2025
Maluʻi Ho Temipalé
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Sune 2025


Maluʻi Ho Temipalé

Ko ho sinó ʻoku toputapu. Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo feinga ke tauhi ia ke toputapú.

toʻu tupu ʻi muʻa ʻi ha temipale

Tā Fakatātaaʻi ʻe Toby Newsome

Kuo akonekina koe ko ho sinó ko ha meʻaʻofa toputapu ia mei he ʻOtuá—hangē ha temipalé (vakai, 1 Kolinitō 6:19). Kuo faleʻi koe ke: “Fakahoko e ngaahi meʻa te nau fakamālohia ho sinó—ʻo ʻikai ha meʻa te ne fakalaveaʻi pe maumauʻi ia” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí [2022], 25).

Sai. Ko ia ai, ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe mei he ʻaho ki he ʻaho?

Ko e moʻoni, te ke lotu, fakalaulauloto, mo fealeaʻaki mo e mātuʻá mo e niʻihi kehé ke tali e fehuʻi ko iá ʻiate koe pē. Ka ʻi hoʻo fai iá, ko ha ngaahi meʻa siʻi pē ʻeni ke fakakaukau ki ai. ʻIo, ko e ngaahi meʻa ʻeni mahalo kuó ke fanongo ai mei he mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, kau mataotao ki he moʻui leleí, mo e ngaahi meʻa peheé. Ka ʻoku tokanga moʻoni ʻa e kakai ko ʻení kiate koe mo fiemaʻu ke ke fiefia. Pea ʻoku nau hohaʻa ki he ngaahi meʻá ni ʻi he founga ʻoku tokangaʻi ai ʻe he toʻu tupú honau sinó.

finemui ʻoku mohe

Siʻisiʻi e Mohé

Kuo faleʻi mai e ʻEikí, “ʻAlu ʻo mohe ʻi he teʻeki ai ke fuoloa ʻa e poʻulí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou helaʻia; ʻā hengihengi hake koeʻuhi ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124). ʻOku pehe ʻe he kau mataotaó ʻoku fiemaʻu ʻe he toʻu tupú ha houa mohe ʻe 8–10 ʻi he pō takitaha. Mahalo te ke fakakaukau, “ʻIo, ʻikai nai ko ha meʻa lelei ia.” Ka ke feinga pē. ʻOku ʻaonga lahi. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa hangē ko e akó ʻe ʻikai te ke lava ʻo mapuleʻi, ka ke tokanga taha pē ki he meʻa te ke lava ʻo mapuleʻí. Hangē ko ʻení, fakangatangata ho taimi ngāue ʻaki e ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká , tautautefito ki he poʻulí. ʻOua naʻá ke ʻave hoʻo meʻangāue fakaʻilekitulōniká ki hoʻo loki mohé he poʻulí.

ko ha talavou ʻoku kai

ʻIkai Kai Pongipongí

Kai pongipongi. ʻE fakamālō atu ho sinó mo ho ʻatamaí. Ko ʻeku moʻoni. ʻOku fuʻu tokolahi ha toʻu tupu ʻe lava ke nau kai maʻu meʻatokoni pongipongi ka ʻoku ʻikai ke nau fai ia. ʻOku hoko ʻeni ke nau tuletule mo ʻikai tokanga taha lahi ange. Tuku ha taimi ke ke kai ai ha meʻa—ha faʻahinga meʻa pē—ki he maʻu meʻatokoni pongipongí ʻokú ne fafangaʻi koé. Ko e hā pē ha meʻa ʻokú ke maʻu—mā, siisi, laise, fuaʻiʻakau, siuliō, fuaʻimoa, iokati, katogo—kai pē.

talavou mo e ongo nim

Tōtuʻa ʻo e ʻIkai Fakamālohisinó

Tuʻu ki ʻolunga. Ngaungaue holo. ʻOku faingofua pehē pē. Ka ʻoku fuʻu tokolahi fau e toʻu tupu ʻoku ʻikai ke nau fai ʻeni. ʻE tokoni hoʻo kau atu ki ha faʻahinga ʻekitivitī fakatuʻasino ʻi he ʻaho kotoa pē ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei lahi ʻi he taimí ni pea ʻamui ange. Pea te ke ongoʻi fiemālie ange. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke faingataʻa pe palaniʻi lelei. Luelue ʻi tuʻa. Tisikou ʻiate koe pē ʻi ho lokí. Ha faʻahinga meʻa pē. Ka ke ngaue pē.

finemui ʻoku helaʻia

Fuʻu Tōtuʻa e ʻEkitivitií

ʻOku ʻi ai e meʻa ko e tōtuʻa hono fakahokó. ʻOku ʻi ai e fakangatangata ki he “ʻikai ha mamahi, ʻikai maʻu ai ha meʻa.” Ko e faʻahinga mamahi ʻe niʻihi ko ha fakaʻilonga ia ʻoku fiemaʻu ke ke taʻofi. ʻOku ʻi ai ha kakai kei talavou ʻoku nau fakamālohiʻi kinautolu ʻi he sipotí, longomoʻuí, pe ngaahi ʻekitivitī fakatuʻasino kehe pea nau fakalaveaʻi honau sinó. (Taimi ʻe niʻihi ko e kakai lalahí ʻoku nau fuʻu teke mālohi kinautolú.) Ke ke moʻui lelei, pea tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga ʻoku ʻoatu ʻe ho sinó kiate koé.

ko ha finemui ʻoku vakai ki heʻene telefoni toʻotoʻó

Tōʻonga Fakasekisuale ʻi he Text (Sexting)

Kuo akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku hala hono fakatupu e ngaahi fakakaukau holi koví (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63:16). ʻOua ʻe faitaaʻi taʻekofu koe (pe tohi ha ngaahi pōpoaki fakasekisuale) pea ʻave kinautolu ki he kakaí ʻi ha polokalama fetohiʻaki. ʻOku ʻikai ko ha kaungāmeʻa ha taha pē ʻokú ne ʻoatu ʻa e faʻahinga meʻa peheé pe kole atu ke ke ʻave ange ha meʻa peheé. Ko ʻene kamata pē ha faʻahinga vā fetuʻutaki pe fetalanoaʻaki ʻo huʻunga ki he meʻa ko ʻení, ko ha fakaʻilonga FAKATUʻUTĀMAKI! lahi, kulokula ia ʻoku uloulo mai. ʻOku hala ʻa e pōpoaki fakasekisuale ʻi he text. ʻOku holoki moʻui ia. ʻOkú ne taʻe fakaʻapaʻapa ki he sino ʻo e kakaí. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e feituʻu ʻe iku ki ai ha ʻīmisi fakaʻilekitulonika ʻi he taimi ʻoku ʻave ai ki ha tahá.

talavou ʻokú ne tekeʻi ʻa e ʻaó ke mavaeua

Ifi Tapaka Fakaʻilekitulōniká (Vaping)

Kuo tapui ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa pau, hangē ko e tapaká (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89:8). ʻOku maʻunimā ʻaupito ʻa e nikotiní (ko ha faitoʻo konatapu ʻi he tapaká). (ʻOku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi kuo ʻikai ke nau toe fakaʻaongaʻi e faitoʻo konatapú naʻe faingataʻa ange hono liʻaki ʻo e ifi tapaká.) ʻOku faʻa ‘i he sikaleti fakaʻilekitulōniká ʻa e nikotiní. Pea naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ai ʻa e nikotiní, ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi kemikale fakatuʻutāmaki kehe. (ʻIkai ngata aí, kuó ke fanongo nai ʻoku faʻa pā ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e maka ʻi he sikaleti fakaʻilekitulōniká? Ko ha toe ʻuhinga ia ʻe taha ke fakamamaʻo ai.)

ongo talavou ʻoku haʻi hona fofongá

Ngaahi Pole Fakavalevale ʻi he ʻInitanetí

ʻI he mafola ʻa e pole fakamuimuitahá ʻi he mītia fakasōsialé, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ke fai ia. ʻOku ʻomi ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ha fakatuʻutāmaki fakatuʻasino. ʻOku fakatuʻutāmaki ha niʻihi ki he koloa ʻa e kakai kehé. ʻOku meimei ke nau fakavalevale kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ko ha vale koe. ʻIo, te ke lava ʻo fiefia. Ka ke ʻatamai poto. Hangē ko e lea ʻa e palōfita ko Sēkopé, “ʻOiauē mou fakapotopoto; ko e hā ha meʻa ke u toe lea ʻaki atu kiate kimoutolú?” (Sēkope 6:12).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko Ho Sinó: Ko Ha Meʻaʻofa Fakaofo ia ke Mataʻikoloa ʻAki,” Liahona, ʻAokosi 2019, 2–7.