Liahona
Nikotīmasi: Ko e Feinga ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoni ʻa Kalaisí
Liahona Fēpueli 2026


“Nikotīmasi: Ko e Feinga ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoni ʻa Kalaisí,” Liahona, Fēpueli 2026.

Naʻa Nau ʻIloʻi ʻa e Fakamoʻuí.

Nikotīmasi: Ko e Feinga ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoni ʻa Kalaisí

Mahalo he ʻikai ke tau teitei ʻilo ʻi he moʻuí ni ʻa e ikuʻanga ʻo e talanoa ʻo Nikotīmasí, ka te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi ʻilo mei heʻene talanoa mo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau teuteu ki he Toetuʻú.

tā fakatātā ʻo Nikotīmasí

tā fakatātā ʻa Laura Serra

Fekauʻaki mo e talanoa ki he moʻuí, ʻoku siʻisiʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo Nikotīmasí ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku tau ʻiloʻi ko ha Fālesi ia mo “ha ʻeiki ia ʻi he kakai Siú” (Sione 3:1). Naʻe ngofua ke kau ʻi he kau Sanitaliné pea ʻoku ngali naʻe moʻumoʻua. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ha tuʻunga māʻolunga ʻi he sōsaieti ʻo e kau Siú. Ka neongo ia, naʻe kei fehuʻia pē hono tuʻunga fakaākongá.

Ko ha ākonga fakapulipuli pē ia pe ʻikai? Naʻe tui nai ko Sīsū ʻa e Mīsaiá? Naʻe taʻofi nai ia ʻe he sio tuʻungá mo hono toʻu ʻi māmaní ke ʻoua te ne tali ʻa e tuʻunga fakaākongá? ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi ia ʻe he folofolá, ka ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisi ʻi onopōní te tau lava ʻo maʻu ha ʻilo ʻi heʻetau fekumi kia Sīsū Kalaisi ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení.

Ko ha Talanoa mo Sīsū

Ko e fuofua taimi ʻoku hā ai ʻa Nikotīmasi ʻi he fakamatala ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku talanoa fakapulipuli mo Sīsū ʻi he poʻulí. Naʻe puputuʻu ia ʻi he fakahā ʻe he Fakamoʻuí “kapau ʻe ʻikai fanauʻi foʻou ha tangata, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:3). ʻOku fehuʻia ʻe Nikotīmasi ʻa e fakamatala ko ʻení, ʻo ne fakaʻuhingaʻi fakahangatonu ʻa e akonakí. ʻOku valokiʻi fakalelei ia ʻe Sīsū, ʻo feinga ke fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga fakalaumālie ʻo ʻEne ngaahi folofolá mo hono fatongia ko e Mīsaiá. ʻOku ʻosi ai ʻa e talanoá ʻo ʻikai fakahā pe ʻoku mahino kia Nikotīmasi e akonaki ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Nikotīmasi ʻi hono lotó naʻe hāʻele mai ʻa Sīsuú mei he Tamai Hēvaní (vakai, Sione 3:2), kae mahalo ʻoku teʻeki ke ne lava ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e pōpoaki fakataipe ʻa Sīsuú mei he ngaahi poto fakamāmaní mo ʻene tui fakalotú. Ko e fakakaukau ko ʻení ʻoku ngali ko ha ola ia ʻo e ngaahi tukufakaholo faka-Siu ʻi he moʻuí.

Ko e hā hono tuʻo lahi haʻatau fekumi ki ha ngaahi tali mei he Tamai Hēvaní ʻi heʻetau moʻuí, ka tau kei pīkitai ki heʻetau ngaahi tui ki he founga ʻoku totonu ke fai ʻe he māmaní? Ko e hā hono tuʻo lahi ʻo ʻetau fekumi ki he Fakamoʻuí kae ʻikai loto ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí pe tukuange hotau ngeiá?

Naʻe ʻikai lava ke mahino kakato kia Nikotīmasi e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he pō ko iá, ka ʻi heʻene talanoa mo Iá, naʻá ne laka atu ai ki he mahinó, pea ʻoku ʻi ai hono ʻaonga. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau holi ke fai leleí, naʻa mo ʻetau feinga ke fai [peheé],”

Taukaveʻi ʻa e Moʻoní

Neongo naʻe ʻikai mahino kakato kia Nikotīmasi ʻa e ngaahi akonaki kotoa ʻa Kalaisí, ka naʻá ne pīkitai ki he ngaahi moʻoni naʻá ne ʻiloʻí. Ko hono olá, ko e taimi naʻe fakatahataha ai ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kau Fālesí ʻo talatalaakiʻi ʻa e ʻEikí, ko Nikotīmasi pē tokotaha naʻá ne taukapoʻi ʻa e Fakamoʻuí.

“ʻOku tukuakiʻi ha tangata ʻe [heʻetau] fonó [ʻo] teʻeki fanongo ki ai, pea ʻilo ʻa ia ʻokú ne faí?” Ko e fehuʻi ia ʻa Nikotīmasí. ʻOkú ne lea neongo ʻene ʻiloʻi ʻokú ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ke fehiʻanekina ia ʻe hono kāingá. Naʻa nau taukae, “Ko e Kāleli foki ʻa koe? Kumi pea vakai: he ʻoku ʻikai ha palōfita ʻe tupu mei Kāleli” (Sione 7:51–52).

Te tau ala fehangahangai mo e fakatangá ʻi he taimi ʻoku tau taukaveʻi ai ʻa e moʻoni ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoní, ʻo hangē ko Nikotīmasí. Ka ʻoku mahuʻinga ke tau taukaveʻi, ʻo tautautefito ki he taimi ʻoku fekauʻaki ai mo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Ko ha Feilaulau ʻo e Toetuʻú

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku leʻo lahi ange ʻa e ngāué ʻi he leá. Hili hono Tutuki fakamamahi ʻo Kalaisí, naʻe tokoni ʻa Nikotīmasi ʻi hono telió. Naʻá ne ʻomai ha mula mo e ʻaloe mahuʻinga lahi ke fakalāngilangiʻi ʻa e Fakamoʻui kuo pekiá mo teuteuʻi Hono sinó ke telió (vakai, Sione 19:39–40). ʻOku ʻikai lave ʻa e folofolá ia kia Nikotīmasi ʻo faai atu mei heni, pea kuo teʻeki ai ke tau ʻilo pe naʻe muimui kakato hono lotó kia Kalaisi.

Neongo ia, ʻi heʻetau teuteu ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻú ni ke fakamanatua ʻa Sīsū Kalaisi mo ia kotoa naʻá Ne fai maʻatautolú, te tau lava ʻo haʻu kiate Ia mo haʻatau ngaahi foaki—ko e loto fie ngāue mo e laumālie fakatomala. Te tau lava ʻo fakafoʻou ʻetau holi ke mahino pe ko hai ʻa e Fakamoʻuí mo taukaveʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní. ʻI heʻetau fai iá, ʻe hoko leva ʻa e Toetuʻú ko ha taimi ke manatuʻi ai ʻa Kalaisi ke “maʻu ai e hala ki he fiefia taha ʻo e moʻuí pea mo ha lolo faitoʻo ki he ngaahi mamahi taulōfuʻu taha ʻo e moʻuí.”