotoa ʻo e fonongá ni.

Ngaahi Moʻoni Taʻengata fekauʻaki mo Hotau Sinó

ʻI he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí, ne u ako ai ʻoku toputapu hotau sinó. Neongo pe ko e hā ho fōtungá pe founga ʻoku ʻiloʻi ai koe ʻe he niʻihi kehé, ko ho sinó ʻoku ʻi he tatau ia ʻo e ʻOtuá.

ʻOku akoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22 ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui, ka ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko ha temipalé, ʻoku hoko foki hotau sinó “ko ha feituʻu ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié.” ʻOku fiemaʻu ke tau tokangaʻi lelei hotau sinó. ʻOku ou fie fakaʻapaʻapaʻi hoku sinó ʻaki hono tauhi ia ke maʻa, moʻui lelei, mo taau ke nofoʻia au ʻe he Laumālié.

Kuó u ako foki ʻoku toputapu ʻa e ngaahi ongo fakasekisualé. ʻOku ʻikai ko ha angahala kinautolu. Ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke fakatupu kinautolu ʻi tuʻa ʻi he nofo-malí pe ngāue taʻefeʻunga ke fakatupulaki hono ongoʻi kinautolú ʻoku nau hoko ai ko ha faiangahalá. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ha moʻui fiefia mo ha ngaahi fāmili te tau lava ʻo nofo fakataha mo ia ʻo taʻengata. Ko e ngaahi ongo fakasekisualé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá. Naʻe akoʻi au ʻe he tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú he ʻikai te ke lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi ho sinó kapau ʻoku ʻikai ke ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi ongo ko iá.

Fiemālié mo e Tokoní

ʻOku ou saiʻia ʻi he mūsiká. ʻOku ou ke hiva mo fanongo ki he ngaahi hiva langaki moʻuí hangē ko e ngaahi himí mo e ngaahi hiva StrivetoBe ʻokú ne tokoniʻi au ke u ongoʻi ʻa e Laumālié. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou saiʻia taha aí ko e “Te u Malava.” ʻOku fakamanatu mai ʻe he hivá ni kiate au “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohi[a] aú” (Filipai 4:13).

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku maká. Ko Ia ʻa ʻeku māmá. Ko Ia hoku Fakamoʻuí mo e Huhuʻí pea toe mahulu ange ai. ʻOkú Ne ʻofa mo tokanga mai kiate kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakalakalaka mo tau fakahoko hotau lelei tahá. Te Ne tokoniʻi kitautolu ʻo tatau ai pē pe ko e hā. ʻOku fakafiemālie ʻeni kiate au he ʻoku lahi ʻeku ngaahi tōnounoú. ʻOku fakaʻofoʻofa ke ʻofa lahi ha taha fakaofo ʻiate au. ʻOku ou feinga ʻi he lelei taha te u lavá ke hangē ko Iá—kiate Ia.

ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻokú ke fouá pe ko e hā e tuʻo lahi hoʻo fehalaaki pe toó. ʻI hoʻo falala ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, te Ne toʻo hake maʻu pē koe ʻo fua koe ki he tepí. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá ku toki lava pē ʻo ikunaʻi ʻeku fefaʻuhi mo e ponokalafí ʻi Heʻene tokoní. Te ke lava moʻoni ʻo ikunaʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻia Sīsū Kalaisi.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Siōsiá, USA.