Liahona
Sione: Ko e “Ākonga … ʻa ia Naʻe ʻOfa ai ʻa Sīsuú”
Liahona Fēpueli 2026


“Sione: Ko e ‘Ākonga … ʻa ia Naʻe ʻOfa ai ʻa Sīsuú,’” Liahona, Fēpueli 2026.

Naʻa nau ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí

Sione: Ko e “Ākonga … ʻa ia Naʻe ʻOfa ai ʻa Sīsuú”

Naʻe hokohoko atu e ako ʻa Sione Fakahā kia Kalaisi hili ʻEne Toetuʻú.

tā fakatātaaʻi ʻo Sione Fakahaá

Tā Fakatātā ʻa Laura Serra

Naʻe hoko ʻa Sione ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne hoko mo hono tokoua ko Sēmisí mo hona kaungā ʻAposetolo ko Pitá ko ha konga ʻo e kulupu naʻe falala ki ai e ʻEikí, ʻo nau ʻi ai mo Ia ʻo aʻu ki he taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e toko hiva kehé. Neongo e vāofi ʻa e toko tolú ni mo e Fakamoʻuí, ka ʻoku hangē naʻe makehe ʻa e vā fetuʻutaki ʻo Sione mo Sīsuú.

Ko Ia toko taha pē ʻi he kau ʻAposetoló naʻe hā he lekōtí naʻe sio tonu ʻi he Tutukí. ʻOku laka hake ʻi he peseti ʻe 90 ʻa e ngaahi naunau ʻi heʻene Kosipelí ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi he ngaahi naunau kehe ʻe tolú (kau ai ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe Mātiu, ko ha kaungā ʻAposetolo). Ko Sione ia naʻe tangutu ʻi he tafaʻakí ʻo falala hono ʻulú kia Sīsū lolotonga e ʻOhomohe Fakaʻosí (vakai, Sione 13:23). Ko Sione naʻe vahe ki ai ʻe he Fakamoʻuí ke ne tokangaʻi ʻEne faʻeé hili ʻEne mavahé (vakai, Sione 19:26–27).

Pea ko Sione pē naʻá ne ui ia ko e “ākonga … ʻa ia naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú” (Sione 21:7). Kuo laui senituli e fifili ʻa e kau Kalisitiané pe ko e hā e ʻuhinga ʻa Sione ki he meʻá ni; he ko hono moʻoní, ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he taha kotoa pē. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kali D. Hasi ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻOku ou tui koeʻuhí he naʻe ongoʻi ʻe Sione ʻoku ʻofa kānokato ʻa Sīsū ʻiate ia.” Naʻá ne fakatatau ia ki he fakamatala ʻa Nīfai ko “hoku Sīsuú” (2 Nīfai 33:6; toki tānaki atu e fakamamafá)—ko ha fehokotaki naʻe fuʻu lahi mo fakataautaha ʻo ongo makehe ʻaupito. ʻI heʻetau ako ki he ʻEikí mo ofi ange kiate Ia mei he fakakaukau ko iá, te tau lava kotoa ʻo feinga ke hoko ko e “ākonga … ʻa ia naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú.”

ʻOfa Maʻongoʻonga Angé

Ko e ʻofá ko ha kaveinga ʻoku toutou hā ʻi he tohi ʻa Sioné. ʻI he lea faka-Pilitāniá ʻoku hā tuʻo 57 e foʻi lea ko e ʻofá ʻi he Kosipeli ʻa Sioné. ʻOku lahi ange ia ʻi hono fakatahaʻi e ngaahi Kosipeli kehe ʻe tolú, koeʻuhí he naʻe lahi ange hono lea ʻaki ʻe Sione ha konga lahi ange ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí kau ki he ʻofá ʻo laka he niʻihi kehé. ʻOku toe ʻasi tuʻo 48 e ʻofá ʻi he ngaahi veesi ʻe 105 ʻo e ʻUluaki ʻIpiseli ʻa Sioné. He toki meʻa tonu moʻoni ko hono hanga ʻe he “ākonga … ʻa ia naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú” ʻo toʻo mai e ʻofá ko ʻene tefitoʻi kaveingá ia.

Naʻe kamata pē e tuʻunga fakaākonga ia ʻo Sioné kimuʻa peá ne toki fetaulaki mo Sīsuú. ʻOku ngalingali naʻá ne hoko ko ha tokotaha muimui ʻo Sione Papitaisó peá ne tui ki he fakamoʻoni ʻa Papitaiso kia Sīsuú (vakai, Sione 1:35–40). Naʻe hoko kimui ange ʻa Sione ko e ʻAposetoló ko Sione Fakahā, naʻe tomuʻa fakanofo ke ne tohi ʻo kau ki he ngataʻanga ʻo e māmaní (vakai, 1 Nīfai 14:20–27). Naʻe fakahā kiate ia ha ngaahi meʻa naʻe tokosiʻi pē ha niʻihi kehe naʻe sio ai pea hoko atu ki he kau ākonga Nīfai ʻe toko tolú (vakai, 3 Nīfai 28:4–10), ke ngāue fakaetauhi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha meimei senituli ʻe 20 (pea kei hokohoko atu pē). ʻOku mahino he ʻikai pē ke toe lakasi ʻe ha taha e ʻilo fakalaumālie mo e aʻusia ʻa Sioné.

Ka ko e ʻilo ko iá naʻe hoko māmālie mai pē. ʻI he taimi naʻe lele muʻa ai ʻa Sione ʻia Pita ki he ngeʻesi fonualotó ʻi he pongipongi Toetuʻú, naʻe ʻikai ke ne hū leva ki he faʻitoká kae “tatali ia ki he ʻAposetoló pulé, ke ne tomuʻa hū ki he fonualotó.” ʻOku fakamatala ʻe Sione ʻo pehē, naʻá ne toki fakatokangaʻi mo Pita ʻi he mōmeniti ko ʻení ʻokú na “tui” ki he Toetuʻú: “He ʻoku heʻeki ai ke nau ʻilo ʻa e tohí, kuo totonu ke toe tuʻu ia mei he maté” (Sione 20:8–9).

Kapau naʻe ʻikai mahino kakato kia Sione—ko e taha ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ofi taha ʻo e ʻEikí mo e kau faifaleʻi falalaʻanga tahá, ʻa e “ākonga … ʻa ia naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú”—ʻa e misiona ʻo Sīsuú kae ʻoua kuó ne mamata ki he ngeʻesi fonualotó, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau fuʻu tukuifoʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke mahino ai kiate kitautolu ha meʻá. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sione ʻoku kei hokohoko atu peé ʻoku aʻu pē ki he kau ākongá—tautautefito maʻá e kau ākongá—ʻoku ʻikai pē ke ngata ʻa e ako ia ki hono ʻiloʻi ʻo e Fakamoʻuí.