Tūʻulutui ʻa e Ngaahi Laumālie Loto-Fakatōkilaló ʻi he Veʻe ʻŌlitá
ʻI heʻetau fakahoko mo fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau haʻi ai kitautolu ki he Fakamoʻuí, ʻo lahi ange ai ʻetau malava ke maʻu ʻEne ʻaloʻofá, maluʻí, fakamāʻoniʻoniʻí, fakamoʻuí, mo e nongá.
Fakamālō atu kuaea, ʻi hoʻomou fakamoʻoní ʻo fakafou ʻi he himi foʻou ko iá.
ʻOku fakafonu hoku lotó ʻe he himi sākalamēniti foʻou ko e “Bread of Life, Living Water” [Mā ʻo e Moʻuí, Vai Moʻuí]. ʻOku pehē ʻi he laine ʻe taha ʻo e himí, “Now I come before the altar, off’ring Him my broken heart” [ʻOku ou haʻu ʻeni ki he ʻōlitá, ʻo foaki kiate Ia hoku loto-mafesifesí].
Naʻe toe fakaloloto ange ʻeku mahino ki he ngaahi lea ko iá hili pē ʻa e mavahe homau fāmilí ki Paʻake Niupuli, Kalefōnia, ke ngāue ʻi he Misiona Utah Ogden ʻi he 2015. Naʻá ku maʻu ha fakaafe ke u ʻaʻahi ki he ʻApitanga Laulāpuna Hilí ʻoku ofi ki Leitoni, ʻIutā. Naʻe teʻeki ai ke u ʻalu ki ha ʻapitanga fakakautau, pe feʻiloaki mo ha faifekau fakakautau pe ko e kau tangata mo e kau fafine ʻoku ngāue ki he tuʻunga hao mo malu honau fonuá.
Naʻe hanga ʻe Faifekau Haapa, ʻo hangē ko e kau faifekau ngāue tokoni mo palōfesinale kehe ʻe lauiafe ʻoku ngāue ʻi he ngaahi pilīsone, falemahaki, mo e feituʻu fakakautau ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo ueʻi fakalaumālie mo fakatupulaki au. Ko e feituʻu fakaʻosi naʻá ma ʻaʻahi ki ai ʻi he ʻapitangá ko e falelotú. Naʻá ku ʻeke ki he faifekaú pe naʻá ne fakahoko ha ngaahi houalotu maʻá e kakai kotoa naʻa nau fiemaʻu ke fakalaulauloto, lotu, fakakaukauloto, mo moihuú. Naʻá ne ʻalu ki he holisi ʻi muʻa ʻo e falelotú peá ne toʻo hake ha kolosi mei mui mei he ʻū puipuí. Naʻá ne talamai naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e kolosí ki he ngaahi houalotu ʻa e kau Palotisaní mo e Katoliká. Naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā naʻá ne fakaʻaongaʻi ki hotau kāinga Siú, naʻá ne ʻalu leva ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e holisi ʻi muʻá peá ne toʻo hake ʻa e Fetuʻu ʻo Tēvitá.
Naʻá ku fehuʻi ange leva, “Ko e hā ʻokú ke fai maʻá e ngaahi houalotu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?” Naʻá ne fakafoki ʻa e ongo fakaʻilongá peá ne tuhu ki ha ʻōlita papa lahi ʻi lotomālie ʻi he falelotú. Naʻá ne talamai ʻoku teuteu mo tāpuakiʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e maá mo e vaí ʻi he funga ʻōlitá. Naʻá ku ʻeke ange pe naʻe toʻo ʻa e fuʻu ʻōlita ngali ueʻi ngataʻá kimuʻa pea kamata ʻa e ngaahi houalotu hotau kāinga Siú, Mosilemí, Katoliká, pe Palotisaní. Naʻá ne talamai ʻoku tuku maʻu pē ʻa e ʻōlitá, he ʻoku ngāue ʻaki foki ia ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi tui fakalotu ko iá ʻi ha ngaahi founga.
Naʻe langa ʻe ʻĒpalahame ha ʻesi-feilaulau, haʻi ʻa ʻAisake, peá ne mateuteu ke feilaulauʻi hono foha pē ʻe tahá, ka naʻe taʻofi hono nimá, pea naʻá ne kalanga, ʻo hangē ko ia kuo folofola ʻe he ʻEikí, “Ko au eni”! Kuo tuʻo fiha nai ha tali loto-fiemālie ʻa e Tokotaha Maʻongoʻongá pe ko ha taha ʻo ʻEne kau palōfitá, “Ko au ení”?
Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne Malanga ʻi he Moʻungá, ke tau fakalelei mo hotau kāingá kimuʻa pea tau omi ki he ʻōlitá. Naʻe akonaki ʻa Paula ʻoku “fakamāʻoniʻoniʻi” kitautolu ʻi he ʻōlitá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.
Naʻe “tuku [ʻe he palōfita ko Līhaí] hono falé … mo ʻene ngaahi meʻa mahuʻingá. … Naʻá ne fokotuʻu [leva] ha ʻesi-feilaulau … ʻo ne fai ha feilaulau … , mo ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki he ʻEikí.”
ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke tau moihū ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻōlitá. Ko e hā hono ʻuhingá?
Naʻe langa mo moihū ʻetau ʻuluaki ongomātuʻá, ʻĀtama mo ʻIvi, ʻi he ʻōlitá. Hili hono kapusi kinaua mei he Ngoue ʻo ʻĪtení pea kuó na lotu ʻi ha “ngaahi ʻaho lahi,” naʻe ʻaʻahi ange ha ʻāngelo ʻo ʻeke ha fehuʻi ongo moʻoni ʻa ia ʻe malava pē ke ʻeke kiate kitautolu takitaha: “Ko e hā ʻokú ke ʻoatu ai [ha] ngaahi feilaulau ki he ʻEikí?”
Naʻe tali ange ʻe ʻĀtama, “ʻOku ʻikai te u ʻilo.”
ʻOku fakaofo e tali ʻa e ʻāngeló ki he tali loto-fakatōkilalo ʻa ʻĀtamá: “Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí. … Ko ia, ke ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke faí ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea ke ke fakatomala, pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē.”
ʻOku fakataipe ʻe he tēpile sākalamēnití mo e ngaahi ʻōlita ʻi he temipalé ʻa e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangatá.
ʻI heʻetau fakahoko mo fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e sākalamēnití ʻi he lotú pea mo e ʻenitaumeni mo e sila ʻi he temipalé, ʻoku tau haʻi ai kitautolu ki he Fakamoʻuí, [ʻo lahi ange ai ʻetau malava ke maʻu] ʻEne ʻaloʻofá, maluʻí, fakamāʻoniʻoniʻí, fakamoʻuí, mo e nongá.
ʻAloʻofá mo e Maluʻí ʻo Fakafou ʻi he Ngaahi Fuakavá
ʻI heʻeku kei talavoú ʻi hoku taʻu 15, naʻá ku kole ange ki heʻeku tangataʻeikí pe ʻe lava ke u nofo mei he houalotu sākalamēnití—ko ha foʻi Sāpate pē ʻe taha ʻi Sānuali ke u mamataʻi ha vaʻinga ʻakapulu faka-ʻAmelika makehe. Naʻá ne talamai naʻá ku lahi feʻunga pē ke u fai ʻa e fili ko iá maʻaku peá ne kole mai ke u fakakaukau ki ha kiʻi faleʻi pē ʻe taha. Naʻá ne pehē mai, “Kapau te ke fili ke nofo tuʻo taha mei he sākalamēnití, ʻe faingofua ange ke ke fili ke toe nofo pē.”
Kapau ko e fakafehokotaki maʻongoʻongá ʻa e Fakamoʻuí, pea ko e fakamavahevahé leva ʻa e filí. ʻOku ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau fakamavaheʻi kitautolu mei hotau ngaahi feituʻu moihū kuo fakatapuí pea mo e maluʻi ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau moihū ki he Fakamoʻuí, ʻoku tau maʻu ʻa e “mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga angamaheni ʻo e māmaní.” ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ha taimi ke fetuʻutaki mo Iá, ʻoku tau maʻu ai ha talaʻofa ke “fakahaofi ʻa [kitautolu] meia Sētane.” “Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaiviá.” ʻOku ou mataʻikoloa ʻaki ʻa e aʻusia ʻo e fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava kuo fakahoko ʻi he ngaahi ʻōlita toputapú.
ʻOku ʻomi ʻe hono fakatupulaki ha mahino ki he Fakalelei taʻengata ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu leá, akonaki ki he akonakí, ha maluʻi fakalaumālie mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí. ʻOku ʻi ai ha faingamālie lelei ange ke vakai ʻa ʻEletā Ieki ko e Siʻí ʻi Mekisikou, Sisitā Ieki ʻi Pelisiume, mo e kau faifekau kehe ʻi he funga ʻo e māmaní ki honau ngaahi kaungāmeʻá ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kapau te nau maʻu sākalamēniti ʻi he uike ʻuluaki ʻo e fetuʻutakí.
ʻOku ʻi ai ha faingamālie lelei ange, ke sila ha tokotaha lahi kei talavou ʻi Tonga pe ʻi Haʻamoa ʻi he fale ʻo e ʻEikí kapau kuo nau teuteu mo maʻu honau ʻenitaumení hili pē ha taimi nounou mei heʻenau ʻosi mei he akó. ʻI he ʻenitaumení, ʻoku fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau moʻui ʻaki, talangofua, mo tauhi ʻa e ngaahi fono ʻe nima ʻa ia ʻokú ne ʻomi ha mālohi mo e maluʻí. ʻI heʻetau fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí, ʻoku tupunga mei ai ha vā fetuʻutaki fengāueʻaki. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau līʻoa mo e ʻofa kiate Iá. ʻOku tupulaki hotau iví mo e mālohí ʻi he fuakava kotoa pē kuo fakahoko mo tauhí.
Fakakaukauloto mo Fakamāʻoniʻoniʻi
ʻI he taimi ʻoku tau tūʻulutui ai ʻi he loto-fakatōkilalo mo e fakataipe ʻi he veʻe ʻōlita ʻo e ʻEikí, ko ha faingamālie ia ke fakakaukauloto, “[ʻo] tafoki … mei he hīkisia ʻo [hotau] lotó, … ʻo [tau] kamata ke fakavaivaiʻi ʻa kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.” Kimuʻa peá u faʻa ʻalu ʻo ʻeva mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻeku kei talavoú, naʻe faʻa talamai maʻu pē heʻeku faʻeé, “Manatuʻi ko hai koe, peá ke fakalea mai ʻi hoʻo foki mai ki ʻapí.” ʻI ha ngaahi pō ʻe niʻihi, naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakalea ki ai koeʻuhí naʻá ku aʻu ki ʻapi kuo fuʻu tōmui. ʻOku ou fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke u maʻu ʻa e fanga kiʻi taimi mahuʻinga ko ia mo Mamí.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou hanganaki fiefia atu ki he fanga kiʻi taimi fakafehokotaki mo e Tamai Hēvaní. ʻI he taimi ʻoku ou tūʻulutui ai ʻo lotú, ʻi hoku veʻe mohengá pe fakataha mo e fāmilí, ʻoku ou sioloto kiate au ʻoku ou tūʻulutui ʻi he veʻe ʻōlitá, ʻo fakakaukauloto mo vakavakaiʻi ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakakaukau ki he sākalamēnití, naʻa mo e ʻū konga mā kakato, kuo pakipaki konga iiki maʻatautolú, ko ha fakataipe takitaha ia ʻo e sino kuo kafo ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku fakamanatu mai kiate au ʻa e akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesí ʻa ia “ʻoku makehe ʻa e meʻi mā kotoa pē, ʻo hangē pē ko e makehe ʻa e tokotaha fakafoʻituitui ʻokú ne maʻu iá.” ʻI heʻeku tūʻulutui ʻo lotú, ʻoku ou fakakaukau ki he founga te u lava ai ʻo foaki hoku lotó ki he ʻOtuá.
Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē: “ko e ouau ʻo e sākalamēnití ko ha fakaafe māʻoniʻoni ia ʻoku toutou fakahoko ke fakatomala fakamātoato mo fakafoʻou fakalaumālie ai. ʻOku ʻikai ke fakamolemoleʻi e angahalá ia ʻi hono maʻu pē ʻo e sākalamēnití. Ka ʻi heʻetau mateuteu moʻoni mo kau atu ki he ouau toputapú ni ʻaki ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala, pea ko e talaʻofá leva te tau maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea ʻi he ivi fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko hotau takaua maʻu peé, te tau lava ai ke tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.”
ʻI heʻeku vakai fakalelei mo ʻEimi ki heʻema ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí, ʻokú ma fakafiefiaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻofa haohaoa mo e feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOkú ma vakai foki ki he founga kuo hāsino ai ʻa e ngāue ʻo helí. ʻE anga fēfē haʻatau ikunaʻi ʻa e ngaahi sio fakamamaʻu ʻo e loto-fakamāú, loto-moʻuá, loto-taʻotaʻomiá, kanisaá, suká, fakamamahi ʻi he ʻinitanetí, kaihaʻasi ʻo e hingoá, tamatoó, mālōlō ʻo ha fānau, ha tokoua/tuongaʻane, pea mo ha tamaí? Koeʻuhí kuo inu ʻe Sīsū ʻa e ipu mahi ʻo e teteteté, ʻa e ipu ʻo e houhaú—maʻaku, maʻa hoku fāmilí, maʻatautolu hono kotoa!
Ketisemani, tā ʻe Adam Abram, ʻi he angalelei ʻa e altusfineart.com © 2025
Naʻá Ne inu ʻa e “ipu mahí” ʻi he Ngoue ʻo Ketisemaní pea naʻe “fakalalahi” ʻEne faingataʻaʻiá ʻi he kolosi ʻi Kalevalé, ʻo fakaʻatā ai kitautolu ke tau tuku ʻa e faingataʻá, fakahehema ke anga taʻefakaʻapaʻapá, ʻita tōlilí, pea mo e manavaheé ki he funga ʻōlita ʻo e ʻEikí pea “ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa [kitautolu] ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” maʻu ai pē.
Naʻe pehē ʻe Sisitā Petulisa Hōlani, “Ko ʻeku kole fakamātoato kiate koe mo au ʻi he ʻaho ní ke tau tukulolo kakato, tuku kitautolu ʻi he ʻōlita ʻo e ngaahi talaʻofa mo e melino ʻa e ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí mo e meʻa kuo tau faí.”
Ko ha Feituʻu ʻo e Moʻuí mo e Mālōloó
ʻI heʻetau haʻu ki he ʻōlitá, ʻoku ʻikai ke tau ikuna ha pale; ʻoku tau ako ʻo kau ki he Tokotaha Foaki Meʻaʻofá. ʻI he ako mo e haʻi fakafuakava ko iá ʻoku hoko mai ai ʻa e fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Nīfai, “Kuó ne fakafonu au ʻaki ʻa ʻene ʻofá ʻo aʻu ki heʻene makupusi kotoa hoku sinó.” Pea naʻe fakaafe mai hotau Fakamoʻui ʻofeiná, “He ʻikai koā te mou tafoki mai ʻeni kiate au, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo liliu, koeʻuhi ke u fakamoʻui ʻa kimoutolu?”
ʻI he kei siʻi homa ongo ʻofefine lalahi ko Makenisī mo ʻEmá, ko e taha ʻo ʻena ngaahi talanoa manakoa tahá, ko e The Chronicles of Narnia: The Lion, the Witch and the Wardrobe (Ko e Ngaahi Tohi Hokohoko ʻo Nāniá: Ko e Laioné, ko e Taula Tēvolo Fefiné mo e Kōpate Tautauʻanga Valá). Naʻe toʻoa kotoa homau lotó ʻe he laione ko ʻAsilaní. Ko e taha ʻo e ngaahi pō fakangalongataʻa taha ʻo ʻemau lau ʻa e tohí ko e taimi ko ia naʻe foaki ai ʻe he laione maʻongoʻongá ʻene moʻuí maʻa ʻEtimaní. Naʻe fakangalongataʻa ia koeʻuhí naʻe fetāngihi ʻa e ongomātuʻá mo hona ongo ʻofefiné ʻi hono toʻo ʻe he Taula Tēvolo Fefiné e moʻui ʻa e laioné ʻi he funga Tēpile Maká. Naʻe fakangalongataʻa ia koeʻuhí naʻe kei mālohi pē ʻa e ʻamanaki leleí, neongo ʻa e meʻa fakamamahi naʻe hokó, kae ʻoua kuo hoko ʻa e meʻa fakaofó. Naʻe ongona leʻolahi ha ngaahi kaila fiefia ʻi he kiʻi loki mohe ko iá ʻi he toetuʻu ʻa ʻAsilaní peá ne pehē, “Kapau [naʻe ʻiloʻi ʻe he Taula Tēvolo Fefiné ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e feilaulaú], … te ne [ʻiloʻi kapau] ʻe mate ha taha moʻui angatonu maʻa ha taha lavaki, ʻe mafahi ʻa e Tēpile [Maká], pea kamata ke toe moʻui ia.”
ʻOku fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi kafo kotoa pē. ʻOku malava ʻia Sīsū Kalaisi ke tau toe moʻui.
Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻene lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022, ki ha kulupu ʻaʻahi naʻa nau haʻu ki ha ʻoupeni hausi ʻi ha temipale. Naʻe haʻu ai ha kiʻi tamasiʻi siʻi. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:
“ʻI he taimi naʻe hū ai e kulupu taki-mamatá ki he loki ʻenitaumení, naʻe tuhu e kiʻi tamasiʻí ki he ʻōlitá, ʻa ē ʻoku tūʻulutui ai e kakaí ke fefuakavaʻaki mo e ʻOtuá, mo ne pehē ange, ʻMeʻa sai tama ē. Ko ha feituʻu ʻeni ke mālōlō ai ʻa e kakaí ʻi heʻenau fononga holo he temipalé.ʼ
“… Mahalo ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai haʻane teitei fakakaukau ki he fetuʻutaki [fakahangatonu ʻo hono] fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá ʻi he temipalé pea mo e talaʻofa fakaofo ʻa e Fakamoʻuí:
“ʻHaʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.
“ʻToʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, … pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié.
“ʻHe ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengáʼ [Mātiu 11:28–30; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí].”
“ʻOku ʻikai ma‘u ʻe he Foha ʻo e Tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú,” ka naʻá Ne fakaafeʻi ʻEne kau ākongá ki he tēpile sākalamēnití ke mālōlō mo Ia ʻi ai. ʻI he taimi ʻoku “tūʻulutui ai ʻa e ngaahi laumālie loto-fakatōkilaló ʻi he veʻe ʻōlitá,” ʻoku hulu fau ʻa e melinó. ʻOku mafao mai ʻa e toʻukupu hotau Fakamoʻuí; ʻoku ʻatā ʻEne tēpilé. Haʻu ʻo moihū ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi Hono ngaahi ʻōlita māʻoniʻoní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.