Liahona
Temipalé, Fakamoʻoní pea mo e ʻOfa ʻa ha Tamai
Liahona Fēpueli 2026


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Temipalé, Fakamoʻoní pea mo e ʻOfa ʻa ha Tamai

Naʻe fakaʻohovale e fuʻu puke lahi e tamai ʻa Tākeni ʻIopeí. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku talanoa kiate ia ʻi ha pō ʻe taha pea naʻá ne fuʻu moʻui lelei mo mālohi ka ʻi he ʻaho hono hook . . . naʻá ne fuʻu faikehe ʻaupito . . . ʻo ʻikai ke toe lava ʻo ngāue mo talanoa.”

Hili ha uike ʻe ua ʻi he falemahakí, naʻe teʻeki ai pē ke lava e kau toketaá ʻo ʻiloʻi e ʻuhinga e mamatea fakaʻohovale ʻene tamaí mo e ʻikai ke malava ʻo leá. Naʻe fuʻu faingataʻa e tūkunga ko ʻení kia Tākeni koeʻuhí he naʻá ne ʻi Hauaiʻi ki he akó kae nofo hono fāmilí ʻi Kilipati. ʻOkú ne pehē, “Naʻa mau fuʻu vāmamaʻo.”

ʻI he taʻu ʻe nima kimuʻá, naʻe taʻu 20 ʻa Tākeni ʻi he taimi naʻá ne puna ai ki Nuʻu Sila ke ngāue fakafaifekau maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e fuofua taimi ia ke ne mavahe ai mei Kilipatí, pea ko e fuofua tokotaha ia ʻi hono fāmilí ke mavahe ki ha feituʻu kehe.

Naʻe vave pē e liliu ʻene fiefiá ki he taʻelatá, pea ʻi heʻene fuofua telefoni ki heʻene tamaí, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo puʻaki ha foʻi lea—ka naʻá ne tangi pē. ʻI he faifai peá ne talaange ki heʻene ongo mātuʻá ʻoku fie foki atu ia ki honau ʻapí, naʻá na fakalotolahiʻi ia ke ne nofo pē.

ʻOku fuʻu houngaʻia moʻoni ʻa Tākeni ʻi heʻene nofo ʻo fakakato ʻene ngāue fakafaifekaú. Hili hono tukuange ia ʻi he 2022, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo foki leva ki ʻapi. Naʻe taʻofi ia ʻe he mahaki fakamāmani lahi ko e COVID-19 mei haʻane foki ki Kilipati, ko ia naʻá ne ʻalu hangatonu ai pē ki he ʻApiako ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi ʻi Hauaiʻí ke kamata ʻene ako ki hono mataʻitohi ʻi he talitali kakaí.

Naʻe talanoa ʻa Tākeni ki hono fāmilí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he telefoní kae pehē ki he vitioó. Neongo ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e nofo fakatahá, ka naʻe tokoni ʻene fanongo ki he leʻo ʻo ʻene ongo mātuʻá ʻi he ʻaho takitaha ke nau ongoʻi vāofi ai neongo ʻa e vāmamaʻó.

ʻOku makehe e ʻofa ʻa Tākeni ʻi heʻene tamaí. “Ko ha tokotaha ʻofa ia . . .ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate au mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané.” ʻOkú ne manatuʻi e faʻa hohaʻa lahi ʻene tamaí ʻi ha taimi ʻe puke ai ha taha ʻo ʻene fānaú. Te ne feinga ke ʻalu ʻo kumi mai haʻanau meʻakai ʻa ia ʻoku maʻu ngataʻa ʻi he motú ʻo hangē ko e “ʻāpelé! ʻOku manatu fiefia ki ai ʻa Tākeni ʻo pehē, ʻoku moʻoni ia.”

Naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe hoko ʻi he ʻapiako māʻolungá ʻa ia he ʻikai pē ke teitei ngalo ʻi heʻene moʻuí. Naʻe ʻikai ke lelei e lipooti fakaako ʻa Tākení pea naʻá ne hohaʻa ʻi hono lau mai ia ʻe heʻene faiakó, pea ʻi he mavahe ʻa Tākeni mei he loki akó, naʻá ne ʻohovale he sio ki heʻene tamaí—ko ha tokotaha ngāue tauhi ʻapi ʻi he ʻapiakó—ʻoku tangutu ʻi he holó ʻo fanongo mai pē.

ʻI hono fakatokangaʻi mai pē ʻe he tangataʻeikí ʻa e tangi hono ʻofefiné, naʻá ne toe tangi foki mo ia. ʻOku kata pē ʻa Tākeni mo pehē, “Naʻá ma tangi fakataha pē.” “Naʻá ku tangi pē mo sio kiate ia, peá ne tangi pē mo sio mai kiate au.” Naʻe tokoni e tangi e tamai ʻa Tākení ke toʻo atu ai ʻene loto-mamahí.

Hili ha ngaahi taʻu kimui ai, ʻi ha maile ʻe lauafe, naʻe ongo moʻoni kia Tākeni ʻa ʻene fanongo ki he puke ʻa ʻene tamaí. Naʻe ʻikai ke lava ʻo tukutaha ʻene tokangá ʻi heʻene ngāue fakaakó pe ko ʻene ngāué, kae nofo pē ʻo fakakaukau ki heʻene tamaí ʻi honau ʻapí ʻa ia ʻoku ʻikai ke lava ʻo ngāue pe leá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku [tafe] tavale pē ʻa e loʻimatá mei hoku fofongá koeʻuhí he ko e meʻa kotoa pē naʻá [ku] fakakaukau ki aí, ko ʻeku tamaí . . . pea ʻoku fuʻu faingataʻa moʻoni ia.”

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe nofo ofi ʻa Tākeni ki he Temipale Laʻie Hawaii, ka naʻe ʻikai ke ne faʻa ʻalu ki ai. Naʻá ne ongoʻi mālohi ke foki ki ai, ka naʻá ne toe ongoʻi halaia foki. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe fanongo mai e Tamai Hēvaní ki heʻeku lotú koeʻuhí he naʻe kiʻi fuoloa ʻeku fakamamaʻo meiate Iá.”

Ka neongo ʻene ongoʻi halaiá, naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻOtuá pē te ne lava ʻo fakafiemālieʻi iá. Naʻá ne loto leva ke ngāue ʻi he tui pea kamata ʻalu fakaʻaho leva ki he temipalé ke lotua e moʻui lelei ʻene tamaí.

Pea naʻe hoko ha mana. Naʻe kamata ke moʻui lelei ange ʻene tamaí. Naʻe ʻikai ke fakamoʻui [ʻene tamaí] he taimi pē ko iá, ka naʻe faifai pē pea kamata ke ne lea. ʻOku pehē ʻe Tākeni, “ʻE fiemaʻu pē ha taimi ka ne toki lava ʻo moʻui lelei ʻaupito ka ʻoku ou ongoʻi moʻoni naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻene tokoni ke moʻui lelei ange ʻeku tamaí.”

ʻI ha meimei taʻu ʻe taha kimuʻa he puke ʻa ʻene tamaí, hili ia ha taʻu ʻe fā ʻene mavahe mei ʻapí, naʻe faifai pea lava ʻa Tākeni ʻo foki ki Kilipati. Naʻá ne loto ke fakaʻohovaleʻi hono fāmilí, pea ʻi heʻene hū atu he matapaá, naʻe sio fakamamaʻu mai ʻene tamaí kiate ia ʻi ha meimei miniti ʻe ua ʻo ʻikai puʻaki mai ha foʻi lea.

ʻOku manatuʻi ʻe Tākeni, “Ko e meʻa pē naʻá ku sio ki aí ko e loʻimataʻia ʻi hono fofongá.” Naʻe ʻeke ange ʻe heʻene tamaí, “Ko e hā naʻe ʻikai ke ke talamai ai ʻokú ke haʻú?” Pea naʻá na tangi fakataha leva. ʻOkú ne pehē, “Ko e mōmeniti fakafiefia tahá ia.”

ʻI he ʻaho ní, ʻoku fakaʻau ke laka kimuʻa e moʻui ʻene tamaí. Naʻe fakamālohia ʻe he aʻusia ko ʻení e fakamoʻoni ʻa Tākeni ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko e ʻofa ʻa ʻene tamai fakamāmaní.

Naʻá ne ʻiloʻi neongo ʻetau fakamamaʻo meiate Iá, ka ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē, ʻo kei mafao mai hono toʻukupú, ʻo mateuteu ke talitali lelei kitautolu ki ʻapi.