Liahona
Naʻe Teʻeki Ke U Fai ha Ngaahi Fuakava Fakatemipale, ka Naʻe ʻIkai Taʻofi Ai ʻEku Moʻui ʻAki Kinautolú
Liahona Fēpueli 2026


Mei he YA Fakauiké

Naʻe Teʻeki Ke U Fai ha Ngaahi Fuakava Fakatemipale, ka Naʻe ʻIkai Taʻofi Ai ʻEku Moʻui ʻAki Kinautolú

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kisumu, Keniā.

Naʻá ku mamaʻo mei he temipalé ka naʻá ku ofi kia Kalaisi.

ko ha tā tongitongi ʻo Kalaisi (Christus) mo ha niʻihi ʻoku omi ki he temipalé ʻi muʻa ʻi he temipale Nailopí

Ko e fuofua taimi naʻá ku ʻalu ai ki he temipalé, naʻá ku puna vakapuna mei Keniā ki he Temipale Johannesburg South Africa ke silaʻi au ki heʻeku ongomātuʻá. Ka naʻá ku fuʻu kei siʻi pea ʻoku ʻikai haʻaku manatu lelei ki heʻeku aʻusia ʻi he temipalé.

Ko ha meʻa angamaheni ʻeni ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Ki Muí Ni ʻi Keniaá. Kuó u mamata ki he tupulaki e mēmipasipi ʻo e Siasí ʻi hoku ʻēliá mei he kolo ʻe tahá ki he kolo ʻe tolu, ka neongo ʻa e tupulaki fakaofó ni, naʻe ʻikai lava ha kāingalotu tokolahi ʻo ʻalu ki he temipalé ke fai ha ngaahi fuakava. Naʻe ʻikai malava ʻa e folau ki tuʻa mei he fonuá.

Ka ne mau kei lava pē ʻo nofo ofi ki he Fakamoʻuí ʻaki ʻemau moʻui ʻo hangē kuo mau ʻosi fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he temipalé.

Ko Hono Vahevahe ʻEne Ongoongoleleí

Kuo pau ke ke tanumaki ha fakamoʻoni ke pukepuke ha vā fetuʻutaki vāofi mo e Fakamoʻuí, ʻo hangē pē ko hoʻo fiemaʻu ke fafanga mo fuʻifuʻi ha fuʻu ʻakau kae maʻu hono fuá. Neongo naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻalu ki he temipalé mo fakahoko ha ngaahi fuakava fakatemipale, ka naʻá ku fili ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga kehe.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻI hoʻo tauhi ho ngaahi fuakava fakatemipalé mo manatuʻi kinautolú, ʻokú ke fakaafeʻi ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakatou fakamālohia mo fakahaohaoaʻi koe.”

Naʻe hoko ʻeku moʻui ʻo hangē nai kuó u ʻosi fakahoko e ngaahi ouau ko iá, ke u mateuteu ki he ʻaho te u lava ai ʻo hū ki he temipalé. Pea ko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ke kei fehokotaki ai mo e Fakamoʻuí mo teuteu ki hoku ʻenitaumení.

Koeʻuhi ko e ʻikai tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Keniaá, kuó u maʻu ai ha ngaahi faingamālie lahi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Ko e taimi kotoa pē ʻoku fai mai ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻeku tuí, hangē ko e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke u inu tī pe kava mālohi aí, ʻoku ou ongoʻi maʻu pē ʻoku tataki au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tali ʻi he founga lelei taha ʻe lavá.

Ko ia, neongo naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé maʻaku pe ko kinautolu kuo pekiá, ka naʻá ku fai hoku lelei tahá ke ʻomi au mo e niʻihi kehé ke ofi ange ki ha tōʻonga moʻui tauhi fuakava.

Ko Hono Ongoʻi ʻEne ʻOfá ʻi he Temipalé

Naʻe fakatapui ʻa e Temipale Nairobi Kenya ʻi he 2025. Neongo naʻe kei fiemaʻu pē ke lele meʻalele ʻi ha houa ʻe 6 ki he temipalé, ka naʻe faifai pea malava ke mau aʻu ki ai.

Naʻá ku maʻu ha ueʻi fakalaumālie mālohi lolotonga ʻeku ʻi he temipalé ki he ʻoupeni hausí. Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ʻoku māʻoniʻoni ʻa e temipalé, ka naʻe teʻeki ai mahino kiate au ʻa e mafatukituki ʻo e temipalé tālunga mo e ʻaho ko iá.

ʻI heʻeku tangutu fakalongolongo ʻi he loki silesitialé, naʻá ku fakataufolofola ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he lotu peá u ongoʻi ha fakamoʻoni naʻá Ne fanongo mai.

Naʻá ku fakakaukau ki heʻeku moʻuí—ʻa e meʻa naʻá ku fakahoko leleí mo e meʻa te u lava ʻo fai ke toe lelei angé. Naʻá ku fiemaʻu ke u ʻiloʻi e founga te u lava ai ʻo hoko ko ha tokotaha lelei ange mo teuteu ke fakahoko ha ngaahi fuakavá. Naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié peá u ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo hoku tuʻunga fakalangí. Pea naʻá ku ʻiloʻi ʻe lava ke “hapai [au] ʻi he ongo toʻukupu ʻo Sīsuú” ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí (Molomona 5:11).

Kimuʻa pea fakatapui ʻa e temipalé, pea kimuʻa peá u fakahoko ha ouaú, naʻá ku ʻiloʻi ʻiate au pē ko e temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí. Ko e ʻalu ki he temipalé ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē—lue ʻi tuʻa, ʻalu ki ha ʻoupeni hausi, fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá, fakahoko ha ngaahi fuakava pē maʻau, pe fakahoko ʻa e ngāue hisitōlia fakafāmilí—te ne lava ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí mo tokoniʻi koe ke ke mateuteu ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé. Pea ʻi hoʻo teuteu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ko iá, te ke fakatupulaki ai ha vā fetuʻutaki vāofi ange mo e Fakamoʻuí.

Ko e Tokoni ke Fakavaveʻi ʻEne Ngāué

Neongo kuo teʻeki ai ke u lava ʻo foki ki he temipalé, ka ʻoku ou teuteu ke maʻu hoku ʻenitaumení kimuʻa peá u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou hanganaki atu ki he ʻaho te u lava ai ʻo ʻalu ki he temipalé ke fai ha ngaahi fuakava mo ʻeku Tamai Hēvaní.

Kuó u ʻosi fakatokangaʻi ha liliu lahi ʻi hoku koló koeʻuhí ko e temipalé. ʻOku teuteu ha fāmili ʻe tolu pe fā ʻi hoku koló ke ō ki he temipalé, pea ʻoku longomoʻui ange ʻemau ngaahi kalasi teuteu ki he temipalé ʻi ha toe taimi kimuʻa. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní (1924–2025): “ʻOku mou fakatokangaʻi nai ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻaó? ʻOku ou lotua he ʻikai ke tau taʻe-fakatokangaʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo e momeniti ko ʻení! ʻOku fakavaveʻi moʻoni ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué.”

ʻOku mahuʻinga e moʻui tauhi fuakavá, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakavá. Te ke lava ʻo fakavaveʻi e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi loto pea ʻi tuʻa ʻi he temipalé.

Kapau kuo teʻeki ai ke ke fai ha ngaahi fuakava fakatemipale, te ke lava ʻo teuteu ke fai ia he taimí ni, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku ngali taʻemalava ia. ʻI hoʻo tokoni ki hono fakavaveʻi e ngāue ʻa e Fakamoʻuí, te ke lava ʻo ongoʻi mo vahevahe ʻEne ʻofá ʻi ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange.