“Ko e Lelei Taha Te Tau Lava ʻo Foaki Maʻa Hotau Ngaahi Fāmilí,” Liahona, Fēpueli 2026.
Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e Lelei Taha Te Tau Lava ʻo Foaki Maʻa Hotau Ngaahi Fāmilí
ʻOku totonu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá ke fakaaʻu ʻa e ʻilo mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki heʻetau fānaú mo e niʻihi kehé.
Tā fakatātaaʻi ʻe Casey Nelson
ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe faingataʻaʻia ʻeku ongomātuʻá ʻi heʻena nofo malí, pea uesia ai homau fāmilí. ʻI he taimi naʻe fakatokangaʻi ai ʻeni ʻe he kaungāmeʻa fefine ʻo ʻeku faʻeé, naʻá ne pehē ange ki heʻeku faʻeé, “ʻE sai pē kapau te ke haʻu ʻo ako ki homau siasí?” Naʻe talaange ʻe heʻeku faʻeé ʻoku teʻeki ai ke ne mateuteu mo ʻeku tamaí ki ai. Naʻe talaange leva ʻe hono kaungāmeʻá, “Fēfē kapau te ke tuku mai hoʻo fānaú ke mau ʻalu ki he lotú?” Naʻá ku kei taʻu nima he taimi ko iá. Naʻe taʻu valu hoku tuofefiné.
Naʻe ʻave au mo hoku tuofefiné ʻe he kaungāmeʻa lelei ko ʻení ki he lotú ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOku ou manatuʻi ʻeku aʻusia ʻa e fiefia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻI he tupulaki ʻeku fakamoʻoní, naʻá ku fakaʻamu mo lotua ke faifai pea ako ʻeku ongomātuʻá ki he ongoongoleleí. ʻI he taimi naʻe loto ai hoku tuofefiné ke papitaisó, naʻe ongoʻi ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa e fiemaʻu ke na ʻiloʻi ha kiʻi meʻa ʻo kau ki he Siasí.
ʻI he kamata ke ako ʻeku ongomātuʻá ʻo kau ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí, naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e liliu hona lotó. Naʻá na loto-fakatōkilalo, peá na tali ʻa e ongoongoleleí. Hili ha taʻu ʻe taha ʻena kau ki he Siasí, ne hoko hoku taʻu valú pea papitaiso leva au ʻe heʻeku tangataʻeikí. Naʻe fanongo mai mo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú.
Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe fakatapui ʻa e Temipale Mexico City Mexico. Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke ʻalu ki ai mo hoku fāmilí. Naʻa mau tūʻulutui ʻi ha ʻōlita fakaʻofoʻofa ke silaʻi fakataha ai ʻo taʻengata, pea naʻa mau fiefia ʻi he ngaahi talaʻofa mo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe silaʻi au mo hoku uaifí ʻi he fale tatau pē ʻo e ʻEikí.
ʻOku ou manatuʻi e taimi naʻe fāʻeleʻi mai ai hoku ʻofefine lahí. ʻI he ngaahi mōmeniti pelepelengesi ʻeku fua iá, naʻe fōngia au ʻe he maʻa mo e haohaoa hoku kiʻi ʻofefiné pea ʻi he ʻofa mo e holi fakanatula naʻá ku maʻu ʻi heʻeku hoko ko ʻene tamaí ke maluʻi ia, tokonaki maʻana, mo akoʻi ia ʻi he lelei taha te u malavá. ʻI he fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ʻo e māmani hinga ko ʻeni ne toki haʻu ki ai hoku ʻofefiné, naʻe tupulaki ʻiate au ha ongo mālohi ʻo e ʻamanaki leleí mo e fatongiá koeʻuhí ko e ngaahi fuakava naʻá ku fai mo hoku uaifí mo e ʻEikí ʻi he temipalé. Naʻá ku fakatokangaʻi ko e lelei taha te u lava ʻo akoʻi ki hoku ʻofefiné—pea pehē ki heʻeku fānaú kotoa—ko e ongoongolelei ko ia ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa tofu pē ʻeni naʻe fai ʻe he ʻEikí maʻatautolu talu mei he kamataʻangá.
Ko ha Fatongia Toputapu
Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻĀtama ke akoʻi ʻene fānaú “kuo pau ke fakatomala ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. …
“Ko ia, ʻoku ou fai kiate koe ha fekau, ke ke akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú, ʻo pehē:
“… [Kuo] pau ke toe fanauʻi ʻa kimoutolu ki he puleʻanga ʻo e langí, ʻi he vai, pea mo e Laumālié, pea fakamaʻa ʻa kimoutolu ʻi he totó, ʻa ia ko e taʻataʻa ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; koeʻuhí ke fakamaʻa ʻa kimoutolu mei he angahala kotoa pē, pea fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá ʻi he māmani ko ʻení, mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí. …
“Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe: Ko e palani ʻeni ʻo e fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē” (Mōsese 6:57–59, 62).
Ko e fāmilí ʻa e feituʻu lelei taha ke akoʻi ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “Ko e angamahení, ʻoku ʻi ai [ha tamai mo ha faʻē] fakatouʻosi, mo ʻena ngaahi meʻafoaki kehekehe ke tataki ʻaki e tupulaki [ʻa ʻena fānaú].” Pea neongo kapau ʻoku ʻikai ko e ngaahi tūkunga angamahení ia, ka te tau kei lava pē ʻo akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí pea mo e mahuʻinga hono tali mo fakaʻaongaʻi e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí. Pea fakatauange ʻe kamata ke mahino mo nau tali lelei e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ki hono akoʻi ʻetau fānaú ke nau ʻiloʻi e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi, kuo pau ke nau “ʻiloʻi ai ʻa e meʻa mahí, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e leleí” (Mōsese 6:55). ʻI he kamata ke ako ʻetau fānaú, ʻoku nau hoko ai ko e “niʻihi ke fili maʻanautolu pē” (Mōsese 6:56). Te nau lava ʻo fili ke muimui ʻi he meʻa ʻoku tau akoʻí pe fili ke ʻoua te nau fai ia, ka ʻoku ʻikai ke tau tuenoa ʻi heʻetau fakahoko ʻa e fatongia toputapú ni.
Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní
Kapau ʻoku tau tui kia Sīsū Kalaisi, fakatomala, pea papitaiso, ʻoku folofola mai e ʻEikí, “Te ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mōsese 6:52). Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻafoaki mahuʻinga taha ʻe lava ke tau maʻú. ʻOku ʻikai ha takaua ʻe maʻongoʻonga ange ke fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu pea liliu hotau natulá ke lelei ange, “ʻo ʻai ke tau māʻoniʻoni ange, haohaoa ange, mo tatau ange mo e ʻOtuá (vakai, 3 Nīfai 27:20).”
ʻOku totonu ke tau fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke tokoniʻi ʻetau fānaú mo e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tāpuaki mo ha meʻaʻofa mahuʻinga moʻoni ia mei he ʻOtuá. ʻOku foaki mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní “ke nofoʻia ʻiate [kitautolu]; ʻa e tohi ʻo e langí; ʻa e Fakafiemālié; ʻa e ngaahi meʻa fakamelino ʻo e nāunau taʻe-faʻa-maté; ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē; ʻa e meʻa ʻa ia ʻoku fakaakeʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku ngaohi ke moʻui ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; ko ia ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Mōsese 6:61).
ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa lelei taha te tau lava ʻo fai maʻa hotau fāmilí ʻa hono tokoniʻi ke nau ako ke falala ki he ʻOtuá ʻi hono kotoa ʻo ʻenau moʻuí pea vilitaki ke pukepuke maʻu pē e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku ʻAonga Ki Ai ʻa e Ngāue Kotoa Pē
ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku ʻiloʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou houngaʻia ʻi he fatongia mo e faingamālie kuó u maʻu mo hoku uaifí ke tuku atu e ʻilo ko ʻení pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki heʻema fānaú mo e niʻihi kehé.
Ko e fatongia ʻeni ʻoku hokohoko atu pē. ʻOku ou kei ngāue pē mo hoku uaifí ke akoʻi ʻema fānaú, pea ʻokú na fakahoko ʻena ngaahi filí ʻo makatuʻunga ʻi he tauʻatāina ke fili naʻá na mau mei he ʻOtuá. Ko e meʻa lelei taha te ma lava ʻo fai maʻanautolú ko e hokohoko atu hono akoʻi tauʻatāina e ngaahi meʻá ni kiate kinautolú, pea ʻoku ʻaonga ʻa e foʻi ngāue kotoa pē. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni mei he meʻa kuó u aʻusiá Kuó u sio tonu ki he hanga ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ʻo fakaleleiʻi au mo ʻeku ngaahi fakaʻamú. Kapau naʻe ʻikai ʻeni ko e hā nai e tūkunga naʻá ku mei ʻi ai he ʻaho ní. Ko e hā naʻe mei hoko ki hoku fāmili naʻe tupu hake ʻi ha kiʻi kolo ʻi ʻuta ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo Mekisikoú kapau naʻe ʻikai ke mau maʻu ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí? ʻOku ou ʻiloʻi moʻoni he ʻikai pē ha toe tūkunga ʻe lelei ange kiate au mei he ongoongolelei kuo fakafoki maí.
ʻOku ʻaonga e ngāue kotoa pē ʻi hono tali e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke feinga ke haohaoa ʻo hangē ko Ia mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní (vakai, 3 Nīfai 12:48) pea poupouʻi e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí ke nau fai mo e meʻa tatau. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻe aʻu ki ha tuʻunga te tau hoko ai ʻo māʻoniʻoni ʻo hangē ko Kinauá. Pea neongo ʻoku tau aʻusia ʻa e angakoví, faingataʻá, mo e ngaohikovia ʻi he moʻuí ni, ka ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Molonai 7:41). ʻOku haʻi kitautolu ʻe he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo ʻEne ongoongoleleí—mo hotau ngaahi fāmilí—kiate Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia kuó Na fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe malava ki heʻetau fiefia taʻengatá.
ʻOfa ke tau feinga ke fai e meʻa kotoa te tau lavá ke tokoniʻi ʻetau fānaú mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ke nau moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e lelei taha ʻeni te tau lava ʻo ʻoange maʻanautolu ʻi he taimí ni mo e taʻengatá.