Liahona
Ko e Hala Fakafiefia o e Fuakavá
Liahona Fēpueli 2026


“Ko e Hala Fakafiefia ʻo e Fuakavá,” Liahona, Fēpueli 2026.

Ko e Hala Fakafiefia ʻo e Fuakavá

ʻOku ʻomi ʻe he ʻaʻapa mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo haʻi fakataha ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló, ʻa e fakaofo mo e nēkeneka lahi ʻaupito ki hoku laumālié pea fakafonu ʻaki au ʻa e loto-houngaʻia.

Ko ʻEletā Petuliki Kealoni mo hono uaifi ko Senifaá

Ko ʻEletā Petuliki Kealoni mo hono uaifi ko Senifaá

ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa ʻIsileli mo ʻElisapeti Heiveni Pālou mei Nāvū, ʻIlinoisi ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1848, naʻá na tuku ʻena kiʻi pēpē tangata naʻe tanu ʻi ha kiʻi faʻitoka ʻi Nāvū. Naʻe mālōlō ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Sēmisi Nataniela Pāloú, ko ʻena fuofua pēpeé ia, hili pē ha taimi nounou mei hono fāʻeleʻí ʻi Mē 1841.

ʻI heʻena mavahe ki he Teleʻa Sōlekí, ngalingali naʻe ʻikai pē ha ʻamanaki ʻa ʻIsileli mo ʻElisapeti te na toe sio ki he faʻitoka ʻo hona fohá. Ka ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa ʻIsileli ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ne fou atu ʻi Nāvū ʻi heʻene fononga fakahahaké. ʻI he kole ʻa ʻElisapetí, naʻá ne feinga ke kumi e faʻitoka ʻo hona fohá ke tangaki ia ʻo ʻave ki he faʻitoka lahí, ʻi he fakahahake ʻo e koló.

Hili ha ʻaho kakato mo e ʻikai ke ola lelei ʻa e fekumí, naʻe kole tokoni ʻa ʻIsileli ki he tokotaha tauhi faʻitoka fakalotofonuá. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá na maʻu ʻa e faʻitoká, naʻe tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e kāinga ʻo Sēmisi ko Melé. Ko e meʻa fakamamahí, naʻe popo pea movete e puha maté. ʻI ha tohi ʻa ʻIsileli ki hono uaifí, naʻá ne pehē, “Ko ia ne u tafoki ʻo fakakaukau te u tuku pē kinaua ʻi ai ki ha taimi ʻi he kahaʻú.”

Naʻe teʻeki ai ke fuʻu mamaʻo ʻene lue mei he faʻitoká mo ʻene fanongo ki ha leʻo. ʻOkú ne manatuʻi e meʻa naʻe hokó, pea naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe fuʻu leʻo siʻi ʻo ʻikai ke mei ongo mai, ka naʻe mahino lelei ki hoku ʻatamaí ʻo hangē ʻoku pehē mai: ‘Tangataʻeiki, ʻoua te ke tuku au heni.’” Naʻe foki ʻa ʻIsileli ki he faʻitoká, ʻo fakakaukau ke tangaki ā ʻene kiʻi tamasiʻí. “Naʻá ku ongoʻi ha nonga makehe mo fiemālie hoku ʻatamaí naʻe teʻeki ke u ongoʻi pehē kimuʻa. … Mahalo pē te u pehē: kuo teʻeki ai ke u ʻiloʻi ha faʻahinga fatongia mafatukituki pehē ʻi heʻeku moʻuí.”

ʻI he ʻaho 2 ʻo Sepitema 1853, naʻe hikitanga ai ʻe ʻIsileli Pālou mo e tokotaha tauhi ʻo e faʻitoká ʻa e ongo sino ʻo Sēmisi mo Melé ki he faʻitoka lahi ʻo Nāvuú, pea fakaʻilongaʻi e feituʻú ʻaki ha “ngaahi foʻi maka ʻi he konga ki muʻa mo e konga ki mui ʻo e ongo faʻitoká.”

Naʻe talaange ʻe Sēmisi kia ʻElisapeti ko e taimi ko ia naʻe kei nofo holo ai ʻi he faʻitoká, “Naʻá ku ongoʻi ha holi ke fakatapui au mo e meʻa kotoa pē te u ala maʻú ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí, koeʻuhí ke lau ʻoku ou taau ke tuʻu fakataha mo [Sēmisi] ʻi he pongipongi ʻo e ʻUluaki Toetuʻú.”

ʻOku malava ʻe he mateaki ʻa ʻIsileli ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, fakataha mo hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava toputapú, ʻo fakaʻatā ʻa Kalaisi ke ne fakahoko ʻa e moʻui taʻengatá—ʻa e tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa pē—ʻa ia ʻoku malava maʻana, mo ʻene ngaahi kuí, pea mo hono hakó.

ʻOku malava ke hoko mo e meʻa tatau kiate kitautolu kotoa.

ngaahi laulau sākalamēnití

Faitaaʻi ʻe Jerry Garns, ʻe lava ke hiki hano tatau ke fakaʻaongaʻi pē ʻe he Siasí

Ngaahi Talaʻofa Toputapu

ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻiate kitautolu takitaha ʻo laka ange ia ʻi ha toe meʻa te tau lava ʻo mafakakaukaua. ʻOku ʻikai ha toe feituʻu ʻe hā lahi ange ai ʻEna ʻofá ka ʻi he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi fuakava naʻe foaki mai kiate kitautolu ʻi he papitaisó pea ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Ko e taha ʻo e ngaahi fakakaukau mahuʻinga taha ki he tui fakalotu moʻoní ko ha fuakava toputapu. ʻI he tafaʻaki fakalaó, ko e fuakavá ko ha aleapau ʻi he vahaʻa ʻo e toko ua pe tokolahi ange. Ka ʻi he tuʻunga fakalotú, ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻa e fuakavá ia. Ko e fepalōmesiʻaki toputapu ia mo e ʻOtuá.”

ʻOku tāpuekina kitautolu ʻe he palōmesi toputapu kotoa pē ʻoku tau fakahoko mo tauhí. ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke tohoakiʻi kitautolu ke tau ofi ange kiate Kinaua. ʻOkú Na finangalo ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako mo tupulaki ʻi he tuí mo e ʻiló. ʻOkú Na finangalo ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ha mālohi fakalangi. ʻOkú Na finangalo ke tau maʻu ʻa e fakamoʻuí mo e melinó ʻi ha māmani ʻoku ngali faingataʻa ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki peheé. ʻOkú Na finangalo ke tau aʻusia ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí ni pea mo e moʻui ka hokó. ʻOku tafe mai mei he ʻofa haohaoa ko ʻení, ʻa ʻEna foaki mai ha faingamālie ke tau fai ha fuakava pea fehaʻiʻaki fakataha ai mo Kinaua. ʻOku tau maʻu e tāpuaki ki hono toe fakatukupaaʻi fakauike e ngaahi fuakava ko iá lolotonga e houalotu sākalemēnití.

ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he laumālie ʻo e loto-houngaʻia koeʻuhí he ʻoku tau maʻu ʻa e tāpuaki fakafiefia ʻo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, manatu kiate Ia mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú ʻa ia ʻoku hā mai ʻi he meʻaʻofa ʻo ʻEne Fakaleleí—naʻá Ne mamahi, tafe e taʻataʻá, pea pekia maʻatautolu. ʻOku toe tāpuakiʻi foki kitautolu ʻe he sākalamēnití ʻaki ha faingamālie fakauike ke fakahaaʻi ʻetau loto fiemālie ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá, mo fai ha fuakava foʻou (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ou faʻa fanongo ki he pehē ʻoku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ki hono toe fakafoʻou e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he papitaisó. Neongo ʻoku moʻoni ia, ka ʻoku toe mahulu hake ia ai. Kuó u fai ha fuakava foʻou. Kuo mou fai ha fuakava foʻou. … ʻOku fakahoko mai leva [ʻe he ʻEikí] ʻa ʻEne folofola te tau maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié. Ko ha tāpuaki ia!”

ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala ai mo maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he loto maʻá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea “fakamaʻa mei he angahalá ʻo hangē pē ʻoku toe papitaiso foʻou kitautolú. Ko e ʻamanaki lelei mo e ʻaloʻofa ʻeni ʻoku ʻomi ʻe Sīsū maʻá e taha kotoa pē.”

Ko ha meʻa fakafiefia ke fakatomala pea fakamolemoleʻi ʻo fakafou ʻi he ʻofa huhuʻi ʻa Kalaisí!

Temipale Nauvoo Illinois

Laʻitā ʻo e Temipale Nauvoo Illinois faitaaʻi ʻe Jennifer Rose Maddy

Ko Hono Fale ʻo e Fiefiá

Talu e hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mo ʻene faʻa lea ʻo kau ki he hala ʻo e fuakavá, ʻo kamata ʻaki ia ʻene fuofua pōpoaki ki he kakaí ko e Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku tau hū ʻi he hala ko iá ʻi he “fakatomalá mo e papitaiso ʻi he vaí” (2 Nīfai 31:17), pea naʻá ne pehē ʻi ha taimi kimui ange, pea “[tau] hū kakato leva ki ai ʻi he temipalé.”

Pea hangē pē ko hono fakamanatu mai ʻe hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻa ʻetau ngaahi fuakavá mo honau ngaahi tāpuaki mei he ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó, pea pehē pē mo e ngāue fakafofonga ʻi he temipalé. ʻI heʻetau fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá maʻanautolu kuo pekiá, ʻoku tau manatuʻi ai ʻa e ngaahi palōmesi toputapu kuo tau fakahokó pea mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai te tau maʻú.

ʻI he hala ʻo e fuakavá, ʻoku tau hoko ai ko e kau ʻea-hoko ki he ngaahi tāpuaki kotoa naʻe talaʻofa kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo honau hakó. Neongo e ngaahi tāpuaki ko ia naʻe talaʻofa maí, ka naʻe kei foua pē ʻe he moʻui ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé ha ngaahi faingataʻa, pea ʻe pehē pē mo kitautolu. Pea hangē pē ko kinautolú, ʻoku tau fehangahangai mo e faingataʻá, valokiʻí, mo e molé ʻi hono “siviʻi [kitautolu] ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:31; vakai foki, 101:4–5). Kae hangē pē ko e kau palōfita mo e Kāingalotu angatonu ʻo e kuonga muʻá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa ia te tau lava ʻo falala ki aí (vakai, 2 Nīfai 4:19).

Ko ʻetau moʻui fakamatelié ko ha kiʻi mōmeniti siʻi pē ia ʻo ʻetau moʻuí, ka ko e mōmeniti ko iá—ʻoku faʻa faingataʻa he taimi ʻe niʻihi—ka ʻoku taʻengata hono mahuʻingá. ʻIo, ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau ako mo tupulaki. ʻIo, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu mei he tupulaki ko iá ʻa e loto-mamahí mo e faingataʻaʻiá. Ka ʻokú Ne finangalo ke lelei mo ʻi ai ha ʻamanaki lelei ʻi heʻetau moʻuí. Pea ʻi he ʻuhinga ko iá, mo fakafaingofuaʻi ʻetau fononga foki kiate Iá, kuó Ne ʻomi ai ha Fakamoʻui, ʻa ia “ko e tokotaha ʻokú ne maluʻi” ʻetau ngaahi fuakava mo ʻEne Tamaí. ʻOku fakahoko ʻe he Tamaí ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki Heʻene fānaú ʻi he temipalé, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Tuʻunga ʻi Heʻene ʻofá mo e feilaulau fakaleleí, kuo feia ai ʻe hotau Fakamoʻuí mo fakaleleiʻi e meʻa kotoa pē te tau fepaki mo ia ʻi he moʻuí. Pea koeʻuhí ko Hono fale māʻoniʻoní—ʻa Hono fale ʻo e fiefiá—ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa neongo e faingataʻá. ʻOku toʻo atu ʻe he lolo faitoʻo ʻo hono tauhi ʻo e fuakavá ʻa e loto-mamahí, toʻé, tangí, mo e taʻe-fiemālié. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hohaʻa pe manavasiʻi. Ka, te tau lava ʻo fiefia he kuo ʻosi fakatau kitautolu ʻaki ha totongi (vakai, 1 Kolinitō 6:20) pea kuo ʻosi fakatoka ʻa e hala ʻo e fuakavá ki he moʻui taʻengatá.

Ko e hala ʻo e fuakavá ko ha hala moʻoni ia ʻo e ʻofa huhuʻí. ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he temipalé, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki ʻo ha mālohi lahi ange, ʻofa lahi ange, ʻaloʻofa lahi ange, mahino lahi ange, mo ha ʻamanaki lelei lahi ange. Ko e fakaofo mo e fakaʻeiʻeiki ʻo e sila ʻi he temipalé—ʻokú ne fakatahaʻi ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he ʻofa ki hono kotoa ʻo ʻitānití—mo ʻomi ʻa e fakaofo mo e fiefia ki hoku laumālié peá u ongoʻi ha loto-houngaʻia.

“Ko e hoko pē ha faʻahinga palopalema ʻi hoʻo moʻuí, ko e feituʻu malu taha ke te ʻi ai fakalaumālié ke moʻui ʻi loto ʻi hoʻo ngaahi fuakava fakatemipalé!” Ko e enginaki ia ʻa Palesiteni Nalesoní. ʻOku ou ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ngaahi lea ko iá mei heʻeku ngaahi aʻusia ʻoku fakafiefia mo lelei he taimi ʻe niʻihi pea faingataʻa mo fakamamahi he taimi ʻe niʻihi.

tā fakatātā ʻo ha ongomātuʻa ʻokú na fua ha pēpē

Naʻe mālōlō ʻa Sēmisi Natāniela Pālou, ko e lahi taha he fānau ʻa ʻIsileli mo ʻElisapeti Pāloú, hili pē ha kiʻi taimi siʻi mei hono fāʻeleʻi ʻi Mē ʻo e 1841. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe silaʻi fakafofonga ia ki heʻene ongomātuʻá ʻi he Temipale Lōkani ʻIutaá.

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

Tānaki Fakataha Mai Kinautolu ki ʻApi

Hili e lea māvae fakaʻosi ʻa ʻIsileli Pālou ki heʻene kiʻi tamasiʻí, naʻá ne tohi ki hono uaifí ʻo pehē, “Ko e fakakaukau atu ko ia ki haʻaku mavahe ʻo fuʻu mamaʻo, pea ʻikai toe foki mai ki he faʻitoka ʻo [Sēmisí], ʻoku hoko ai ha fuʻu loto mamahi moʻoni ʻo hangē ka mafahi hoku mafú mo tangi ʻi hono faʻitoká.”

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki ha ngaahi loʻimata lahi ange—ka ko e loʻimata ia ʻo e fiefia ʻi he taimi ko ʻení—naʻe tō ʻi he ʻaho 4 ʻo Tīsema, 1889. ʻI he ʻaho ko iá, naʻe silaʻi ai ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Sēmisi Natāniela Pāloú ki heʻene ongomātuʻá ʻi he Temipale Lōkani ʻIutaá. ʻI he taimi ko iá, kuo mālōlō ʻa ʻIsileli, pea naʻe tuʻu ha niʻihi kehe ʻo fakafofongaʻi ia mo Sēmisi.

ʻOkú ma maʻu mo Sisitā Kealoni ha ongoʻi makehe mo ha manavaʻofa lahi kia ʻIsileli mo ʻElisapeti. Naʻe mālōlō ʻema fuofua pēpeé, ko ha kiʻi tamasiʻi ko Sini, ʻi hono uike tolú pē lolotonga e tafa hono mafú. Ko ha fuʻu mole lahi ʻaupito eni kiate kimaua. ʻI he taimi ko iá, naʻá ma fifili pe te ma kei lava ʻo matuʻuaki ia. Naʻá ma tanu ia mo e loto-mamahí ʻi ha kiʻi faʻitoka ʻi ʻIngilani. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā nima mei ai, naʻe kole mai ke hiki homau fāmilí mei homau ʻapi ʻi Pilitāniá ke ngāue taimi kakato ʻi he Siasí, pea naʻa mau mavahe mai mei he kiʻi faʻitoka ko iá.

Naʻe ʻikai ke mole ʻema pēpeé ʻi he fononga fakahihifó, pea naʻe ʻikai ke ma fepaki mo e ngaahi faingataʻa taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e fāmili Pāloú, ka ʻoku kamata ke mahino kiate kimaua e meʻa naʻá na fouá. ʻOku fuʻu mamaʻo ʻaupito e faʻitoka ʻo ʻema kiʻi pēpeé, kae hangē pē ko e fāmili Pāloú, ʻokú ma maʻu ʻa e tui taʻe toe veiveiua ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e natula taʻengata hotau fāmilí ʻo fakafou ʻi he fuakava ʻo e sila māʻoniʻoní.

ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi kui mo ha kakai kehe naʻa tau ʻofa ai kuo nau pekia pea ʻoku nau pehē mai kiate kitautolu, “ʻOua naʻa tuku au ʻi heni.” Koeʻuhí ko e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, he ʻikai ke liʻekina ha taha. Ko hotau uiuiʻí ke ʻofa ʻiate kinautolu, ngāue maʻanautolu, mo tokoni ke tānaki mai kinautolu ki ʻapi.

ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, ʻiate koe mo au. Kuó Ne foaki mai ha ngaahi temipale koeʻuhí ko e “meʻa te [tau] nonoʻo ʻi he māmaní ʻe nonoʻo ia ʻi he langí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:8; vakai foki, Mātiu 18:18). Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAló ke ne maumauʻi e ngaahi haʻi ʻo e maté, mo tofa e hala ki he ngaahi haʻi taʻengatá mo e ngaahi fakataha fakafāmili taʻengatá.

Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau fakahoko ai e ngaahi ouaú. Ko hono ʻuhinga ia ʻetau fai e ngaahi fuakavá. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau langa ai e ngaahi temipalé. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau fakatapui ai kitautolu ki he ngāue mo e nāunau ʻo e ʻOtuá (vakai, Mōsese 1:39). Pea ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau tangi fiefia ai ʻi hono ʻiloʻi ʻoku fakatatali mai ha toe fakataha taʻengata maʻatautolu mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló.

ʻOfa ke tau maʻu ʻa e fiefiá mo e melinó ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo kau fakataha mo e ʻEikí ʻi Heʻene ngāue faifakamoʻui nāunauʻiá.