2025
ʻIloʻi Ko Hai Moʻoni Koe
Nōvema 2025


10:46

ʻIloʻi Ko Hai Moʻoni Koe

Neongo pe ko e fē tuʻunga ʻoku tau ʻi ai ʻi heʻetau fononga fakaākongá, ka ʻe liliu moʻoni ʻetau moʻuí kapau ʻe mahino lelei ange kiate kitautolu hotau tuʻunga totonú.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe ʻi ai ha aʻusia mātuʻaki fakaofo ʻa homa ʻofefiné ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻene fakangofuá, ʻoku ou vahevahe atu ha konga ʻo e meʻa naʻá ne tohi mai kiate kimaua ʻi he uike ko iá:

“Naʻe kole mai ʻe ha mēmipa ʻaneafi naʻe toki foki mai ki he siasí ke ma ʻaʻahi ange ki hono ʻapí ʻi he vave taha te ma malavá. ʻI heʻema aʻu atú, naʻá ne tangi halotulotu mai pē ʻi he falikí. Naʻá ma ʻilo ai ko ʻene tangí koeʻuhi kuo mole ʻene ngāué, pea ʻe mavahe mei hono fale nofo totongí, ʻo toe foki pē ki he nofo tukuhāusiá.”

Naʻe pehē ʻe homa ʻofefiné: “Naʻá ku kamata ke fekumi fakavavevave ki heʻeku folofolá ke maʻu ha meʻa—ha faʻahinga meʻa pē ke—tokoniʻi ia. ʻI heʻeku fekumi ki ha veesi lelei ke tokoni ki he fefiné, naʻá ku fakakaukau, ʻKo e hā ʻeku meʻa ʻoku faí? ʻOku ʻikai ko e meʻa eni ia ʻe fai ʻe Kalaisí. ʻOku ʻikai ko ha palopalema ʻeni ia te u lava ʻo solova, ka ko ha ʻofefine moʻoni ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fiemaʻu ʻeku tokoní.ʼ Ko ia, ne u tāpuniʻi ʻeku folofolá, pea tūʻulutui ʻi hono tafaʻakí, ʻo puke hake ia peá ma tangi fakataha, kae ʻoua kuó ne mateuteu ke fehangahangai mo hono tūkungá.”

Hili e fiemālie ʻa e fefiné ni, naʻe toki fakaʻaongaʻi leva ʻe homa ofefiné ʻa e folofolá ke feinga ke tokoni ke mahino kiate ia ʻa e moʻoni ʻo hono mahuʻinga fakalangí mo akoʻi ange e taha ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga taha ʻo hotau tupuʻangá—ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeina kitautolu ʻo e ʻOtuá, ko ha ʻOtua ʻoku manavaʻofa haohaoa kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí mo mateuteu ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko atú.

ʻOku tonu moʻoni ʻa e ʻuluaki tokāteline ʻoku akoʻi ʻe heʻetau kau faifekaú ʻa ia ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ia. ʻOku langa hokohoko ʻa e foʻi moʻoni kotoa pē ʻi he makatuʻunga ʻo e mahino ʻoku tau maʻu ko hai moʻoni kitautolú.

Naʻe akoʻi ʻe Sūsana H. Pota, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí: “I hoʻomou ʻiloʻi pea mahino hono ʻofeina taʻe-hano-tatau kimoutolu ko ha fānau ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne liliu e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne liliu hoʻo ongo kiate koe ʻi he taimi ʻokú ke fakahoko ai ha fehalākí. ʻOkú ne liliu hoʻo ongó he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi faingataʻá. ‘Okú ne liliu hoʻo vakai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne liliu e anga hoʻo vakai ki he niʻihi kehé, mo hoʻo malava ke fakahoko ha meʻa makehé.”

ʻOku hā mahino ʻa e liliu ko ʻení ʻi heʻetau lau ʻo kau ki he fepōtalanoaʻaki mata-ki he-mata ʻa Mōsese mo e ʻOtuá. ʻI he fepōtalanoaʻaki ko iá, naʻe toutou akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ʻo kau ki hono tukufakaholo fakalangí, ʻo folofola ange “Mōsese, … ko hoku foha koe.” Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ʻokú ne ʻi he tatau ʻo Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú. Naʻe mahino lelei kia Mōsese ko hai ia, ʻoku ʻi ai ha ngāue ke ne fai, pea ʻoku ʻi ai haʻane Tamai Hēvani ʻofa.

Hili e aʻusia ko ʻení, naʻe haʻu ʻa e filí ʻo ʻahiʻahiʻi ia mo talaange he taimi pē ko iá, “Mōsese, ko e foha ʻo e tangatá.” Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi founga angamaheni mo fakatuʻutāmaki ʻoku ngāue ʻaki ʻe he filí ke ne ʻahiʻahiʻi ʻaki kitautolú. Neongo hono toutou fakamanatu angaʻofa mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau kitautolú, ka ʻoku feinga maʻu pē e filí ke ʻiloʻi ʻaki kitautolu hotau ngaahi vaivaí. Ka naʻe ʻosi ʻiloʻi ʻe Mōsese ʻokú ne mahulu hake ʻi he “foha ʻo e tangatá.” Naʻá ne ʻeke ange kia Sētane: “Ko hai koe? He vakai, ko e foha au ʻo e ʻOtuá.” Ko ia ai, ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié pe ʻoku tau ongoʻi ʻoku feinga ha taha ke fakatatau kitautolu ki heʻetau ngaahi tōnounoú, ʻe fiemaʻu leva ke tau tuʻu maʻu ʻi he ʻilo ko ia ʻo hotau tuʻunga moʻoní. Kuo pau ke fakapapauʻi hotau tuʻungá mei he ʻOtuá, kae ʻikai mei he lau ʻa e niʻihi kehé. Pea ʻi heʻetau fai iá, te tau lava leva ʻo fakahā ʻi he loto-toʻa, “Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá.”

Naʻe akoʻi ʻe hotau Palesiteni ʻofeina ko Lāsolo M. Nalesoní ʻi ha fakataha lotu fakaemāmanilahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú ʻo pehē: “Ko ia ai, ko hai koe? Ko e ʻuluaki mo e mahuʻinga tahá, ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá, ko ha fānau ʻo e fuakavá, pea mo ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisi. ʻI hoʻo tali e ngaahi moʻoni ko ʻení, ʻe tokoniʻi koe ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke ke aʻusia hoʻo taumuʻa taupotu taha ke moʻui taʻengata ʻi Hono ʻao māʻoniʻoní.”

ʻOku ʻikai hoko noa pē ʻa hono fakamanatu mai ʻe he folofola ʻoku fakaʻaongaʻi lahi tahá ʻa hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻI he ngaahi huafa kotoa pē ʻoku lava ke ʻiloʻi ʻaki Ia ʻi he lotu sākalamēnití, naʻá Ne kole mai ke ui Ia ko e “ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá.”

ʻI heʻetau ʻiloʻi moʻoni ko hai kitautolú, te tau tui mālohi ange leva naʻe ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ha palani ke tau foki ange ʻo nofo fakataha mo Ia. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Petuliki Kealoni ʻo pehē, “ʻOku faʻu ʻa e palani fakaʻofoʻofa ʻa ʻetau Tamaí, ʻa ʻEne palani ʻfakaofó,ʼ ke ʻomi koe ki ʻapi, kae ʻikai taʻofi koe mei ai. … ʻOku fekumi taʻetūkua ʻa e ʻOtuá kiate koe.” Kiʻi fakakaukau ange ki aí—ko ʻetau Tamai ʻofa mo mālohi he meʻa kotoa peé ʻokú Ne “fekumi taʻetūkua … kiate koe.”

ʻE tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkunga fakalaumālie lolotonga ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻe liliu moʻoni ʻetau moʻuí kapau ʻe mahino lelei ange ko hai moʻoni kitautolu. Tuku ke u fokotuʻu atu ha ongo founga te tau lava ai ʻo fakalahi ʻetau mahino ko ʻení.

ʻUluakí, Lotu

ʻI hono kamata ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne ngāue ʻi he moʻui fakamatelié naʻe tataki atu Ia ki he feituʻu maomaonganoá ke “ne ʻi he ʻOtuá.” Mahalo ʻoku totonu ke liliu ʻetau fakakaukaú mei he koloa pē ke fai ʻetau lotú ki hano tuku ha taimi feʻunga ke tau talanoa fakamātoato ai pea ke “ʻi he ʻOtuá” he ʻaho takitaha.

Ne u fakatokangaʻi ʻoku tupulaki mo lelei ange ʻeku lotú ʻi heʻeku tuku ha kiʻi taimi ke teuteu ai ke talanoa ki heʻeku Tamaí. ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá kiate kitautolu ko e sīpinga ʻeni ʻoku ola leleí. ʻOku tatau ai pē pe ko Siosefa Sāmita; Nīfai, ko e foha ʻo Hilamaní; pe ko ʻĪnosi, naʻa nau fakalaulauloto mo fakakaukau lahi kimuʻa ʻi heʻenau fefolofolai mo e ʻOtuá ne lekooti ʻi he folofolá. Naʻe pehē ʻe ʻĪnosi naʻe holi tuʻu ʻa hono laumālié ʻi he tō mamafa ki hono lotó e ngaahi lea ʻa ʻene tamaí. ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻa e fiemaʻu ke tau teuteu fakalaumālie ki hotau taimi ʻi he ʻaho takitaha ke “ʻi he ʻOtuá.”

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Nifaí ʻo pehē, “ʻO ka mou ka lotu, hū ki homou potu liló, pea ka tāpuni homou matapaá, lotu ki hoʻomou Tamaí.”

ʻE tatau ai pē pe ko ha potu lilo pe loki mohe, ko e tefitoʻi moʻoní ke kumi ha feituʻu te ke lava ʻo nofo tokotaha ai ke lotu, ke fakaʻatā ho laumālié ke fiemālie, mo ongoʻi e ngaahi ueʻi ʻa e “kihiʻi leʻo-siʻi.” Te tau lava ʻo teuteu ʻaki ha fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻoku tau houngaʻia aí mo e ngaahi fehuʻi pe meʻa ʻoku tau tokanga ki ai te tau fie vahevahe ki heʻetau Tamaí. ʻOku totonu ke tau feinga ke ʻoua naʻa tau lotu maʻuloto, kae talanoa ʻaki hotau leʻó ki heʻetau Tamaí, kapau ʻe lava.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he femoʻuekina ʻetau moʻuí, ʻi heʻetau taufetuli holo mo e fānaú pe fetulituliʻi ki he ngaahi fakatahá, mahalo he ʻikai ke tau maʻu ha potu lilo mo lōngonoa pea teuteu ʻi he fakakaukau lelei—ka ʻe lava ke mahuʻingamālie ange e ngaahi lotu fakalongolongo, nounou, mo fakavavevave ko iá ʻi heʻetau feinga pongipongia ʻi he ʻahó ke “ʻi he ʻOtuá.”

ʻOku ʻi ai ha niʻihi kuo fuoloa haʻanau taʻe fai ha lotu pe niʻihi kuo nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke ongona ʻenau lotú. ʻOku ou palōmesi atu ʻoku ʻafioʻi, ʻofaʻi, mo finangalo hoʻo Tamai Hēvaní ke fanongo mai kiate koe. ʻOkú Ne finangalo ke fefolofolai mo koe. ʻOkú Ne finangalo ke ke manatuʻi ko hai koe.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani kimuí ni ʻo pehē, “ʻNeongo ai pē ko e hā e lahi hoʻo lotú, lotu ke lahi ange. Neongo ai pē ko e hā e [fakamātoato] hoʻo lotú, lotu ke [fakamātoato] ange.”

ʻIkai ngata pē hono fakalahi e hokohoko mo e fakamātoato ange ʻetau lotú, ʻe tokoni hono ako fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná mo moihū ʻi he temipalé ke teuteuʻi hotau ʻatamaí ke maʻu fakahā. ʻI heʻetau feinga ke fakatupulaki ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, te Ne tāpuekina kitautolu ke tau ongoʻi mālohi ange ko ʻEne fānau kitautolu.

Uá, Maʻu ha ʻIlo ko Sīsū ʻa e Kalaisí

Ko e fakahaaʻi mahino taha e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu ko ʻEne fānaú ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻá Ne ʻomi Hono ʻAló, ko hotau Fakamoʻui fakatāutahá, ke tokoniʻi kitautolu ke tau foki ki ʻapi. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi Ia.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí lolotonga ʻeku hoko ko ha palesiteni fakasiteikí, naʻá ku fakaongoongoleleiʻi ha tangata ke hoko ko ha tokotaha ngāue ouau ʻi he temipalé. Hili ʻeku tala ange te ne hoko ko ha tokotaha ngāue ouau leleí, naʻe fehalaaki ʻeku lomí ʻo ʻalu e fakaongoongoleleí ia “ʻOku ʻikai fakaongoongoleleiʻi.” Hili haʻaku toutou feinga mo e ʻikai ke lava ʻo toe liliu e foʻi pōpoakí, naʻá ku tā leva ki he palesiteni temipalé ʻo talaange, “Kuó u fai ha fuʻu fehalaaki lahi.” Ka naʻe talamai taʻetoeveiveiua ʻe he palesiteni temipale lelei ko ʻení, “Palesiteni ʻAea, ʻoku ʻikai ha meʻa ia kuó ke fai ʻe taʻe malava ke fakamolemoleʻi pea ʻe lava lelei pē ia ʻo fakatonutonu.” Ko ha foʻi moʻoni fakaʻofoʻofa moʻoni ia. ʻIo, ko Sīsū Kalaisí ʻoku “māfimafi ke fakamoʻui.”

ʻI he 2019, naʻe ʻi ai ha fuʻu liliu lahi ki he ngaahi fehuʻi ʻi he ʻinitaviu lekomeni temipalé. Ko e fehuʻi ʻe taha naʻe ʻeke atu kimuʻá pe ʻoku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki he fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ʻeke atu he taimí ni pe ʻoku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki Hono fatongia ko ho Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ʻikai ke ʻaonga pē e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he niʻihi kehé; ka ʻoku ʻaonga ia kiate koe mo au. Ko Ia hoku Fakamoʻuí. Ko Ia ho Fakamoʻuí. Fakafoʻituitui. ʻOku fakafou ʻiate Ia pē ʻa ʻeta lava ʻo toe foki ki heʻetau Tamaí.

Ko ia ai, ʻe kāinga, tau fekumi kiate Ia. Tau ako muʻa Hono vā fetuʻutaki fakalangi mo e Tamaí kae pehē kiate kitautolu takitaha. Tuku muʻa ke tau aʻusia e hiva ʻo e ʻofa huhuʻí ʻa ia ʻoku tau maʻu fakataautaha ʻo fakafou mai ʻi hotau Huhuʻí ʻi heʻetau fakatomalá. ʻI heʻetau kamata ke ʻiloʻi “ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí,” ʻe lava ke mahino kiate kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ko kitautolu Hono fiefiaʻangá—ko e mahuʻinga taha kiate Iá—pea ko e moʻoni ʻoku taau ke fakamoʻui kitautolu takitaha.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofa. ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni taʻengata ko ʻení ʻi he lotu lahi, fakahā fakataautaha, mo e haʻu kia Sīsū Kalaisí, te tau lava he taimí ni pea maʻu ai pē ʻo fakahā ʻi he loto-toʻa, “Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.