“Manatuʻi ʻa Palesiteni Nalesoni,” Liahona, Nōvema 2025.
Ngaahi Ongoongo ʻo e Siasí
Ko Hono Manatua ʻo Palesiteni Nalesoní
ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kau takí ʻa e Palesiteni hono 17 ʻo e Siasí ʻi heʻene ʻofa, ngāue tokoni, mo e līʻoa kia Sīsū Kalaisí.
Hili ha ʻaho ʻe ua mei he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahí, naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko ha tamai mo ha husepāniti ʻofa, kaungāmeʻa mamae, ākonga līʻoa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo ha palōfita ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi lolotonga ʻa e meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Nalesoní ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopa, 2025 ʻi he Senitā Konifelenisí, “naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he moʻui ʻa Palesiteni Nalesoní ʻa ʻene fakamoʻoni faivelenga ko ha palōfita mo ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” Naʻe ui ʻe Palesiteni ʻOakesi ʻa Palesiteni Nalesoni, ʻa ia naʻe mālōlō fiemālie pē ʻi ʻapi ʻi he ʻaho 27 ʻo Sepitema 2025, “ko hoku kaungāmeʻa lelei tahá mo e faiako lelei tahá.”
Naʻe toe ui foki ʻe Palesiteni ʻOakesi ʻa Palesiteni Nalesoni ko e “taha ʻo e kau faifekau mālohi taha ʻo ʻIsilelí.” Naʻá ne pehē, “Naʻe hanga ʻe hono fofonga malimalí, ko e māfana ʻo hono leʻó, pea mo e mālohi ʻo ʻene fotu maí ʻo ueʻi e loto” ʻo e ngaahi puleʻangá mo e kau taki tui fakalotú.
Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Palesiteni ʻOakesi mo ha kau lea kehe ʻe toko nima ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene ʻofa, ngāue tokoni, mo e līʻoa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní.
Naʻá ne fakamālō fakataha mo e kau lea kehé kia Sisitā Uenitī Uatesoni Nalesoni ʻi heʻene tokangaʻi mo poupouʻi ʻa Palesiteni Nalesoni lolotonga ʻa e taʻu ʻe 19 ʻo ʻena nofo-malí. Naʻá ne fakahaaʻi foki ʻene houngaʻia ki he uaifi ʻo Palesiteni Nalesoni kuo mālōloó, ʻa Tenisolo Uaiti Nalesoni, mo ʻena fānau ʻe toko 10 ʻi heʻenau faivelenga ki he “meʻa naʻá ne malanga ʻaki mo moʻui ʻakí.”
Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Henelī B. ʻAealingi, ʻa ia naʻe ngāue mo Palesiteni ʻOakesi mo Palesiteni Nalesoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Palesiteni Nalesoní pea mo ʻene malava mo e holi ke tāpuekina e niʻihi kehé.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻAealingi, “ʻI heʻeku ngāue ʻi hono tafaʻakí ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kamata ʻi Sānuali 2018, ne u hoko ko ha fakamoʻoni fakataautaha ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne palōfitá. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.”
ʻI he lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo Palesiteni Kamila N. Sionisoni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, naʻá na fakahīkihikiʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene angaʻofa taʻe-tūkua ki he kakai ʻi loto mo tuʻa ʻi he Siasí.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani, “Ko hono maʻu ko ia ha faingamālie ke mamata ki heʻene ʻofa ʻi he kakaí mo e ʻofa ʻa e kakaí ʻiate iá, ko e ngaahi manatu melie fakaʻofoʻofa tahá ia. Naʻá ne manatu kia Palesiteni Nalesoni ko ha “tokotaha poupou mo fakafiemālieʻi e ngaahi lotó.”
Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni Sionisoni, “Kuo liliu moʻoni ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e māmaní ko ha tokotaha mo ha fengāueʻaki pē ʻe taha ʻi he taimi ʻe taha, pea kuó ne fakaafeʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa tatau ʻaki ʻetau maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau hoko ko e houʻeiki fafine mo tangata ʻo e fuakavá.”
Naʻe pehē ʻe ha toko ua ʻo e fānau ʻa Palesiteni Nalesoní, ko Lola N. Maasi mo Lāsolo M. Nalesoni ko e Siʻí, naʻe moʻui fiefia ʻena tamaí koeʻuhí naʻá ne fakatefito ʻene moʻuí ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.
Naʻe pehē ʻe Sisitā Maasi, “Naʻa mau tupu hake ʻi ha ʻapi naʻe fakatefito ʻi he Fakamoʻuí pea fonu ʻi he fiefia.” Naʻá ne pehē ko e taumuʻa ʻa e fāmilí ke nau hoko ko ha fāmili taʻengata.
Naʻe toe pehē ʻe Brother Nalesoni naʻe faivelenga ʻene tamaí ʻi heʻene ngāué. “Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoni naʻe ʻikai ha ʻmālōlōʼ ia ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.” Naʻá ne pehē, ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ia ke ne tataki ʻa e Siasí, naʻe fakapapau ʻene tamaí ke ngāue maʻá e Tamaí mo e ʻAló ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe mālōlō aí. “Ko e meʻa pē ia naʻá ne faí.”
Naʻe fai ʻe Māsilī N. Louta mo Kolōlia N. ʻIlioni, ko e ongo ʻofefine ʻo Palesiteni Nalesoní, ʻa e lotu ʻi he ouau ko iá. Naʻe fakahoko ʻe he Kuaea Tāpanekale ʻi he Temipale Sikueá ʻa e hivá.
Naʻe fakahoko e meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Nalesoní hili pē ia ha fakalāngilangi naʻe fakahoko maʻana ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻOkatopá pea fakamafola mei he Tāpanekalé ʻi he Temipale Sikueá. Naʻe fai ʻe Palesiteni ʻOakesi, ʻEletā Hōlani mo ʻAealingi, Pīsope Pulé Sēleti Kōsei, ʻEletā Kala B. Kuki ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, mo e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí ko Sūsana H. Pota ha ngaahi fakaʻapaʻapa, ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia pelepelengesi ʻi heʻenau ngāue mo Palesiteni Nalesoní mo ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo ʻene hoko ko ha faʻifaʻitakiʻangá, ngāue faka-Kalaisí, mo e ngaahi akonaki fakalaumālié.
ʻI he lea ʻa Palesiteni ʻOakesí, naʻá ne ui ai ʻa Palesiteni Nalesoni “ko ha palōfita ʻo e ʻofá” ʻa ia naʻá ne “malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo e ʻofá.”
Ke maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Palesiteni Nalesoní, vakai ki he ʻI he Manatu Melia kia Palesiteni M. Nalesoni, 1924–2025, naʻe pulusi ko ha fakalahi ki he ngaahi makasini ʻa e Siasí ʻi Nōvema 2025.