“Tō ʻi ha Fakatafeʻanga Vai,” Liahona, Fēpueli 2026.
Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
Tō ʻi ha Fakatafeʻanga Vai
Naʻe ʻikai fie ʻalu ʻa e ʻuhikí ki heʻene faʻeé kae tālunga ʻa e hoko ha faʻahinga meʻa fakaofo.
Tā fakatātā ʻa David Green
Naʻá ku fakatokangaʻi ha hoosi fefine ʻi ha loto ngoue ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá, ʻi heʻeku hoko ko e faifaleʻi ki ha faama ʻi he fakatonga ʻo Kasá, ʻi ʻAlesona, USA.
Naʻá ku pehē loto pē, “ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha fanga hoosi ʻi heni.” ʻI heʻeku fakaʻuli ʻo ofi atú, naʻá ku fakatokangaʻi ha ʻuhikiʻi hoosi ʻoku tō ʻi ha fakatafeʻanga vai ngaohi mei he simá ʻi he tafaʻakí. Ko e kiʻi ʻuhikí, naʻe kei ʻaho taha pē pe ua nai, pea naʻe fuʻu siʻisiʻi ia ke lava ʻo puna ki tuʻa mei he fakatafeʻanga vaí. Naʻe ʻikai toe lava ʻo kaka hake.
ʻI heʻeku fakaofi atu ki aí, naʻe taʻe-fiemālie ʻa e faʻeé. Naʻá ku hopo leva ki he loto fakatafeʻanga vai mōmoá ʻo lea fakaoloolo ki hono ʻuhikí, pea amoamo, mo fua ia, ʻo tuku ki he tafaʻaki ʻo e fakatafeʻanga vaí.
Naʻe ʻikai ke ʻalu ia ki heʻene faʻeé ka ne toe puna pē ia ki he loto fakatafeʻanga vaí. Naʻá ku puke ia ʻi hono vaʻe mui toʻomataʻú, toe hiki ia ki tuʻa mei he fakatafeʻanga vaí, pea fakahanga ki heʻene faʻeé. Naʻe toe tafoki fakavavevave hake ia ʻo feinga ke toe foki ki he loto fakatafeʻanga vaí.
Naʻá ku toe puke ia, ko hono tuʻo tolú ʻaki ia, ʻo lea fakalelei ki ai ʻi heʻeku fata atu ia ki heʻene faʻeé. ʻI heʻeku tuku ia kau kamata ke holoholomuí, naʻe muimui mai ia ʻia au!
Naʻá ku pehē ange ʻi heʻeku toe fakahanga atu ia ki heʻene faʻeé, “ʻIkai, kuo pau ke ke foki ki hoʻo faʻeé.”
Pea naʻe hoko heni ha meʻa fakaofo. Naʻe tangi ʻene faʻeé. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe fakatokangaʻi ʻe he kiʻi hōsí hono leʻó pea lele atu ki ai. Peá na fakatou lele leva mei he loto ʻataʻataá ki he toafá.
ʻI heʻeku fakakaukau ki he aʻusia ko ʻení, ʻoku ou fifili pe ko hatau toko fiha nai kuo tō ki ha fakatafeʻanga vai ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo toe mavahe mei ai pe ʻoku tau toutou toe tō pē ki ai. Mahalo ko ha fakatafeʻanga ʻo e angahalá pe maʻu-nimaá pe veiveiuá.
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Kuo pau ke tau fanongo ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, tokanga kiate kinautolu, mo talangofua ki he meʻa kuó Ne fakahā kiate kitautolú!” Naʻá ne pehē ʻoku tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he folofolá mo e temipalé, ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea ʻi he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
Naʻe fakahaofi ʻa e kiʻi ʻuhikí ʻi he taimi naʻe ui ai ʻene faʻeé ki aí. Naʻá ne fakatokangaʻi hono leʻó pea muimui kiate ia.
ʻOku ui mai ʻa e Tauhisipi Leleí kiate kitautolu. ʻI heʻetau tokanga ki Hono leʻó pea muimui kiate Iá (vakai, ʻAlamā 5:37, 41), te Ne hiki hake kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau tō aí, fakamoʻui kitautolu, mo taki kitautolu ki ʻapi.