Liahona
ʻE Tokoni Fēfē Nai e Fuakava Motuʻá ke Mahino Kiate Au ʻa e ʻEnitaumeni Fakatemipalé?
Liahona Fēpueli 2026


Mei he YA Fakauiké

ʻE Tokoni Fēfē Nai e Fuakava Motuʻá ke Mahino Kiate Au ʻa e ʻEnitaumeni Fakatemipalé?

Naʻe fai ʻe he kau ākonga ʻo e kuonga muʻá ha ngaahi palōmesi tatau mo ia ʻoku tau fai he ʻaho ní.

ko ha ʻāngelo ʻoku lea kia ʻĀtama mo ʻIvi

Tataú, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Naʻá ku faʻa puputuʻu ʻi he ʻenitaumeni fakatemipalé. ʻOku ʻikai koeʻuhí ko e ouaú ʻiate ia pē (neongo ʻoku kau mo ia ai) ka ʻi he foʻi moʻoni ko ia, ʻoku kehe ʻaupito ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he temipalé mei he meʻa naʻe fai ʻe heʻetau ngaahi kui ʻi he Fuakava Motuʻá.

Ka naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai lava ke fuʻu kehekehe ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻi he temipalé he ʻaho ní mei he ngaahi meʻa naʻe tui ki ai ʻa e kau ākonga ʻi he kuonga muʻá, neongo kapau naʻe kehekehe ʻenau ngaahi ouau fakatemipalé. ʻI heʻeku fekumi ʻi he Fuakava Motuʻá, naʻá ku ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni. Kuo liliu ʻa e foungá pe fakamatalá, ka ʻoku kei taʻengata pē ʻa e ngaahi fuakavá.

Tau vakai angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fono ʻoku tau fuakava ke tauhi ʻi he temipalé he ʻahó ni mo e founga ʻoku nau fakafehoanaki ai ki he ngaahi fuakava ʻi he kuonga muʻá.

Ko e Fono ʻo e Talangofuá

Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻĀtama ʻa e fono ʻo e talangofuá ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ai ʻe ha ʻāngelo pe ko e hā ʻokú ne fakahoko ai mo ʻIvi ha ngaahi feilaulaú: “ʻOku ʻikai te u ʻilo, tuku kehe pē hono fekau ʻe he ʻEikí kiate au” (Mōsese 5:6).

ʻOku mahuʻinga ʻa e talangofuá ki he palani kakato ʻo e fakamoʻuí. ʻI heʻetau muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá mo falala ki he Fakamoʻuí, te tau lava ʻo hoko ʻo hangē ko Kinauá.

Ko e Fono ʻo e Feilaulaú

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá ʻa e fono ko ʻení ko e “feilaulau ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí pea fakatomala ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.”

ʻOku ʻikai faingataʻa ke maʻu ha ngaahi feilaulau ʻi he Fuakava Motuʻá, naʻe hoko moʻoni mo fakataipe. Ko e meʻa ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻí, naʻe fiemaʻu foki mo ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala.

ʻI he taha ʻo e Ngaahi Saame ʻa Tēvitá, naʻá ne tohi ai “ko e ngaahi feilaulau ʻo e ʻOtuá ko e laumālie mafesi: ko e loto-mafesi mo māfofoa” (Saame 51:17).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi D. Poota ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, ʻo pehē, “ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Tēvitá, naʻa mo e kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe mahino ki he kakai ʻo e ʻEikí kuo pau ke foaki honau lotó ki he ʻOtuá, pea naʻe ʻikai feʻunga ʻa e feilaulau tutú ʻataʻatā pē.”

Naʻe ngata ʻa e fekau ko ia ke feilaulau ʻaki e fanga monumanú pe ngoué ʻi he pekia ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku tau fakatomala fakaʻaho mo maʻu ʻa e sākalamēnití ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa ʻEne feilaulau fakaleleí. Ka ʻoku kei fiemaʻu pē ke kau ki ai ʻa e loto-fakatōkilalo fakatāutahá mo e fakatomalá.

Ko e Fono ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻuhinga ʻeni ke ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí; fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouaú; fakatomala mo e kātaki ki he ngataʻangá; pea feinga ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ho kaungāʻapí.

ʻOku fakakaukau e kakaí he taimi ʻe niʻihi ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Foʻoú ke “ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:39) ko ha liliu mei he fakakaukau ʻo e Fuakava Motuʻá. Ka naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ha meʻa pē naʻá Ne folofola ʻaki! Naʻá Ne folofola kia Mōsese ʻi ha senituli nai ʻe 15 kimuʻa: “ʻOua naʻá ke totongi kovi pe anga fakamolokau ki he fānau ʻa ho kakaí, ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Levitiko 19:18).

Ko hono moʻoní, neongo naʻe hoko ʻa e “mata ki he mata, ko e nifo ki he nifó” (Levitiko 24:20) ko ha konga ʻo e faʻunga fakalao ʻo e kakai ʻIsilelí, ka naʻe lahi foki e ngaahi lao ʻo e fono ʻa Mōsesé fekauʻaki mo e fakafōtunga ki he kaungāʻapí, kau ʻaʻahí, solá, kau mulí, mo e kau kumi hūfangá ʻaki ha manavaʻofa mo e loto-ʻofá (vakai, ʻEkesōtosi 23:9; Levitiko 19:33–34; Teutalōnome 10:19).

ʻOku mahino ki he kau ākonga ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní naʻe fakakakato ʻa e fono ʻo e “mata ki he matá, ko e nifo ki he nifó”. Ko e konga te tau ngali puputuʻu aí ko e pehē ko ia ko e “ʻofa ki ho kaungāʻapí” ko ha fakakaukau foʻoú. Ko ha fekau taʻengata ia.

ʻOku taʻengata foki mo e konga ʻuluaki ʻo e fono ko ʻení: ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “ʻOku ʻikai totonu ke hoko ʻetau faivelenga hono tauhi e fekau hono ua ko ʻení ke ngalo ai ʻiate kitautolu ʻa e ʻuluakí, ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau laumālié, moʻuí mo e lotó kotoa. ʻOku tau fakahaaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻaki ʻetau ‘fai [ʻEne] ngaahi fekaúʼ [Sione 14:15 ]. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú he ʻoku fakafou ʻi he talangofua pē ko iá, kau ai ʻa e fakatomalá, ʻa ʻetau lava ko ia ke toe foki hake ʻo nofo ʻi Hono ʻaó pea hoko ai ʻo haohaoa ʻo hangē pē ko Iá.”

Ko e Fono ʻo e Angamaʻá

Hili ʻa e fono ʻo e talangofuá, mahalo ko e fono ʻo e angamaʻá ʻa e faingofua taha ke fakamatalaʻí: ʻOku ʻikai ha feohi fakasekisuale ʻi tuʻa ʻi he mali fakalaó ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine.

Ko e “ʻoua naʻá ke tono fefine [pe tangatá]” (ʻEkesōtosi 20:14) ko ha fekau ʻiloa ia ʻi he Fuakava Motuʻá, pea naʻe tapui foki mo ha faʻahinga angaʻuli fakasekisuale kehe ʻi he fono ʻa Mōsesé (vakai, Levitiko 18). Ka kimuʻa ʻi he kuonga ʻo Mōsesé, naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ke tekeʻi e fakatauele ʻa e uaifi ʻo Potifaá (vakai, Sēnesi 39:7–12).

Mahalo ʻoku lahi ange ʻa e fakatauele—mo e faingamālie—ke maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá ʻi he ʻahó ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, tuʻunga ʻi he fakakaukau ʻa e sosaietí ʻoku fakafaingofuaʻi ange ʻa e feohi fakasekisualé, pea ʻoku maʻungofua mo e ponokalafí mo e ʻū naunau kehe ʻoku fakatauele fakasekisualé. Ka ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻa e hoko ʻa e angamaʻá ko ha tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, pea ʻi hono tauhi ʻo e fuakava ko ʻení, ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻaki ha ngaahi ivi malava lahi ange ke ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ʻokú Ne fakahokó ʻo fakafou ʻi hono “taʻofi ʻetau ngaahi holi fakakakanó” (ʻAlamā 38:12).

Ko e Fono ʻo e Fakatapuí

ʻOku tau fakatapui hotau taimí mo e talēnití kotoa ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku kau foki ʻi he fakatapuí ʻa hono foaki hotau laumālié kotoa ki he ʻOtuá koeʻuhí ke Ne lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu.

Naʻe pehē ʻe Mōsese, “Fakatapuʻi ʻa kimoutolu [ki he ʻEikí] he ʻahó ni, ʻa e tangata takitaha ki hono foha, pea ki hono tokoua; koeʻuhi ke ne foaki ʻa e tāpuakí kiate kimoutolu he ʻahó ni” (ʻEkesōtosi 32:29). ʻOku hā ʻi he talanoa ʻo e fānau ʻo ʻIsilelí ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fakatapui kinautolu ki he ʻEikí—hangē ko e uitou naʻá ne fafanga ʻa ʻIlaisiaá (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17:7–16)

Kimuʻa ange ʻi he hisitōliá, naʻe lava ke moʻui kakato ʻaki ʻe he kakai ʻo ʻĪnoké ʻa e fono ʻo e fakatapuí. Naʻa nau “loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu.” (Mōsese 7:18). Ko e “ʻikai ha taha masiva ʻiate kinautolú” ko ha tuʻunga ia kuo aʻusia ʻe ha ngaahi sosaieti tokosiʻi ʻaupito (naʻe malava ia ʻe he hako ʻo Līhaí ʻi ha vahaʻataimi nounou; vakai, 4 Nīfai 1:3), ka ʻi he ʻaho ní te tau lava ʻo fāifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e fuakava ko ʻení ʻaki ʻetau loto-fiemālie, ngāue tokoni ʻi ha feituʻu pē ʻoku fiemaʻu ai kitautolu, fakatomala fakaʻaho, mo foaki kakato hotau laumālié ki he ʻOtuá.

ʻI Hotau Kuongá Ni

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fakahoko kotoa e ngaahi fuakava ko ʻeni ʻe nimá ʻi ha ouau fakatemipale pē ʻe taha. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau loto-siʻi ʻi he lahi ʻo e tukupaá. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fuakava lahi ke tāpuakiʻi kitautolu, kae ʻikai fakahalaiaʻi kitautolu. Ko e founga lelei taha ke teuteu ai ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ko e tokanga taha ki he ngaahi fuakava kuo tau faí mo teuteu ki he fuakava hokó.”

Ko hono tohoakiʻi ʻo ʻEne fānaú ke nau ofi ange kiate Ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakavá, ko ha meʻa ia kuo fai ʻe he ʻOtuá ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē. ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi ha kuonga ʻoku lava ke tau maʻu ai e ngaahi fuakava ko ʻení ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻI hoʻo ʻalu hokó, fakakaukau ki he founga naʻe fakahoko ai ʻe heʻetau ngaahi kui ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e ngaahi fuakava tatau.